Društvo

Dragan Pejanović, šef Koordinacionog tima Vlade Crne Gore za implementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijama Crne Gore

ŽELIM DA VIDIM, HOĆU DA ZNAM

Avg 16, 2020 0 Komentara

(15 riječi)

NATO nema samo vojni, već i politički, bezbjednosni, ekonomski, naučni, razvojni, obrazovni i humanitarni aspekt djelovanja. Veoma dobra saradnja ostvarena je sa mladima, srednjoškolcima i studentima, pojedinim institucijama visokog obrazovanja i nevladinim organizacijama

(''Crnogorski Portal'' objavljuje seriju autorskih intervjua Gorana Sekulovića sa najistaknutijim crnogorskim stvaraocima o trajno aktuelnim identitetskim pitanjima koji su objavljeni u listu ‘’Prosvjetni rad’’ u periodu od 2012. do 2016. godine)

 

Crnogorska država i dru­štvo u cjelini, u oblasti spoljnopolitičkih odnosa, prepoznaju kao jedan od ključnih prioriteta evroatlantske integracije drža­ve. Gospodine Pejanoviću, kada je osnovan Vla­din tim, i kakvi su njego­vi dosadašnji učinci?

- Vlada Crne Gore krajem 2007. godine donijela je Komu­nikacionu strategiju o evroantlantskim integracijama Crne Gore, kao strateški dokument. Za njenu implementaciju for­miran je odgovarajući tim. Us­postavili smo saradnju sa civil­nim sektorom (potpisali spora­zum sa dvanaest, dok je u mre­ži preko 60 NVO koje podrža­vaju integraciju Crne Gore u NATO), sa lokalnom samou­pravom i sa većinom medijskih kuća, od kojih se na pojedinim i emituju emisije informativno-edukativnog karaktera (Javni servis RTCG, Televizija Atlas, Radio Crne Gore, Radio Ante­na M itd.). Razgovaramo sa građanima da bismo čuli njiho­va mišljenja, podigli nivo informisanosti, edukovanosti i od­govorili na sva njihova pitanja. U tom procesu učestvuju ne­vladine organizacije, privredni­ci, ambasadori zemalja članica NATO akreditovani u Podgorici, eksperti za javnu diplomatiju, inostrani partneri.

 

ČINJENICE, A NE FRAZE

Naravno, postoje određene dileme, predrasude, stereotipi o pitanju evroatlantskih integracija. Međutim, građani dobijaju informacije iz više izvo­ra, čuju iskustva drugih zema­lja, dobijaju odgovore na pita­nja zasnovane na činjenicama, a ne na frazama, i vjerujem da tako formiraju sopstveni stav.

Želimo da uključimo što više subjekata i da svi daju dopri­nos. Mnogo toga nije bilo jasno našim građanima, što je logič­no. Starije generacije pamte NATO iz perioda hladnog rata, nove generacije nijesu imale priliku da posebno uče o NATO-u, osim sjećajući se 1999. godine, kada je, usled loše po­litike koja je vođena u našem regionu, došlo do bombardovanja i, nažalost, svih posljedica koje takva situacija donosi. Moramo uočiti korijene tih dešavanja pa, sljedstveno tome, donijeti odgovarajući sud. Takođe, moramo ukazati da je NATO danas sve više politič­ka, a ne samo bezbjednosna or­ganizacija. Tu su i druge aktiv­nosti NATO-a koje se često za­nemaruju, namjerno ili iz ne­znanja. Kao jednu od nih isti­čem humanitarne aktivnosti, tako da je jako važno da sarađujemo sa svim strukturama cr­nogorskog društva. Naročito smo dominantno sarađivali sa mladima, a imali smo aktivno­sti i sa starijom populacijom, penzionerima, borcima, antifa­šistima, ženskim organizacija­ma. Htjeli smo da vidimo kako reaguju majke, supruge, kakav je njihov odnos. I iz tih razgo­vora nosimo pozitivne utiske.

 

DEMOKRATSKI DIJALOG

Kada je bilo najteže?

- O ulasku u NATO nije bi­lo lako pričati prije četiri godi­ne judima koji su a priori bili protiv, i to na vrlo nelagodan način. Međutim, danas je puno demokratičnije – vodi se dija­log zasnovan na argumentima i objektivnim činjenicama, raz­mišljajući o tom procesu kao interesu svih građana Crne Go­re. U nekim stvarima se slaže­mo, u nekim ne, što je normal­no. Ali više nema tenzija. Rani­je je to bilo znatno drugačije. Veoma je važno što su uz nas bili i ljudi sa strane, predstavnici država NATO-a iz našeg okruženja, tako da smo se tru­diti da kroz korektan pristup i uz puno razumijevanje emocija i aktuelnog stava svakog poje­dinca, na demokratski način, dođemo do odgovarajućih zaključaka.

