Ekonomija

Kostić: Nema govora o restrukturiranju crnogorske ekonomije, produbljuje se začarani krug rasta potrošnje i zaduživanja

Jan 08, 2025 0 Komentara

(15 riječi)

„Nije dobro što budžet nije usvojen ali nije ni kraj svijeta. Već smo funkcionisali sa privremenim finansiranjem pa se nije ništa desilo. Sasvim sigurno se neće desiti ni sada jer će budžet svakako biti usvojen. Nikome nije u interesu da se to ne desi, ostalo je politika”, poručuje sagovornik Analitike

Ekonomija Crne Gore i u 2024. suočavala se s nizom izazova. Dok se globalna ekonomija bori sa geopolitičkim tenzijama i sporim oporavkom nakon pandemije, Crna Gora nalazi se u procjepu između unutrašnjih reformi i problema, te prilagođavanja međunarodnim trendovima.

Posljednji mjesec u 2024. obilježila je turbulentna situacija na političkoj sceni, koja je uticala na donošenje i ekonomskih odluka, pa smo na kraju ostali bez usvojenog budžeta.

I dok predstavnici vlasti tvrde da je to loše, predsjednik Crnogorskog udruženje poslodavaca, prof. dr Vasilije Kostić podsjeća da nije prvi put da se kasni sa usvajanjem budžeta.

“Nije dobro što budžet nije usvojen, ali nije ni kraj svijeta. Već smo funkcionisali sa privremenim finansiranjem pa se nije ništa desilo. Sasvim sigurno se neće desiti ni sada jer će budžet svakako biti usvojen. Nikome nije u interesu da se to ne desi, ostalo je politika”, poručuje Kostić za Portal Analitika.

Problemi ostaju, vrijeme prolazi

Ulazak u 2025. donio je još mnogo pitanja: šta donose najavljene ekonomske reforme, kako će se to odraziti na privredu, kako unaprijediti turističku ponudu…

“Prognoze ne može niko dati, a da su utemeljene. Zato su prognoze uvijek puko nagađanje. Kad me već pitate reći ću najkraće: kod nas se drastično ništa bitno neće promijeniti, niti može. Naši problem su takvi da ćemo se još dugi niz godina sa njima suočavati manje ili više uspješno. Dakle, problemi ostaju, a vrijeme prolazi”, upozorava Kostić.

Interesovalo nas je šta je, prema njegovom mišljenju, na polju crnogorske ekonomije bilo dobro u godini za nama, a šta je moglo bolje te kako ocjenjuje stanje u kojem se trenutno nalazi ekonomija Crne Gore.

“Priroda ekonomskog a i društvenog sistema nije takva da bi se o njemu moglo govoriti kao prostom zbiru dobrih ili loših stvari jasno podijeljenih. To je komleksan sistem međuuslovljenosti i međuzavisnosti u kome su dobre i loše stvari ispreplijetane i koje zajedno kreiraju krajnji rezultat pa često ono što posmatrano izolovano, samo po sebi, možemo okarakterisati kao manje ili više loše u relaciji sa drugim činiocima postaje manje ili više dobro. Dakle, epitet dobre ili loše javne politike (ekonomske ili neke druge), ne dolazi od nje same za sebe već od rezultata njenog sadejstva sa drugim politikam i mjerama i, naravno, ključni okvir nameće kontekst u kome se ona realizuje”, kaže Kostić.

Odnos rezultata djelovanja politika i željenog cilja u konačnom, kako naglašava, daje politici epitet manje ili više dobre ili manje ili više loše.

 

“Upravo ta imanentna rastegljivost u pogledu tumačenja rezultata politika pruža osnov kreatorima politika da tumače rezultate onako kako njima odgovara a takođe i oponentima. Dakle, imamo na djelu dijametralno suprotna tumačenja istih rezultata. Naravno, pravi odgovor će dati vrijeme. Moje je mišljenje da se stvari ne kreću u smjeru u kome bi trebalo, jer se suštinski problemi crnogorske ekonomije, koji se odnose na njene performanse odnosno na njenu održivost, ni ne opserviraju a kamoli rješavaju već se, naprotiv, još više produbljuju”, ukazuje Kostić.

Sagovornik Analitike smatra da nema govora o restrukturiranju naše ekonomije koja je, kako kaže, uslov njenog ozdravljenja, već se produbljuje začarani krug rasta potrošnje i zaduživanja sa zanemarivanjem prijeko potrebnog rasta produktivnosti.

“Pri tome se afirmiše rast ekonomije vještački generisan rastom potrošnje domaćinstava i Vladine potrošnje, a ne rastom investicione potrošnje. Tako generisan rast ima dodatnu negativnost jer podstiče rast tražnje za uvozom”, ocjenjuje Kostić.

Cijene nekretnina neće padati ni u 2025. godini

Oni koji su u godini za nama kupovali nekretnine ili su podstanari znaju da je za kvadrat stana trebalo izdvojiti pozamašnu sumu. Kostić pojašnjava što je uticalo na rast cijena nekretnina.

