Društvo

Otvorena pitanja tempirana pred zatvaranje poglavlja

Dec 08, 2024 2 Komentara

(15 riječi)

Neformalni dokument u formi non-pejpera koji je Crna Gora dobila od Hrvatske, a u kojem se potencira čitav niz otvorenih pitanja između dvije zemlje, ne predstavlja najavu blokiranja zatvaranja pregovaračkih poglavlja, ali je svakako upozorenje Podgorici da pokaže volju i istovremeno nauči lekcije kada su u pitanju odnosi sa susjednom zemljom.

To su u razgovoru za Pobjedu ocijenili hrvatski analitičar Davor Đenero i građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.

Non-pejper u koji je Pobjeda imala uvid, stigao je na adresu Crne Gore u vrijeme kada se na sjednicama radnih grupa EU za proširenje uveliko raspravlja o zajedničkoj poziciji za četiri poglavlja koje naša država treba da zatvori u narednih nekoliko sedmica.

Da ovo nužno nije neprijateljski gest, smatra Bajramspahić, koja ističe da crnogorska vlast ipak sada žanje ono što je posijala.

“Komplikacije u vezi sa poglavljima su evidentne i neporecive. Ako već Hrvatska neće ići do kraja sa odlukom na štetu Crne Gore, to će biti samo zato što je ona veći prijatelji Crnoj Gori nego što je zvanična crnogorska vlast bila prema Hrvatskoj nedavno”, ističe ona.

Slično smatra i Đenero, naglašavajući da Hrvatska neće direktno potencirati bilateralna pitanja na štetu Crne Gore.

“Hrvatska neće biti država koja bi sama blokirala zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja. Jasno je da neće direktno isticati bilateralna pitanja u kontekst pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji”,kazao je on.

Da Crna Gora, uprkos neriješenim odnosima sa susjedima, ide ka zatvaranju poglavlja smatraju i u Vladi.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ocijenila je da je Crna Gora bliža Evropskoj uniji nego ikada ranije.

“Treća Međuvladina konferencija Crne Gore i Evropske unije biće održana tokom decembra i izvjesno je da će tada biti zatvorena četiri pregovaračka poglavlja. Vjerujem da će do kraja 2026. godine biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja”, kazala je Gorčević prije nekoliko dana.

Zahtjevi
Non-pejper Hrvatske sadrži niz dobro poznatih otvorenih pitanja, od kojih neka duže a neka kraće opterećuju odnos dvije zemlje.

U dokumentu se poziva Crna Gora da obezbijed „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata“.

Podgorica se poziva da pristane na sveobuhvatnu naknadu koja obuhvata sve logoraše.

Tu je i zahtjev za potvrđivanje vlasništva Republike Hrvatske nad brodom „Jadran“, a samim tim i njegov povratak, što, kako je navedeno, podliježe Ugovoru o pitanjima sukcesije.

U non-pejperu se navodi i da bi Crnoj Gori bilo ponuđeno da bi, nakon što brod vrati vlasniku, tj. Hrvatskoj, u duhu NATO savezništva i uz dogovor, mogla da koristiti „Jadran“.

Nadalje se kao tačka sporenja navodi odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini, kojoj bi trebalo obezbijediti zaštitu i očuvanje identiteta.

Non-pejper, u kontekstu relacija prema Hrvatima u Crnoj Gori, apostrofira „deficit ostvarivanja manjinskih prava iz područja obrazovanja“, kao i potrebu za povratom imovine.

Kao nezaobilazna stavka izdvaja se i pitanje utvrđivanja granice na moru.

Hrvatska odavno smatra da je to nešto što treba dovršiti jer je na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine.

Od Crne Gore se, na osnovu non-pejpera, očekuje i da se snažno zalaže za otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države.

U tom dijelu kao naročito bitno ističe se procesuiranje ratnih zločinaca (Crna Gora nije procesuirala nijednu osobu za zločine na teritoriji Hrvatske); Nestale osobe, njih 14; Obilježavanje mjesta stradanja Morinj, tj. logora gdje su bili zarobljeni i mučeni hrvatski državljani.

Podsjeća se da je na tom mjestu postavljena spomen-ploča, ali je promjenom vlasti došlo do sporova u vezi nje, jer pojedini vladini funkcioneri smatraju da se ona treba ukloniti ili makar promijeniti napis na njoj.