Naš tim i dale predano radi. Najvažniji cil nam je da objek­tivno i pravovremeno informišemo građane. Kao Koordina­cioni tim nastojimo da se drži­mo onog zadatka koj i nam je Vlada povjerila, da ne izlazimo iz tog okvira.

Puno smo aktivnosti imali kako bismo odgovorili na broj­na pitanja. Neka od njih odno­sila su se na odlazak naših voj­nika u mirovne misije, ili pita­nje bombardovanja 1999. godi­ne. Htjeti smo to da demistifikujemo i ukažemo na njihove stvarne razloge, tj. objasnimo ih u vremenu u kojemu su nastala i tako shvatimo na pravi način. Druga pitana vezana su za integracije, mjesto Crne Go­re u NATO-u, koliki uticaj Cr­na Gora može imati u Savezu i na koji način, te da li može da stavi veto na određenu odluku, šta je NATO danas... Ozbiljno su razmotreni ugovori, spora­zumi, sve što predstavlja prav­nu tekovinu i sve ono što je NATO ne samo sa vojnog nego i političkog, bezbjednosnog, humanitarnog,  ekonomskog, razvojnog, obrazovnog, nauč­nog i drugih aspekata.

 

REGIONALNI EVROATLANTSKI KAMP, SVJETSKO „ALIANTE" TAKMIČENJE

Mladi su, po prirodi stvari, najviše zainteresovani za osvajaje visokih evroa-tlantskih standarda, zar ne?

- Najveći dio aktivnosti u prošloj godini posvetili smo mladima koji su uvijek inspirativni za saradnju. I uvijek otvo­reni za nove projekte, pomake i rezultate. Stalno nas opominju da možemo još bolje i više. Svojom energijom, ljepotom, šarmom, mladi su populacija koja svoje stavove iskazuje na svojevrstan način. Naravno, po prirodi stvari, najzainteresovaniji su za svoj razvoj u budućnost, za procese koji značajno determinišu godine života koje su pred njima. Pokazali su zavidan nivo interesovanja i nastavljamo saradnju. Sjajan je odziv i u srednjim školama, gdje su aktivnosti tako osmišljene i prilagođe­ne da mladima omoguće veći stepen zainteresovanosti i dija­loga o evroatlantskom pitanju Crne Gore. S mladima, dakle, imamo puno aktivnosti, samo­stalno i u saradnji sa nevladi­nim organizacijama. Sa NVO „Alfa centar" iz Nikšića realizovan je Regionalni evroatlantski kamp. Prošle godine je organizovano svjetsko takmiče­nje „Aliante". Centar za demo­kratsku tranziciju (CDT) re­dovno organizuje edukaciju maturanata iz oblasti evropskih i evroatlantskih integracija u otvorenom i slobodnom, ali ja­sno koncipiranom razgovoru, karakterističnom za strukturu populacije.

 

SARADNJA SA MINISTARSTVOM PROSVJETE I SPORTA: PREDAVANJA ZA MATURANTE

Te aktivnosti realizuju se i sa Evroatlantskom asocijacijom mladih, Centrom za monitoring, Evropskim pokretom u Crnoj Gori, „Sponom" iz Berana, fa­kultetima i univerzitetima.

Sa učeničkim parlamentom Ekonomske škole „Mirko Vešović" iz Podgorice realizujemo projekat „Sigurni u NA­TO". Cilj je podizanje svijesti učenika o značaju učlanjenja Crne Gore u NATO alijansu. U planu su i druge aktivnosti sa edukativnim sadržajima, kao i organizacija studijskog putova­nja u sjedište NATO-a u Brise-lu, koje organizujemo u dogo­voru i uz podršku NATO-a i Ambasade Republike Sloveni­je u Crnoj Gori.

 

NATO, A ŠTA VI KAŽETE NA TO

Sarađujete sa i sa pojedinim crnogorskim institucijama visokog obrazovaja. O ko­jim zajedničkim projektima je riječ?

