Ekonomija

Stefan Kraus: Ponovno pokretanje ekonomskog državljanstva je prilika za nove investicije i sredstva bez zaduživanja

Nov 07, 2024 6 Komentara

(15 riječi)

Stefan Kraus, glavni operativni direktor kompanije Henley & Partners koja je u Crnoj Gori licencirani agent za posredovanje za sticanje državljanstva putem investicija,  kazao je u intervjuu za Bankar da bi Crna Gora mogla obnoviti program ekonomskog državljanstva, u svjetlu nedavne odluke Suda EU.

Kraus objašnjava, kako Mišljenje Generalnog pravobranioca Suda pravde Evropske unije (CJEU), a Sud u praksi obično uvažava mišljenje, pozitivno utiče na potencijalno otvaranje novih programa, te potencijalno otvara vrata i Crnoj Gori da obnovi svoj program. Prethodni program donio je 500 miliona eura stranih investicija, a Kraus smatra da bi uz strogu dubinsku provjeru aplikanta nova verzija programa mogla značajno doprinijeti razvoju zemlje i njenom BDP-u.

Program bi, prema Krausu, mogao privući investitore visokog profila, doprinoseći razvoju ključnih sektora poput turizma i infrastrukture.

On dodaje i da bi obnovljeni program mogao obezbijediti dodatnih pola milijarde eura, kroz apliciranje 1000 novih investitora, što bi Crnoj Gori omogućilo značajan ekonomski rast, i to bez zaduživanja.

• Upoznati ste sa najnovijom odlukom Suda EU koja omogućava Malti da nastavi sa dodjeljivanjem državljanstva bogatim investitorima. Koje bi implikacije ovo moglo imati za Crnu Goru?

Hvala vam puno na pitanju i na intervjuu. Zapravo, očekivali smo ovu odluku ili preporuku Suda EU koja potvrđuje suvereno pravo Malte da dodjeljuje državljanstvo, jer i ta i druge zemlje EU ne bi trebale biti u situaciji da se odreknu suverenog prava na dodjeljivanje državljanstva. To je odluka i pravo svake zemlje da odluči ko postaje građanin te zemlje. Zato mislim da bi za Crnu Goru, nakon potvrde Suda EU, bilo jasno da može uspostaviti ili zapravo ponovo pokrenuti program dodjele državljanstva kroz investicije, koji ide u korist zemlje i njene ekonomije. Veoma je važno, ako se ponovo pokrene prethodni program ili započne novi, da on prati veoma stroge standarde dubinske provjere, koje je i prethodni program imao. Tu su standardi dubinske provjere, tzv. KYC provjere (know your client – znaj svog klijenta) za sve aplikante ključni, slično onome  što poznajemo iz banaka. One obavljaju KYC provjeru za svakog klijenta koji želi da otvori račun. Ipak, veoma stroga dubinska provjera, kakvu je Crna Gora već imala ranije za dodjelu ekonomskih državljanstava je važna kako za zemlju, tako i za EU. Na taj način – vrlo temeljno i strogo provjeravate aplikante, i to na mnogo višem nivou nego što je to slučaj s drugim aplikantima koji dobijaju državljanstvo EU putem porijekla. Provjere su u tom slučaju daleko blaže u odnosu na ono što je Crna Gora imala u svom prethodnom programu i na ono što Malta ima kroz svoj program dodjele državljanstva kroz investicije. Nema bojazni da bi se kriminalci mogli infiltrirati u EU preko ovakvih puteva.

Dakle, smatrate da bi Crna Gora, u svjetlu odluke Malte, trebalo da razmotri ponovno pokretanje programa?

Apsolutno – i to kroz ponovno pokretanje prethodnog programa ili kreiranje blago izmijenjenog programa. Na Crnoj Gori je da odluči kakve doprinose ili investicije očekuje, u zavisnosti od prioriteta Vlade i sektora koji bi trebalo da budu razvijeni u zemlji.

Prethodni program je bio usmjeren na razvoj turističkog sektora, izgradnju hotela sa četiri i pet zvjezdica na sjeveru zemlje, u ski centrima, kao i na jugu, na obali. Rezultati programa govore sami za sebe. Prikupljeno je 500 miliona eura stranih direktnih investicija od oko 1000 aplikanata. Tih 500 miliona eura uključuje investicije u hotele, kao i takse koje je Vlada tražila od aplikanata, te donacije u dva fonda koja su bila obavezna. To su bili Fond za razvoj manje razvijenih opština i Fond za inovacije.

