Škrinja

CRNA GORA I USTAVNA KRIZA

Dec 26, 2024 1 Komentara

(15 riječi)

NIK GAŠAJ

Crna Gora se nalazi u dubokoj političkoj i ustavnoj krizi, zbog krize kadrovske politike, tj. krize političkog rukovođenja. Umjesto demokratije imamo partokratiju kao uzrok rđavog stanja i potencijalne opasnosti. Politička volja se postavlja nasuprot institucija, pravila i vladavine prava. Borba za vlast ili veće parče vlasti uzima maha. Prisutni su ostaci svijesti – ideološki, birokratske, partijske, partokratske i nacionalističke prirode. Imamo usađeno nepoverenje svakog prema svakome. Politička kultura tolerancije i uvažavanja različitosti, prilagođavanja i dijaloga je na niskom nivou. Građansko društvo je nerazvijeno.

Platon i Aristotel su prvi na sistematičan način izložili teoriju o vladavini zakona. Opisijući kako se u politici ispoljava ljudska priroda. Platon je kritikovao političare da su nemoralni i da ne biraju sredstva: „Vlast treba vršiti u opštu korist, a ne u korist samo onih koji vlast vrše, i dobro ako u njoj vladaju zakoni, a ne puka trenutna volja većine“. Aristotel je, pak, tvrdio da „nije dobro da vrhunska vlast uopšte pripada čovjeku, a ne zakonu, zato što je čovjekova duša podložna strastima“: Zahtjevati da vlada zakon znači zahtjevati da vlada Bog i um, a zahtjevati da vlada čovjek znači dopustiti životinji da vlada, jer požuda je nešto životinjsko, a strast kvari i najbolje ljude kada su na vlast...“

Naučna saznanja ukazuju da je za vladavinu prava  veoma važan postupak, predviđena procedura, povoljan i fer postupak u cjelini i u svakoj grani vlasti i njenim specifičnostima, što u anglosanksonskom pravu zovu“The due process of law“. Nažalost, po svemu sudeći, takvo saznanje nije poznato akltuelnoj parlamentarnoj većini u Crnoj Gori. Jer, primjera radi, to potvrđuje i kršenje ustavne procedure o prestanku funkcije troje sudija Ustavnog suda, o čemu  veoma  kritički su  reagovali istaknuti pravnici Crne Gore. Naprimer, Blagota Mitrić, bivši dekan pravnog fakulteta Crne Gore i biši predsjednik Ustavnog suda, istakao je:“Ekspresno penzionisanje jednog sudije Ustavnog suda(US), te odluke crnogorskog parlamenta bez prethodno održane sjednice najviše sudske instance o tome predstavlja“ustavni puč“. On je upozorio i da je laiku jasno da je Ustavni odbor preuzeo dio nadležnosti Ustavnog suda, te da se radi o providnoj političkoj igri parlamentarne većine da preuzmu najvišu sudsku instancu.

Udruženje pravnika Crne Gore saopštilo je „da postupanje predsjednice Ustavnog suda Crne Gore Snežane Armenko, u pogledu utvrđivanja uslova za prestanak funkcije sudijama ovog suda, nije u saglasnosti sa članom 154 stav 3 Ustava“.  Stoga, radi se o kršenju Ustava kao najvišeg pravnog akta u državi od stane aktuelne parlamentarne većine.

Evropska unija je zabrinuta zbog odluke Skupštine da prekine mandat sudiji Ustavnog suda. Potparol EK Gijom Mersije pozvao je sve institucije u zemlji da poštuju Ustav i vladavinu prava. „Ovo je ključno za evropski put Crne Gore. Ustavom je utvrđeno da je samo na Ustavnom sudu da odlučuje o prestanku mandata sudiji te institucije“, rekao je Mersije.

Ambasada SAD u Podgorici je upozorila da odluke o mandatu sudija treba donijeti „u potpunosti u skladu s Ustavom i zakonima“. Odluka o penzionisanju troje sudija donijeta je na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore iako je to u isključivoj ingerenciji Ustavnohg suda.

Politička opozicija je jasno ukazala da Ustavni odbor je pravno neovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije, stoga donošenje odluke o penzionisanju troje sudija Ustavnog suda ocjenjuje kao preuzimanje ingerencije Ustavnog suda, odnosno“državni puč“. I stim u vezi zahtjeva poništenje odluke Ustavnog odbora kao mogućeg načina izlaska iz ustavne krize.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović održao je sastanak sa univerzitetskim profesorima Ustavnog prava i bivšim predsjednicima Ustavnog suda Crne Gore, prof. Dr Mladenom Vukčevićem i prof. Dr Milanom Markovićem sa kojima je razgovarao o aktuelnoj ustavnoj krizi koja je uzrokovana postupanjima Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore i predsjednika Skupštine Crne Gore. „Kao što je poznato, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je prethodne sedmice utvrdio da su ispunjeni uslovi za prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda, mimo procedure propisane Ustavom Crne Gore“, navodi se u saopštenju Kabineta predsjednika. Sagovornici su se saglasili da je takvim postupanjiima Ustavni odbor prekršio odredbu člana 154 stav 3 Ustava Crne Gore i uzurpirao nadležnost Ustavnog suda Crne Gore u dijelu koji se tiče utvrđivanja razloga za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda. „Takođe, izrazili su zabrinutost da je ovakvim postupanjima Ustavnog odbora i predsjednika Skupštine Crne Gore narušen ustavno-pravni poredak u zemlji i pravna sigurnost. Cijeneći nastale okolnosti, na sastanku je prihvaćen predlog predsjednika Milatovića da se formira posebno savjetodavno tijelo Predsjednika Crne Gore, koje će biti sačinjeno od eminentnih stručnjaka iz oblasti ustavnog prava iz Crne Gore i inostranstva“.

Riječju, u Ustavu Crne Gore, član 154, stav 3, piše da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrešenje(sudija) utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu. Na osnovu tog obavještenja Skupština konstatuje prestanak funkcija sudija. Međutim, Ustavni odbor Skupštine je 17. decembra, bez takvog obavještenja Ustavnog suda, nego samo na osnovu dopisa predsjednice tog suda Snežane Armenko konstatovao da su ispunjeni uslovi za penzionisanje troje sudija. Odlučio je i da se raspiše oglas za izbor novih. Istog dana, na osnovu te odluke Odbora, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao prestanak mandata jednoj od troje, sutkinji Dragani Đuranović. Za ostalo dvoje nije mogao jer je to u „nadležnosti“ predsjednika države.

Najzad, mora se iskazati  čudenje, kako to, da jedna  ustavna odreba 154, stav 3, koja propisuje način prestanka funkcije sudija Ustavnog suda nije poznata predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, predsjednici Ustavnog odbora Skupštine Jeleni Božević, kao i da ta Ustavna odredba nije poznata nikome iz parlamentarne većine, uključujuči i ministra pravde, Bojana Božovića, ili je poznata nego svjesno krše Ustav Crne Gore, i iza toga se može pretpostaviti da stoji određena opasna apolitička pozadina.