Društvo

IRFAN DERVIŠEVIĆ NAJTEŽE JE BITI ISKREN I PRIČATI O SEBI

Avg 18, 2020 4 Komentara

(15 riječi)

Razgovarao Božidar Proročić

Irfan Dervišević rođen je 1991 godine osnovnu školu je završio u Gusinju gimnaziju u Plavu (opšti smjer) dobitnik Luče. Upisao Prvni fakultet na Univerzitetu Crne Gore 2010 isti završio u roku godine 2014. Godine 2018 imenovan je za direktora ,,Centra za kulturu Gusinje. ” Gusinje spoj kulture, tradicije, vjekova, teškog odrastanja i stalne težnje u borbi za bolji život.

 Gospodine Derviševiću kakvo je bilo vaše djetinjstvo i odrastanje?

Moje odrastanje je bilo velika borba za život. Prvo smo živjeli u Plavu kao podstanari duži niz godina. Nakon toga moji roditelji koji su ostali bez posla u pogonu nekadašenjeg ,,Oboda” u Plavu. Pred nama je bio period teške borbe da stvorimo kuću u Gusinju. Otac je počio da se bavi građevinom moralo se od nečega živjeti (eksterijer i enterijer) uvjek nam je govorio i dan danas da se i kuća i država gradi na zdravim temeljima. Pomagali smo mu ja i braća u svemu, kroz naš posao naučili smo da cijenimo ljude i da poštujemo rad svakog pojedinca. Iako smo bili dobri đaci morali smo dati sve od sebe da pomognemo roditeljima ali i nama samima išli smo sa ocem i pomagali mu u svim građevinskim radovima. Ponekad ta surovost ,,preranog” odrastanja vam pomogne da život prihvatite i postavite na zdravim osnovama.

 

Od ranog djetinjstva njegujete ljubav prema knjizi i lijepom pisanju to vas prati i danas otkud tolika ljubav prema književnosti?

Gospodine Proročiću ovaj kraj je dao plodne pisce i stvaraoce, posebno ističem  da najveća imena naše književne baštine potiču sa područja Gusinja: Zuvdija Hodžić, profesor Rifat Gruda, Mustafa Memić, Mehmed Kanjiža, Tea Selimaj, likovni umjetnik Ismet Čekić i brojni drugi samo su neka od poznatih imena intelektulaca iz Gusinja. Nama je knjiga kroz dugi period istorije bila naš svijet, naš prozor na svim putevima i raskršćima. Kroz knjigu smo ispisali možda najljepše fragmente naše istorije i odrastanja na nekadašnjim starim i drevnim karavanskim putevima koji su prolazili kroz Gusinje. To je velika inspiracija svih naših stvaraoca i veliko nasljedstvo za budućnost.

 Mnogi mladi Gusinjani odlaze na zapad kako ih zadržati i koju bi ste im poruku uputili da ipak ostanu a ne da odu?

To je teško pitanje. Iako sam mogao da i sam odem ljubav prema Gusinju je nadvladala ljubav prema Zapadu. Težak mi je svaki odlazak mojih prijatelja, rođaka, i moja dva brata su otišla, sa tim se teško mirim. Gusinje ima izuzetne potencijale od mogućnosti proizvodnje zdrave hrane, razvoja eko-turizma, otkupa i plasmana sve traženijeg ljekovitog bilja tu su Ali pašini izvori mostovio spajanja i prijateljstva među svima nama. Teške su naše borbe za bolji život svaka nosi svoj žig. Socijalna pravda treba da je jednaka prema svima, i svima treba pružiti jednaku šansu. Trudim se da kod svih mladih podstaknem i težnju i želju da istraju i da samo zajedničkim snagama svi mi se možemo izboriti za jedno Gusinje svih nas. Podijelio bih svoj moto sa svima njima: ,,Ostani i bori se!!! Ovo je grad svih nas bez obzira ko i gdje pripada budimo ljudi i bdimo humani to je najveća vrijednost današnjice. ”

Na mjestu ste direktora ,,Centra za kulturu” Gusinje šta je to što ste za ovaj period vi lično uradili na afirmaciji Gusinja.

U sklopu projekta Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara u prethodnim godinam smo za KUD ,,Džafer Nikočević” obezbijedili 8 komada tradicionalne ženske nošnje. Iako možda u više nego skromnim uslovima našeg početka rada, kome sam zajedno sa uposlenima iskreno predan uspio sam uz podršku Ministarastva kulture da obezbijedim  uslove za rad novoformirane bibliotke i  čitaoce koji će u samoj biblioteci imati prijatan kutak za boravak. Biblioteka broji 3900 naslova i naša želja je da povećamo fond knjiga kako putem sufinansiranja, Ministarstva kulture tako i putem donacija, dijaspore i lokalne samouprave kako bi Gusinje u nekim narednim godinama iznjedrilo neko novo ime na književnoj sceni, jer bogatsvo pisane riječi je nešto što treba da posebno lijepu notu Gusinju. Smatram da poslije obrazovnih ustanova biblioteka, treba da je sljedeća ustanova u kojoj će najmlađi boraviti i obogatiti svoj kulturni život kvalitetnim naslovima. Uz nesebičnu pomoć Ministarstva kulture i resornih ministarstava, posebno smo ponosni na „Gusinje etno fstival izvornog stvaralaštva” đe je veliki i nesebičan doprinos i afirmaciju Gusinju dao profesor Muzičke akademije na Cetinju Senad Gačević koji je ujedno i bio autor projekta.

Saradnja sa dijasporom koliko je značajna?

Dijaspora je važan segment koji može da svojim ulaganjima doprinese, da Gusinje zasija u punom sjaju većina od naših iseljenika su uspješni preduzetnici, i humanisti koji bi mogli svoj kapital i svoje znanje da ulože u svoj rodni grad. Na taj način bi sačuvali mlade od odlaska van Gusinja ali i same Crne Gore. Dijaspora je glavna kopča sa svojom maticom Crnom Gorom. Ako svi odemo izgubićemo svoj identitet, svoju kulturu, svoj jezik, svoje nasljeđe to ne smijemo da dozvolimo.

 Za sami kraj razgovora recite nam što je za vas Gusinje i Crna Gora?

Obje asocijacije u meni bude najveće ideale jedne nerazdvojive cjeline jer jedno bez drugog ne ide. Crna Gora je niska od bisera u kojoj manjiski narodi blistaju kao najveći svetionik koji čuva i obasjava Crnu Goru. Čuvajmo Crnu Goru jer ona je domovina svih nas. A domovina je samo jedna. Multikultura je nešto što svi moramo da njegujemo i čuvamo. Mladi su naša najveća nada i naš ponos oni su nosioci svega svih reformi pokreta i težnji. Sačuvajmo Gusinje i Crnu Goru pokažimo da smo dostojni nasljednici najljepših vrijednosti našeg Gusinja, koje je bilo i ostalo jedan od simbola savremene Crne Gore prepoznato po multikulturi na putu ka Evropi.