- Kroz interesantne i osmišljene aktivnosti u okviru mnogih programa cilj nam je da zainteresujemo studente da uzmu aktivno učešće i u kontinuitetu stiču znana o pitanjima veza­nim za NATO alijansu. Potpi­san je sporazum o saradnji sa Fakultetom za državne i evrop­ske studije iz Podgorice, a zavi­dan nivo saradne ostvaren je i sa fakultetskim jedinicama Univerziteta Crne Gore, Uni­verziteta Mediteran i Univerzi­teta Donja Gorica. Elektroteh­nički fakultet vodi projekat finansiran od strane NaTo pro­grama „Nauka za mir i bezbjednost". Na Fakultetu poli­tičkih nauka i u Centru za me­đunarodne i bezbjednosne stu­dije planiran je projekat nami­jenjen isključivo studentima „NATO, a šta vi kažete na to", u trajanju od dva mjeseca, a pu­šten je u funkciju internet por­tal www.cuvaj.me. Tu su i pre­davanja eminentnih gostiju iz zemlje i inostranstva za studen­te na Pravnom fakultetu Uni­verziteta Crne Gore u saradnji sa studentskom organizacijom „ELSA".

 

PROJEKTI SA FAKULTETOM ZA DRŽAVNE I EVROPSKE STUDIJE

Prošle godine imali smo po­sjetu centrali NATO saveza u Briselu, u kojoj je učestvovalo 12 najboljih studenata, pobjed­nika na konkursu za najbolji esej i plakat.

Sa Fakultetom za državne i evropske studije u Podgorici radi se više projekata. Jedan je na temu „Značaj i mogućnosti civilnog sektora u procesu evroatlantskih integracija Crne Gore", gdje su najznačajniji učesnici mladi. Sa istim fakul­tetom realizujemo multimedijalni događaj, povodom da na potpisivanja Vašingtonskog ugovora i Međunarodnog dana studenata – 4. aprila, sastavljen od nekoliko vrlo interesantnih aktivnosti za studente.

 

STUDENTI I ANTITERORISTIČKA JEDINICA: „KAO NA FILMU"

Sa Univerzitetom „Medite­ran" planirano je više aktivno­sti. Nedavno je na nihovom Fakultetu za poslovne studije organizovan okrugli sto na te­mu: „NATO i mala ekonomi­ja". Važan događaj za studente jeste Dan otvorenih vrata koji ćemo realizovati sa Upravom policije Crne Gore. U aprilu ili maju studenti će biti u prilici da posjete Posebnu jedinicu Poli­cije Crne Gore. Prošle godine išli smo u posjetu Specijalnoj antiterorističkoj jedinici, ko­jom prilikom je bilo veliko pri­sustvo studenata koji su se odu­ševili, jer su prvi put vidjeli ne­što za što su rekli – „Kao na filmu".

 

ONLAJN ČASOPIS O BEZBJEDNOSTI

Akademska zajednica, neza­visna lica, predstavnici mini­starstava, novinari, studenti i kompletna javnost, biće u prili­ci da se upoznaju sa onlajn ča­sopisom o bezbjednosti koji će­mo raditi sa Univerzitetom Do­nja Gorica i Institutom za stra­teške studije i prognoze. Sa istim partnerima realizovaćemo projekte „Virtuelna škola evroatlantskih integracija" i „NATO pojmovnik", tj. onlajn štampano džepno izdanje. Sa Ministarstvom ekonomije i Univerzitetom Donja Gorica realizujemo projekat „NATO i poslovne mogućnosti", kojim se promoviše član 2. Vašingtonskog ugovora, a koji se odnosi na ekonomsku saradnju država članica Saveza. Tu će dominantnu ulogu imati studenti, ali i predstavnici biznisa, da se bliže upoznaju sa eko­nomskim aspektom članstvaCrne Gore u NATO-u.

 

ZAJEDNO SMO JAČI

Globalizacija je radikalno iz­mijenila savremeni svijet. Sa tog stanovišta, u čemu je su­ština i prednost evroatlant­skih integracija i posebno NATO saveza?