“Cijene nekretnina, generalno uzev, predstavljaju lakmus papir trenutnog stanja ekonomije. Snažan rast cijena nekretnina je dominantno rezultat povećane tražnje stranaca iz Ukrajine, Rusije, ali i iz Turske i drugih zemalja. Osim toga, visoke cijene rezultat su rasta inflacije, naglog rasta raspoloživog dohotka domaćeg stanovništva koji se efektuirao kroz povećanu kreditnu tražnju za stanovima, ali i još uvijek prisutnog jaza između ponude i dalje nezadovoljene tražnje, što dodatno podržava ovaj trend”, kaže Kostić.

Sagovornik Analitike stava je da ni u ovoj godini ne možemo očekivati pad cijena nekretnina.

“Nema osnova da se vjeruje kako će cijene nekretnina u narednoj godini padati, uprkos smirivanju inflacije u Evropi, jer je pritisak tražnje još uvijek značajan dodatno podržan ulaganjima u nekretnine koje je posljedica manjkaalternativnih oblika ulaganja na tržištu kapitala koje kod nas nije dovoljno razvijeno. Uz sve to, empirijski utvrđena činjenica da su cijene rigidne u kretanju na dolje, dodatno uvjerava da značajnog smanjenja cijena na tržišnim principima, teško da može biti”, pojašnjava Kostić.

Kako dodaje, stabilizacija ili evenualni pad cijena nekretnina je jedino moguć pod uticajem vladinih intervencionističkih mjera tipa “Velje brdo” koji i ako bude ostvaren što, kako kaže, djeluje prilično ambiciozno da ne kažemo pretenciozno, prilično je kasnio sa stanovišta očuvanja standarda građana i sprečavanja realizacije potencijalnih gubitaka koji povlači visok rast cijena nekretnina.

On pojašnjava da pod određenim uslovima, visoke cijene nekretnina, nose značajan rizik za ekonomiju u slučaju njegovog pada.

“Tako da je smirivanje ovog tržišta trebalo biti davno predmet ozbiljne pažnje Vlade i njenih mjera stabilizovanja. Ovako, ukoliko navedeni projekat bude realizovan on bi mogao stabilizirajuće djelovati na tržišta, ali bi generisao i znatne gubitke izazvane očekivanim padom cijena nekretnina”, ističe Kostić.

Stanje u turizmu pokazuje odsustvo kulture strateškog planiranja

I ove godine turiste u Crnoj Gori sačekao je haos na aerodromima, problemi sa urednim snabdijevanjem strujom i vodom, gužve u saobraćaju, čekanje u kolonama, smeće tamo gdje mu nije mjesto…Crna Gora se ne može pohvaliti ni dobrim avio-vezama sa svjetskim metropolama. Zimska sezona i dalje će zavisiti od snijega, kojeg nema dovoljno.

“Stanje u turizmu bjelodano pokazuje odsustvo kulture strateškog planiranja odnosno strateškog promišljanja stvarnosti. Mi stalno reagujemo na stvarnost. Nikako da proaktivno delujemo odnosno da upravljamo procesima. Mi lošim upravljanjem stalno zapadamo u krizna stanja pa kriza za nas nije abnormalnost već naša normalnost – stvarnost. Mi smo stalno u situaciji da rješenja donosimo ad hoc – od slučaja do slučaja, od danas do sjutra, razumije se bez jasnog koncepta ili pravca djelovanja”, ukazuje Kostić.

Takvim postupanjem, kako kaže, stalno dolazimo u vremenski škripac i rezultat toga su kratkoročna rješenja koja to u stvari nijesu.

“Ona, istina, trenutno sklanjaju problem sa liste potrebe za rješavanjem, a u stvari se čini šteta jer se adekvatna rješenja problema odlažu a problemi se uvećavaju i usložnjavaju tako da buduća rješenja mnogo više koštaju. No to nije glavna šteta. Glavna šteta je u činjenici da takvo postupanje postaje naša paradigma”, ističe Kostić.

Sagovornik Analitike podsjeća i na neke neke loše ekonomske poteze donosioca odluka.

“Mi smo, na primjer, ugasili avio-kompaniju koja nam je omogućavala solidnu avio povezanost, a sada slabu avio dostupnost uzimamo zdravo za gotovo, čak je navodimo kao objektivnu datost u slabim rezultatima turističke sezone”, kaže Kostić.

Pitali smo ga šta unaprijediti a šta preduprijediti kako bismo narednu turističku sezonu dočekali spremni i sa boljom ponudom.

“Godinama “trubimo” o užasnom devastiranju brenda turističke destinacije Crne Gore - zbog odsustva strategije i master planiranja kroz podsticanje masovnog turizma i inercije u postupanju kao i devastiranju njene ionako devastirane infrastrukture - ali bez odjeka. Očekivani pad turističkog prometa koji se desio u ovoj godini je ono što smo najavljivali i što je prirodna posljedica navedenog. Plašim se da je to najava još goreg trenda. Činjenica da mi u pogledu uspjeha turističke sezone u trećoj deceniji 21. vijeka još uvijek gledamo u nebo govori više nego što je potrebno”, poručuje Kostić.