• Pomenuli ste 1000 aplikanata. Ipak, bilo je riječi o 2000 odobrenih aplikacija ovih ekonomskih državljanstava za Crnu Goru, gdje je, Crna Gora je iskoristila samo 1000, ako sam u pravu, a program je prekinut 2022. sa 1000 neiskorišćenih državljanstava?

Tačno, čak i manje. Odobreno je oko 1000 aplikacija, dok je gornji limit bio 2000 odobrenih aplikacija. Dakle, još uvijek postoji prostor za ponovno otvaranje i priliv  dodatnih 500 miliona eura. Ukoliko se ostvari svih 2000 aplikacija za sticanje državljanstva kroz investicije, moglo bi biti ostvareno milijardu eura, i potencijal je ogroman, jer je pola milijarde eura na dohvat ruke.

U stvarnosti, Evropska unija je bila u redu s time da Crna Gora odobri 2000 državljanstava – pozitivno ocijenjenih aplikanata prema tom programu. Dakle, još uvijek postoji prostor za stvaranje stranih direktnih investicija za zemlju. Kao što vidimo iz drugih ekonomija koje vode takve programe, državljanstvo kroz investicije i boravište kroz investicije su opcije za suvereni kapital, kako to zovemo.

Nacije pri tome imaju korist  koja nije povezana sa bilo kakvim dužničkim instrumentima. To pomaže zemlji, jer ne mora ići na tržište i povećati javni dug, već umjesto toga – prima kapital koji direktno ulazi u budžet.

• Kada je riječ o razlikama između počasnog državljanstva i ovog državljanstva kroz investicije, kakvo je Vaše mišljenje i pogled na ovo? Da li postoji razlika i moguće kontroverze u vezi sa državljanstvom kroz investicije ili ovim počasnim državljanstvima koja se dodjeljuju odlukom pojedinca na određenoj političkoj funkciji danas ili u prošlosti?

Vidimo da čak i u zemljama Evropske unije, kao što je Francuska, da dodjeljuje državljanstvo na osnovu izuzetnih zasluga. To je odluka od slučaja do slučaja. Mi, kao vodeća firma u industriji državljanstva kroz investicije, vjerujemo da je dobro strukturiran proces povoljan. Zašto? Zato što imate strogu proceduru dubinske provjere gdje se aplikant podvrgava određenim provjerama koje možda nisu prisutne kod počasnih ili državljanstava po zaslugama. Kada postoji odluka da se nekom pojedincu dodijeli državljanstvo, treba znati da taj pojedinac možda nije prošao kroz iste stroge provjere kao u formalnom programu ekonommsog državljanstva, a i ne plaćaju ni taksu niti imaju obavezu ulaganja.

To vraća na početnu poentu – zemlja odlučuje kome dodjeljuje državljanstvo, ali mi vjerujemo da je formalni program, sa strogim provjerama za aplikante, bolji od ad hoc odluka zasnovanih na pojedinačnim slučajevima.

 

• Kada je riječ o ekonomskom razvoju tako male zemlje kakva je Crna Gora po svojoj veličini i broju stanovnika, kakav uticaj program može imati na razvoj takve zemlje?

Na osnovu uspjeha prethodnog programa vidjeli smo da je Crnoj Gori donio 500 miliona eura stranih direktnih investicija. U oblasti turizma su sprovedene investicije, pa je izgrađeno oko 1000 hotelskih soba, sa četiri i pet zvjezdica, a tih 500 miliona čak ni ne uzima u obzir uticaj generisanih radnih mjesta, koji će dalje povećavati BDP zemlje. Takvi programi mogu imati ogroman ekonomski doprinos zemlji. Mislim da bi u Crnoj Gori to moglo donijeti između 20 i 25 procenata rasta BDP-a.

Na Karibima, gdje su programi državljanstva kroz investicije prvi put pokrenuti, oni trenutno doprinose između 20 i 30 procenata BDP-a svake godine. Malta je kroz svoj program državljanstva kroz investicije primila više od 1,5 milijardi eura stranih direktnih investicija, od početka programa 2014. godine.

Tu su i programi boravišta, takozvani programi zlatnih viza u EU, koji su sprovedeni u zemljama kao što su Grčka, Španija, Portugalija – i oni donose do 5, 6 milijardi eura stranih direktnih investicija. Portugalija je od početka svog programa zlatne vize, uvedenog kao reakcija na globalnu finansijsku krizu 2012-2013, primila više od 6 milijardi eura stranih direktnih investicija.