- Novo globalizovano vrije­me u kojem živimo, ima brojne izazove. I to ne više one klasič­ne, već latentne, nepredvidive izazove, koje danas samostalno ne mogu da riješe ni najveće i najbogatije zemlje. Zato je va­žno da u današnem svijetu globalizacije shvatimo neophod­nost integracija, potrebu da bu­demo zajedno i značaj parole „Zajedno smo jači". I EU se u svojoj bezbjednosnoj politici značajno oslanja na NATO sa­vez. A bezbjednost je osnov svega. Ako nemate bezbjed-nost nemate ni mira, slobode, stabilnosti, niti razvoja, baš kao i u privatnom životu. Neophod­no je da se nastavi pospješivanje i razmjenjivanje miš­ljenja o značaju, ulozi i vrijednostima NATO-a. Jer, samo ujedinjeni mo­žemo odgovoriti savremenim opasnostima. Ne mi­slim samo na terorizam kao jedno opšte zlo, jednu opštu prijetnju, već na tr­govinu oružjem za masov­no uništene i druge vidove organizovanog krimi­nala, koji su dobra potpo­ra ra znim te ro ri stič kim aktivnostima, na krizne si­tuacije, ali i prirodne i tehničko-tehnološke i druge katastrofe. Nije ih lako predvidjeti, spriječiti ili umanjiti njihove moguće katastrofalne učinke.

I problemi u snabdije­vanju energentima znatno mogu da ugroze stabilnost i bezbjednost i najmoćni­jih država. Zato je važno da sarađujemo, da smo u velikim sistemima  koji imaju brzu razmjenu info­rmacija i koji, na osnovu naučnih dostignuća i visokosofisticiranih tehnolo­ških kapaciteta, imaju preventivne mehanizme da se određeni sukobi i prijetnje pravovremeno suzbijaju i u najboljem slučaju ne dese. Geograf­ska udaljenost je postala beznačajna u toj mjeri da letilice pune gorivo u vazduhu bez potrebe slijeta­nja. Za relativno kratko vrijeme leti se sa jednog na drugi kraj svijeta. Iza­zova je toliko da, bez uključivanja u kolektivne sisteme bezbjednosti, sva­ka država pojedinačno ima problem u garantovanju mira, bezbjednosti i stabilnosti svojih građana.

 

ČLAN 5. EVROA TLANTSKOG SPORAZUMA

Podsjećam vas da su trenutno crnogorski voj­nici i policajci u nekoliko misija u Avganistanu, Li­beriji, u misiji „Atalanta" u Somalijskim vodama i u policijskoj misiji na Kipru. Tako Crna Gora, u grani­cama svojih mogućnosti, daje doprinos očuvanju svjetskog mira, stabilnosti i bezbjednosti, a to se veo­ma cijeni kod saveznika i naših partnera. Zamislite kakvu pomoć može mo očekivati kada Crna Gora postane punopravna članica NATO-a. I to nije sa­mo priča, već nešto što je utemeljeno u Evroatlantskom sporazumu. Naime, u članu 5, koji je njegov funda­ment, piše da se napad na jed­nu državu članicu smatra napa­dom na sve članice. To je pred­nost prij e svih drugih predno­sti, kao što su strane investicije i ulagana, razvoj, visoki stan­dardi u ekonomiji, industriji, nauci, obrazovanju, dolazak stranih turista... Država koja nije bezbjedna, mirna i stabil­na, ništa od ovoga ne može očekivati.

 

VIŠE OD ŠEZDESET GODINA SLOBODE, MIRA I RAZVOJA

Danas su nauka i obrazova­nje sve više povezani sa bi­znisom i razvojem. Kakve su mogućnosti NATO-a na ovom planu?

- Poslovna, ekonomska i preduzetnička strana evroa-tlantskih integracija je jako va­žna. U članu 2. Evroatlantskog sporazuma otvoreno se saopštava da države članice NATO-a izbjegavaju međusobne eko­nomske sukobe i da jedna dru­gu ekonomski pomažu. To je šansa da, na primjer, dvije fa­brike na sjeveru, u Beranama i Mojkovcu, profukcionišu u još jačem obimu i rade maksimal­nim kapacitetima. Konkretno, fabrika u Mojkovcu je proizve­la pištolj i pušku, i bilo bi dobro da se oni mogu prodati u ze­mljama članicama NATO-a. Mlade ljude sa sjevera uposlili bismo i obezbijedili im stabilnu i kvalitetnu egzistenciju. Da ne govorimo o grinfild investicija­ma i slično, koje dolaze samo u one države gdje postoje realna očekivana da će se uloženi ka­pital vratiti u dužem periodu, a osnovna pretpostavka za dola­zak takvih investicija jeste visok stepen bezbjednosti države u koju se kapital ulaže, što NATO garantuje. Ako nijeste u savezu koji garantuje bezbjednost, mir i stabilnost, onda će investitor ići u države gdje će to dobiti. Članice NATO-a više od šezde­set godina žive u miru i prospe­ritetu. Kapital je bezbjedan i stvorene su osnovne pretpo­stavke da se on „oplodi".

