Piše: Dr Gordana Radojević

Kada se osvrnemo na statističke podatke o rastu BDP-a, često se pitamo da li ovaj rast zaista predstavlja povećanje kvaliteta života i produktivnosti, ili je samo iluzija stvorena pod uticajem inflacije. 

Naša ekonomija može izgledati kao da raste, dok zapravo obim proizvodnje stagnira ili se čak smanjuje. Zato je ključno analizirati realne promjene BDP-a, odnosno promjene koje uzimaju u obzir obim proizvodnje, dok uklanjaju uticaj inflacije.

Uporedimo li BDP Crne Gore iz 2023. godine s BDP-om iz 2019. godine, iskazanim u cijenama iz 2010. godine, jasno se vidi koje oblasti bilježe rast u odnosu na period prije četiri godine, a koje su još uvijek ispod nivoa proizvodnje koji je ostvaren 2019. godine. Podaci ukazuju na značajan rast obima proizvodnje u sektorima turizma, IT-a i zabave: Usluge pružanja smještaja i ishrane bilježe rast od 44,4% u odnosu na 2019. godinu, što je očekivano imajući u vidu oporavak turizma nakon pandemijskih ograničenja i privremenog boravka stranaca nakon rata u Ukrajini; Informisanje i komunikacije bilježe rast od 38,5%, ali ostaje nejasno je li ovo povećanje rezultat privremenog izmještanja poslova uslijed dolaska stranaca, ili su u pitanju domaće IT firme?

Prema podacima Uprave za statistiku, odliv prihoda od kapitala prema inostranstvu (dobit, kamata, dividende) uvećan je za 44% za samo jednu godinu, što znači da se iz Crne Gore odlilo 273,6 miliona eura prihoda od kapitala u 2023. godini. Ovaj podatak ukazuje da korist od rasta domaće ekonomske aktivnosti značajnim dijelom odlazi izvan granica naše zemlje; Umjetničke, zabavne i rekreativne djelatnosti (uključuju kockanje i klađenje) bilježe rast od 30,8% u odnosu na 2019. godinu; Na drugoj strani, postoje djelatnosti koje su zabilježile značajan pad obima proizvodnje u odnosu na 2019. godinu: Građevinarstvo bilježi pad od čak 36,1%, što je rezultat smanjenja investicija u infrastrukturu, kao i završetka velikih investicionih projekata; Prerađivačka industrija - pad od 3,0% u odnosu na nivo ostvaren 2019. godine jasno govori da se stanje u ionako nerazvijenom sektoru industrije dodatno pogoršalo.

Bez ozbiljnog ulaganja i podrške, teško je očekivati da će prerađivačka industrija postati pokretač ekonomskog i ravnomjernog regionalnog razvoja.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo bilježe pad za 1,3%, što ukazuje da ne možemo očekivati značajne stope rasta u budućnosti bez većih ulaganja i značajnije podrške koja  očigledno izostaje. Na kraju, moramo se zapitati – gdje smo zaista u odnosu na 2019. godinu? Jesmo li napredovali ili samo privremeno povratili izgubljeno, oslanjajući se na vanredne spoljnje faktore kao što je dolazak stranaca koji privremeno ili stalno živi i radi u Crnoj Gori (98.694 na dan 31.oktobar 2023. godine).

izvor: antena m