Osim ploče u Morinju, napominje se i uvijek aktuelno pitanje imena bazena u Kotoru, nazvanog po Zoranu Gopčeviću, nekadašnjem upravniku zloglasnog logora Morinj.

Od Crne Gore očekuje se i da onemogući pokušaje zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta.

Non-pejperom je objašnjeno da Hrvatska smatra da je nedopustivo prekrajanje istorije te zemlje, a kao primjer je navedena kampanja uoči popisa stanovništva u Crnoj Gori, kada se u primorskim gradovima pojavilo više bilborda na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.

Sa ovim neformalnim dokumentom navodno je upoznat i Brisel, tj. sve članice EU koje će uskoro na sjednici Savjeta odlučivati o Crnoj Gori i zatvaranju četiri poglavlja.

Guranje pod tepih
Dina Bajramspahić za Pobjedu ističe kako bi bilo krajnje neodgovorno od crnogorskih vlasti da olako shvataju prepreke.

“Neodgovorno je gurati probleme pod tepih i nadati se da će države-članice EU da „smiruju“ štetu koju naša vlast proizvodi, tako što će da intervenišu kod svih koji mogu imati prigovore na situaciju u Crnoj Gori. U najmanju ruku, nadajmo se da je vlast naučila lekciju i da će gajenje dobrosusjedskih odnosa sa svim državama u regionu od sada biti prioritet”, kazala je ona.

Ona napominje i da je, osim situacije koja se tiče dobrosusjedskih odnosa, vlast istovremeno sebi dozvolila da se nađe u poziciji u kojoj EU može da nađe i formalne razloge za usporavanje zatvaranja pregovaračkih poglavlja.

Kao primjer navodi neispunjene obaveze u poglavlju 10, poput propuštene prilike da se imenuju svi članovi Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

“Tako nešto nije smjelo da se dogodi i neko mora da snosi odgovornost. Vidimo koliko poteškoća da zatvorimo četiri poglavlja, dok nakon toga ostaje čak 26. Bez hitnog podizanja odgovornosti na najviši nivo, taj zadatak će biti teško ostvariv”, poručuje Bajramspahić.

Postoji li volja
Đenero ističe da sve što se sada pominje u non-pejperu predstavlja stara otvorena pitanja koja nekada nije bilo potrebno posebno naglašavati.

“Bilo je jasno da dobar sporazum o razgraničenju na moru funkcioniše već skoro dvije decenije, a pitanja poput vlasništva nad „Jadranom“ ili podmornicama koje je u međuvremenu Crna Gora, protiveći se sukcesijskom sporazumu „podijelila“ bivšim jugoslovenskim republikama, nijesu bila posebno važna. Postojao je opšti utisak o spremnosti Crne Gore da se pitanja stvorena agresijom Miloševićevog režima na Hrvatsku rješavaju”, navodi Đenero.

Kako dodaje, situacija se dramatično promijenila smjenom vlasti u Crnoj Gori nakon avgusta 2020.

-Već Krivokapićeva vlast počela je relativizovati nesporno – razgraničenje na kopnu kod Prevlake. Nestalo je spremnosti za razgovore o pitanju vlasništva nad „Jadranom“, a nova pitanja su otvarana. Imenovanje bazena na kojem bi se trebale igrati međunarodne vaterpolske utakmice imenom čuvara logora u Morinju nije ništa drugo nego otvoreno velikosrpsko provociranje Dubrovnika i cijele Hrvatske – smatra Đenero.

Ipak, kako kaže, ako volja postoji, „velikosrpske gluposti je lako srušiti u prah i pepeo“.

“Cilj diplomatije je slanje poruke da se pitanja moraju rješavati, kao i da iste one vrijednosti, koje Hrvatska zajedno sa još sedam država članica zastupa rezervom prema tome da Srbija otvori pregovarački klaster 3, vrijede i za Crnu Goru”, poručuje Đenero.

Dodaje i da je Hrvatska ozbiljno svjesna rizika koji za nju predstavlja činjenica da u susjednoj državi s kojom dijeli jadransku obalu, a koja je do 2020. bila izrazito prijateljska, u izvršnoj vlasti funkcionišu tri političke stranke čiji su lideri od strane Zagreba proglašeni kao nepoželjni.

“To su političari koji sprovode velikosrpsku i prorusku, a protivevropsku i protivatlantističku politiku”, naveo je sagovornik Pobjede.

Đenero ističe i da ima pozitivnih naznaka u cijelom procesu.

izvor: pobjeda