 

NAUČNO O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

NATO je važan i sa stanovi­šta zaštite životne sredine i održivog razvoja. Šta nam možete reći o tome?

- Često se čuje da NATO uništava okolinu. To nije tačno. Zahvaljujući visokoj i sofistici­ranoj tehnologiji i standardima, on znatno boje štiti životnu sredinu u odnosu na postojeće staje sektora odbrane i bez­bjednosti u nerazvijenim drža­vama. Crna Gora je do sada dobila sredstva od strane NA­TO-a za dva projekta. Od 2007. do prošle godine Seizmološki zavod implementirao je projekat „Harmonizacija karata sei­zmičkih hazarda zemalja Za­padnog Balkana". Elektroteh­nički fakultet državnog univer­ziteta koordinator je novog projekta: „Modelirane i simulacije vazdušnih zagađivača u urbanim sredinama u incidentnim situacijama". Kroz pro­gram „Nauka za mir i bezbjednost" NATO da je sredstva za višegodišnje stvaranje kapaci­teta u cilju odgovora na različi­te vrste hazarda. Tu su i brojni naučni projekti koji generalno doprinose napretku i podizanju standarda u raznim oblastima,posebno onima koje promovišu vrijednosti ekologije i zaštite životne sredine.

 

VEĆINSKA PODRŠKA GRAĐANA

Gospodine Pejanoviću, šta pokazuju novija istraživanja o podršci evroatlantskim in­tegracijama?

- Naša istraživana pokazuju da ve ći na gra đa na vje ru je da će Crna Gora ubrzo postati članica NATO-a i da je to za nu dobro. Ne samo za njen bezbjednosni sistem i ostvarenje nacionalnih interesa, već i za ukupan proces reforme, ekonomski razvoj, sta­bilnost itd., uz određene nedou­mice koje postoje, ali koje uva­žamo i radimo na tome da budu otklonjene kako bi ovaj veoma važan proces zaista bio prihva­ćen na način koji će doprinijeti njegovom punom razumijeva­nju. Ozbiljan rad, i naš i Vlade koja nas je na taj posao obave­zala, kao i drugih državnih orga­na, učinio je da dođe do zavid­nog napretka u dijelu podrške. Prema posljednjim istraživanji­ma prvi put imamo broj pristali­ca NATO-a veći od protivnika. Ono što je rađeno svih prethod­nih godina postepeno daje rezultate. U narednom periodu biće još veća podrška. Građani će sve više uviđati da je Crnoj Gori, maloj u geografskom i demografskom pogledu, mjesto tamo gdje su veliki i moćni, i gdje je ona poslije Berlinskog kongresa i bila.

 

OD DVANAEST DO DVADESET OSAM ČLANICA

Znanje i objektivno informi-sanje sve više nadvladavaju neznanje, poluznanje i pred­rasude o evroatlantskim in­tegracijama. Da li ste zado­voljni kvalitetom i brzinom tog pro ce sa?

- Definitivno se negativna i stereotipna slika prema NATO-u značajno mijenja. Doga­đaji iz prošlosti su pokazali da je dobro da Crna Gora bude članica NATO saveza, da ima mogućnost da bude u društvu moćnih i razvijenih i da na taj način najbolje garantuje svojim građanima mir, spokoj, pro­gres, razvoj i napredak u sva­kom pogledu. Treba reći i to da nijedna članica EU ili NATO do sada nije napustila Alijansu. Da je u ovim integracijama lo­še, ne bi se NATO savez širio, i od početnih dvanaest država došao do sadašnjih dvadeset osam, sa tendencijom da se još širi. Naravno, NATO nije do­brotvorno društvo ili humani­tarna organizacija, on traži kredibilne i ozbiljne partnere koji treba da ispune zahtjevne stan­darde i visoke vrijednosti. Poli­tika otvorenih vrata važi za sve koji ispune te standarde, i vje­rujem da će Crna Gora uskoro dobiti poziv da postane puno­pravni član tog veoma važnog saveza država.

 

POMOĆ HRVATSKE, GRČKE, SAD, SLOVENIJE...

Čini se da je značaj NATO integracija posebno došao do izražaja nedavno u uslovima vanrednog stanja u zemlji, kada se radilo na sani­ranju posljedica od nevremena?