Poljoprivreda može biti podrška tzv. nevidljivom izvozu kroz turističku potrošnju

Crna Gora uvozi i velike količine hrane. Poljoprivrednici se suočavaju sa brojnim problemima, od prodaje proizvoda do vremenskih prilika koje im unište usjeve. Ukazivali su i da su poljoprivrednicima neophodne olakšice.

“Već mnogo puta sam govorio o tome, a ponoviću i sada. Poljoprivreda nije sektor od koga treba da očekujemo da bude generator razvoja, ali poljoprivreda ima stratešku važnost za našu ekonomiju, naročito u pogledu visokog trgovinskig debalansa kada je uvoz ovih proizvoda u pitanju”, navodi Kostić.

Stava je da poljoprivreda može da bude značajna podrška takozvanom nevidljivom izvozu kroz turističku potrošnju.

“Dakle, samo na ova dva elementa poljoprivreda bi mogla da ostvari značajne benefite za crnogorsku ekonomiju, da ne spominjeno druge. To, naravno, samo od sebe upućuje na činjenicu da se njoj mora posvetiti ozbiljna pažnja kako u smislu podsticaja tako u smislu podrške, jer ona sama za sebe ne može biti konkurentna zbog mnogo poznatih razloga. Ovdje nije samo riječ o olakšicama ili dotacijama odnosno subvencijama već mnogo čemu drugom: planovima razvoja, specijalizacijama, tehnološkim unapređenjima, razvoju klastera i klasterskim inicijativama, edukacijama, umrežavanjima sa komplementarnim djelatnostima i mnogo čemu drugom”, ističe Kostić.

Da ekonomski rast zavisi samo od rasta plata svi bi bili ekonomski razvijeni

U 2024. programom Evropa sad 2 povećane su zarade, ali utisak je da je inflacija “pojela” sva ta povećanja. Sagovornik Analitike pojašnjava zašto rast plata nije praćen i ekonomskim rastom.

“Najednostavnji odgovor jeste: ukoliko bi ekonomski rast zavisio samo od rasta plata onda bi svi bili ekonomski razvijeni, jer bi svi podigli plate. No, stvari ne funkcioniošu na taj način. Za rast ali i razvoj (rast bez razvoja ne znači ništa) odnosno za bolji i napredniji život – rast standarda građana odgovorna je produktivnost rada. Ona postavlja granice održivog rasta plata i prinosa na kapital a one su odrednica nacionalnog dohotka. Povećavati plate a pri tome ne povećavati produktivnost, odnosno, povećati plate bez ikakvog ekonomskog uporišta je put na ekonomsku stranputicu. Zato se upozorenja onima koji to rade uvijek pozivaju na inflaciju koja je neminovna rezultanta takvog postupanja”, ističe Kostić.

 

Zapošljavanjem u javnom sektoru na račun privrede Crnoj Gori siječe granu na kojoj sjedi

Već godinama slušamo kako nam je javni sektor prenatrpan, nova zapošljavanja u državnoj upravi sve su brojnija. Uz najavljeno povaćanje plata poslanicima, sagovornika Analitike smo pitali može li naš budžet sve to da izdrži i šta sve nosi kao posljedice ovakva situacija sa zapošljavanjem u javnom sektoru.

“Posljedica toga o čemu govorite su višestruke i vrlo teške po društveni razvoj. Mi smo zemlja koja pored ogromne i neefikasne administracije i dalje stvara podsticaje za zapošljavanje u javnom sektoru na račun privrede čime siječe granu na kojoj sjedi”, ukazuje Kostić,

Dodamo li, kako kaže Kostić, tome depopulacione tendencije jasno je gdje dugoročno možemo da završimo.

Prosto je nevjerovatno da se u tom smislu djeluje a da se posljedice, koje neće biti beznačajne i koje će neminovno doći, ignorišu. Imam utisak da smo došli do nivoa društvene indiferencije kada se pitanje odgovornosti za ono što će biti sjutra ne razmatra niti je poželjno razmatrati. O tome neka brine neko drugi ko se sa tim suoči ma u kome to obliku bilo. Krah sistema se ni ne razmatra kao mogućnost, a ona je imanenta sistemu. Upravo zbog te imanentnosti sistemom se, prije svega, upravlja, a rezultati upravljanja uvijek stoje u odnosu sa tom potencijalnom sklonošću ka entropiji”, ocjenjuje Kostić.

 

Strane investicije doći će kad budemo država vladavine prava

Na pitanje o tome kada će Crne Gora ponovo postati primamljiva stranim investitorima, predsjednik CUP-a imao je kratak odgovor.

“Crna Gora treba da bude prvo država vladavine prava sa što je moguće nižim stepenom korupcije, stimulativnim poslovnim ambijentom, garantovanim svojinskim pravima investitora i sigurnim okruženjem za investiranje. I zemlja sa jasnim strateškim pravcima razvoja i politički stabilno društvo sa efikasnom javnom upravom”, zaključio je Kostić.