Ministar odbrane Dragan Krapović odlukom da načelnik Generalštaba general Zoran Lazarević ne može da predstavlja Crnu Goru i određivanjem drugih ljudi koji će ga zamijeniti, prekršio je zakon po pitanju diskriminacije, a i Ustav, čime nastavlja da preuzima ustavnu nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televizi E, admiral u penziji Dragan Samardžić.

On je rekao da je deset odsto vojnika po ugovoru samo u ovoj godini napustilo Vojsku Crne Gore zbog loših uslova i loših primanja, što je veoma porazno,

Samardžić smatra da je najporaznije to što su na 27 mjesta rezervisanih za kadete na vrhunskim akademijama širom svijeta otišla samo tri kadeta, i to u Makedoniju.

Sugestija predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića je bila da se omogući vojsci da funkcioniše na najbolji mogući način, po Zakonu i Ustavu, podsjeća Samardžić, i sa tom sugestijom je apsolutno saglasan, ali to se, kako kaže, nije desilo.

– Ministar Krapović je preuzeo ustavnu nadležnost Savjeta. Savjet je jedini nadležan, po Ustavu, da postavlja sve oficire i načelnika Generalštaba. Kad ga postavi Savjet, on mu daje punu nadležnost da obavlja dužnost onako kako je definisano zakonom. U oktobru mjesecu ministar Krapović je donio naredbu, pozivajući se na neki opšti akt i Zakon o državnoj upravi, da ministar donosi naredbe i ograniči generalu Lazareviću da može da predstavlja zemlju u Crnoj Gori, a ne može u inostranstvu. Znači, pola njegove nadležnosti je on skinuo bez odluke Savjeta. I, što je još gore, koliko sam upućen, donio je novu naredbu za novembar mjesec, jer je vidio da je napravljena velika šteta u oktobru, zato što nam je bila prazna stolica Crne Gore na važnim bezbjednosnim forumima, a jedan od tih je i Vojni komitet Evropske unije, gdje se razgovaralo i o bezbjednosti regiona. Za novembar je donio odluku ne samo da on ne može da predstavlja, nego je odredio druge ljude koji će ga zamijeniti. Tu je prekršio Zakon, po pitanju diskriminacije, i Ustav, čime nastavlja da preuzima ustavnu nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost, jer na ovaj način načelnik Generalštaba može da obavlja dužnost u Crnoj Gori, ali ne može vani da predstavlja Vojsku – rekao je Samardžić.

Nedavno je potpisan ugovor Ministarstva odbrane sa kompanijom Keršip vrijedan oko 120 miliona, za kupovinu dva najveća broda na Istočnom Balkanu.

I laicima je jasno, poručuje Samardžić, nakon pisma koje je uputio svim poslanicima i predsjedniku države u kojem ih je upozorio da je taj posao sa kupovinom brodova nelagalan – u suprotnosti sa zakonima Crne Gore i u suprotnosti, kako kaže, sa Regulativom Evropske unije čija je Crna Gora potpisnik.

– Odabrati privatnu kompaniju i sklopiti komercijalni ugovor bez tendera, to ne postoji nigdje na svijetu. Ne postoji mogućnost ni u našoj zakonskoj regulativi. Premijer i ministar su to prikazivali da je međudržavni posao, htjeli su da pokažu da je to Sporazum između dvije vlade, pa kad smo razotkrili da se ne radi o tome, da moraju potpisati dvije Vlade, onda su rekli da je pravni osnov Sporazum o saradnji iz oblasti odbrane, što je takođe nonsens jer je to opšti Sporazum, onda su sve to strpali u neki tehnički aranžman koji ne treba potvrđivati u Skupštini. Rekli su da je taj konglomerat pravni osnov za sklapanje ugovora. Ministar je potpisao ugovor, a Sporazum nije stupio na snagu jer on stupa na snagu kad ga ratifikuje ne samo naš parlament, nego i parlament Francuske, a kod njih je procedura i kad dođe na dnevni red, od četiri do šest mjeseci – zaključio je Samardžić.