- Upravo tako. Kada je bilo najteže, pomogli su naši prija­telji iz NATO zemalja. Ranije kada smo imali poplave, i sada sniježno nevrijeme, na naš po­ziv za pomoć odmah su reago-vale članice NATO-a. Naime, Crna Gora je uputila zahtjev NATO-u za pomoć preko EADRCC (Evroatlantski cen­tar za koordinaciju u kriznom reagovanju). Saveznici su se odmah odazvali. Grčka, Slovenija i Hrvatska angažovale su po jedan helikopter sa spasilač­kim timom i neophodnom opremom, SAD dva helikoptera namijenjena za medicinsku evakuaciju i transport tereta, Vlada SAD donirala je 100.000 dolara za kupovinu motornih sanki i ostale neophodne opre­me, Francuska je donirala 10.000 eura, dok je Ambasada Njemačke odobrila pomoć od 50.000 eura za 300 najugroženi­jih porodica na_v sjeveru Crne Gore. Takođe, i Španija je upu­tila humanitarnu pomoć koja je u saradnji sa Luksemburgom dopremljena u Crnu Goru, a nekoliko država, poput Mađar­ske i Austrije, očekuje dosta­vljanje liste neophodnih sred­stava i opreme od strane Crne Gore kako bi nakon toga upu­tili određene donacije. Javnost u Crnoj Gori je veoma pozitiv­no i sa zahvalnošću reagovala na ukazanu pomoć partnera NATO. Javnost je imala priliku i da se uvjeri u benefite saradnje sa NATO kroz jedan manje poznat aspekt djelovanja Ali­janse, a to je njena nevojna komponenta reagovanja u vanrednim situacijama. To treba afirmisati, ne samo zbog naših građana koji su izbjegli veće nevolje i teškoće već i zbog tih prijateljskih država iz NATO-a. U pitanju je gest solidarnosti, partnerstva i uvažavanja Crne Gore kao ozbiljnog i pouzda­nog partnera u regionu.

 

DOBRA PORUKA ZA CRNU GORU

Na čemu sada Vladin tim ra­di, i šta se planira za naredni period?

- Trenutno je u toku imple­mentacija IX šestomjesečnog Akcionog plana sa četrdeset tri projekta i preko sto pojedinač­nih aktivnosti. Vodili smo raču­na da plan bude adekvatno osmišljen i okrenut u potpuno­sti procesu informisanosti i edukacije šire javnosti. Usljed situacije izazvane vanrednim stanem, nijesmo imali inten­zivniju aktivnost, osim emisija na elektronskim medijima, sa najatraktivnijim gostima, svje­žim vijestima i informacijama koje u određenom trenutku treba prezentirati građanima. Značajne aktivnosti su planira­ne za mart, april i maj. Domi­nantno smo se posvetili nepo­srednom razgovoru sa građani­ma, i to smatramo izuzetno va­žnim. Tu smo da na određena pitanja, ma koliko bila teška i emotivna, pokušamo i uspije­mo, kao i do sada, da damo ar-gumentovane i kvalitetne od­govore. Ovakav pristup u znat­noj mjeri mijenja mišljenja za­snovana na stereotipima, emo­cijama i predrasudama iz pro­šlosti. Treba istaći da se nared­ni samit NATO održava 20. i 21. maja ove godine u Čikagu (SAD). Vjerujem da će dobra poruka stići za Crnu Goru sa Samita, na Dan crnogorske ne­zavisnosti.

 

 

 

 

 

BOKSEVI

 

DA IME CRNOGORSKO OSTANE VITEŠKO I PO CIJENU ŽIVOTA

 

Kralj Nikola je 1896. godine, ispraćajući svoje Crnogorce u misiju za Krit, na Obilića polja­ni rekao nekoliko važnih stvari – da je počašćen od velikih sila da pošalje međunarodnoj vojsci jednu četu njegovih Crnogoraca, da je jako važno da se crnogorski vojnici ponašaju pošteno, iskreno, vojnički i časno, da hoće da ime Crnogorca ostane na onoj visini na kojoj je vazda bilo pa sve ih koštalo života. Misija na Kritu preteča je svim misijama koje Crna Gora ima u svijetu i koje će, vjerovatno kao zemlja kontributor miru i stabilnosti, pružati i u narednom periodu.

 

PAMETNA ODBRANA

 

Danas je na djelu tzv. pametna odbrana, danas države članice smanjuju troškove tako što zajedničkim radom, saradnjom i solidarnošću završe posao na kvalitetan način. Zajedničkim snagama zemlje regiona treba da odgovore savremenim izazovima i prijetnjama. Na principu regionalne saradnje i razvoja dobrosusjedskih odnosa može se dati doprinos ne samo našoj već regionalnoj i svjetskoj stabilnosti.