Privredna komora Crne Gore organizovala je tradicionalni sastanak privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima, čiji je povod bio dokument „Crnogorska privreda u 2024. godini“ koju je izradila ova asocijacija. 

 - U dinamičnom globalnom okruženju, u kojem se ekonomije suočavaju s inflatornim pritiscima, geopolitičkim i trgovinskim izazovima, te usporenim rastom, Crna Gora zbog niza svojih specifičnosti mora brzo i efikasno reagovati kako bi očuvala stabilnost i iskoristila svoje komparativne prednosti. Pokazalo se da je uprkos tim izazovima, u protekle tri godine naša zemlja bila među najbrže rastućim evropskim ekonomijama, s prosječnom stopom rasta od 8,6% godišnje. U ovoj godini imamo usporavanje ekonomske aktivnosti, sa realnom stopom rasta od 3% za devet mjeseci. Rastu je najviše doprinijela lična potrošnja koja je povećana 8,3% u odnosu na prethodnu godinu, podstaknuta rastom minimalnih penzija, zarada i pojačanim kreditiranjem, istakla je predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić. 

Prema njenim riječima, kvartalne stope rasta u ovoj godini, značajno niže u odnosu na prethodnu, potvrđuju da se stabilan dugoročni ekonomski rast ne može zasnivati samo na snaženju potrošnje. 

-Pred nama kao ekonomijom i društvom je mnogo izazova. Intenziviranje dijaloga sa EU koje treba da rezultira članstvom u ovoj zajednici staviće pred sve nas brojne zahtjeve i zadatke koje ćemo morati ispuniti. To nas dodatno obavezuje na analitičnost i duboko promišljanje pri donošenju mjera i akata koje se odnose na privredu. Vrata Komore su otvorena, želimo saradnju i dogovor, svjesni da smo temelj dostizanja održivog razvoja naše ekonomije – poručila je predsjednica PKCG dr Nina Drakić. 

                                                        (Foto: PKCG)

Predsjednik Vlade mr Milojko Spajić istakao da će nastavak evropskog puta Crne Gore najviše odgovarati privredi. 

-Barijere koje smo imali u prošlosti će polako padati kako budemo pristupali EU i jedinstvenom tržištu. Ne treba da se toga plašimo, već da to iskoristimo. To zavisi primarno od nas koliko budemo vrijedni, pametni i strateški orijentisani – rekao je premijer Spajić, koji smatra da Crna Gora ispunjava uslove da ulaskom u EU postane članica eurozone.

Premijer je naglasio važnost razvoja infrastructure kroz nastavak izgradnje druge dionice autoputa, brzih cesti i Jadransko-jonskog auto puta, valorizaciju aerodrome imajući u vidu da je već upućen poziv ponuđačima za dostavljanje finalnih ponuda, razvoj Luke Bar kroz opredjeljenje Vlade da objedini lučko područje i na taj način valorizuje ovaj vrijedan resurs.

Predsjednik Vlade saopštio je privrednicima planove koji se odnose na rješavanje problema nedostatka radne snage kao jedne od ključnih prepreka za dalji razvoj biznisa kroz usvajanje dva važna zakona: Zakona o stalnom sezoncu i Zakona o strancima.

U dijelu diversifikacije turističke privrede i produžetka turističke sezone premijer Spajić upoznao je privrednike sa odlukom Vlade da ukine vize za građane Saudijske Arabije i Bahreina i uvođenje olakšice za jahte što će doprinijeti razvoju nautičkog turizma i privlačenju visokoplatežnih turista, što je Privredna komora pozdravila.

On je najavio početak rada Razvojne banke kao i Kreditno-garantnog fonda, i naglasio važnost usvajanja Prostornog plana Crne Gore. Kada su u pitanju zloupotrebe bolovanja, na šta su posebno ukazali privrednici, iz Vlade su saopštili da je u ovoj godini broj zloupotreba kada je u pitanju broj dana bolovanja smanjen za gotovo trećinu.

Govoreći o projektu Velje Brdo, premijer je najavio pokretanje sajta kako bi se utvrdilo interesovanje za stanove koji će biti izgrađeni. Premijer smatra da nosilac izgradnje ovog naselja treba da bude domaći građevinski sektor.

Premijer je istakao da će sva pitanja od važnosti za poslovni ambijent, uključujući sedmočasovno radnovrijeme, rješavati u dijalogu sa privredom.

Privrednici u Crnoj Gori ukazali na potrebu za jačanjem saradnje između Vlade i privrednog sektora kako bi se ostvarili bolji rezultati i iskoristili potencijali programa „Evropa sad 2“. Ističu važnost rješavanja problema radne snage, jer trenutni deficit kvalifikovanih radnika ozbiljno utiče na efikasnost i održivost poslovanja. Ukazali su na važnost poljoprivrede za održivi ekonomski razvoj i  zaustavljanje depopulacije sjevera. Zato je neophodno u najvećoj mogućoj mjeri podsticati razvoj ove grane, najmanje udvostručiti agrobudžet, obezbijediti premije, ali i dovesti putnu infrastrukturu do proizvođača. Zabrinutost je izražena u vezi sa zloupotrebama bolovanja, te planovima o uvođenju sedmočasovnog radnog vremena, koji bi mogli izazvati dodatne troškove. Naglašavaju važnost rješavanja administrativnih barijera i ubrzanja procesa izdavanja dozvola, čime bi se podstakao razvoj investicija i omogućio brži rast. Istaknuta je potreba za većom digitalizacijom i modernizacijom javnih usluga kako bi se olakšala komunikacija između privrede i države, smanjila birokratija i unaprijedila efikasnost poslovanja. Posebno je ukazano na izazove u sektoru trgovine, uključujući sivu ekonomiju, otežanu naplatu potraživanja i posljedice odluka o ograničavanju marži bez konsultacija sa privrednicima. Privrednici očekuju hitno stavljanje u funkciju poslovnih zona, kako bi se privukle investicije. Bankarski sektor je ukazao na važnost unapređenja finansijske infrastrukture, uključujući implementaciju SEPA sistema, ali i potrebu za balansiranjem propisa kako bi se izbjegli negativni efekti na privredu. Takođe, naglašena je važnost podrške ICT sektoru, koji bilježi kontinuirani rast i može imati još veći doprinos razvoju ekonomije ako se dodatno stimulišu domaće kompanije. Privrednici su istakli značaj socijalnog dijaloga kao temelja stabilnosti i razvoja društva, pozivajući na reforme koje bi obezbijedile ravnopravno učešće reprezentativnih socijalnih partnera. 

U sastanku su učestvovali potpredsjednici Vlade Nik Đeljošaj i Vladimir Joković, minister energetike Saša Mujović, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić,  šef kabineta premijera Branko Krvavac, kao i visoki predstavnici ministarstava.

Potpredsjednik Đeljošaj se osvrnuo na zakon koji limitera kamatne stope čiji je cilj usaglašavanje sa EU i zaštita građana. Ministar Mujović je istakao važnost kompletiranja transbalkanskog koridora koji predstavlja preduslov za postavljanje druge žile podmorskog kabla prema Italiji. Ministarka Naida Nišić govorila je o značaju Zakona o stalnom sezonskom radniku koji će donijeti brojne olakšice kada je u pitanju zapošljavanje, te da se radi na tome da se olakša dobijanje dozvola za privremene i povremene poslove. Najavila je i usvajanje novog zakona o reprezentativnosti sindikalnih i poslovnih udruženja.