Dakle, ovi programi boravišta kroz investicije su ekonomski značajni… Tu investitori  ne dobijaju državljanstvo, već stalni boravak; dobijaju rezidencijalni status zemlje koji može, ali i ne mora, rezultirati mogućnošću sticanja državljanstva. Tako u Portugaliji, nakon pet godina boravka, možete podnijeti zahtjev za portugalsko državljanstvo, ali morate znati jezik. To je test jezika, što je teško.

• Što se tiče Henley & Partners, koliko je prethodni program državljanstva kroz investicije Crne Gore bio efikasan za vašu kompaniju i kakav je uticaj imao na vaše poslovanje? Možete li objasniti vaše poslovanje i kako ste posredovali u ovim ekonomskim državljanstvima?

Naravno. Bili smo angažovani prilično dugo pomažući Crnoj Gori da uspostavi i strukturira program državljanstva kroz investicije, iako nismo imali formalni mandat već smo bili agent za posredovanje, za razliku od Malte gdje smo imali formalni mandat da postavimo program u ime Vlade. Ipak, ovdje smo pomogli Vladi da uspostavi uspješan program u smislu postavljanja procedura, popunjavanja ispravnih formulara i uspostavljanja odgovarajućeg procesa dubinske provjere. Ali za nas kao firmu, program državljanstva kroz investicije Crne Gore postao je najveći program državljanstva u periodu trajanja, po broju klijenata koje smo prijavili. To govori samo za sebe, da je zemlja bila toliko uspješna, kao i mi kao firma, i uspjeli smo promovisati program našim klijentima i uključiti investitore visoke klase, poslovne ljude iz cijelog svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države – da investiraju u Crnu Goru, doprinesu zemlji i postanu državljani. Dakle, za nas je program državljanstva kroz investicije bio veliki uspjeh, kao i za zemlju, kao i za lokalne developere.

• Spomenuli ste novih 1000 hotelskih soba, hoteli sa četiri i pet zvjezdica koji će dovesti do zapošljavanja u turističkom sektoru, od čega će ekonomija imati koristi. Koji bi sektori mogli biti cilj nastavka programa u budućnosti nakon turizma?

U mnogim ovim programima zlatne vize vidimo prelazak s ulaganja u nekretnine na fondove i mislim da će slično biti i u Crnoj Gori, da novi program možda neće imati zahtjev za ulaganje u nekretnine, već doprinos fondu ili investicioni zahtjev, a ti fondovi bi se potom mogli koristiti za podršku javnoj infrastrukturi, izgradnju ulica, škola, bolnica, vrtića, ili bi mogli biti usmjereni ka podršci određenih većih projekata koji su ključni za zemlju;  ili za podršku startup kompanijama, mladim kompanijama u Crnoj Gori kojima je potreban kapital za rast i početno finansiranje…

Na Vladi je da odluči koje su grane važne, ali ono što vidimo kao opšti trend u ekonomiji, u industrijama – je prelazak sa ulaganja u nekretnine na ulaganja u fondove ili doprinose fondovima koji su zatim usmjereni u određene sektore.

Treba iskoristiti ogroman potencijal Crne Gore da ponovo pokrene program bilo u prethodnom ili u novom obliku, jer vidjeli smo da je Crna Gora na mapi naših klijenata, globalnih investitora, svjetskih poslovnih ljudi, što pokazuje uspjeh prethodnog programa i uvjereni smo da ćemo moći dovesti dalje investitore visoke klase i poslovne ljude u Crnu Goru – kroz novi program ili ponovo otvoreni program. Zaista  treba iskoristiti taj potencijal i pomoći Crnoj Gori da dalje raste u korist svojih građana.

• Hipotetički, ako bi Vlada ponovo pokrenula program danas, recimo, koliko bi prema Vašoj procjeni vremena prošlo dok bi se ostvarilo svih 2000 aplikacija, kako bi se obezbijedilo dodatne pola milijarde eura?

U prethodnom programu u dvije posljednje godine bilo je 500 aplikacija godišnje. Zavisi šta je cilj. Imali smo hiljadu i sto podnesenih aplikacija, hiljadu je odobrenih, svega sto je bilo podneseno prve godine, a ostale dvije godine po 500 uz kampanju – dakle realno je ostvariti bar 500 godišnje. Tom logikom, hiljadu aplikacija za ekonomska državljanstva bi trebalo biti ostvarivo, za dvije do možda tri godine, i to je neki vremenski okvir u kome je Crnoj Gori moguće ostvariti prihod od programa od tih pola milijarde eura.