Prešli smo dug i ponosan put do ovogodišnje manifestacije, koja već decenijama okuplja ljubitelje književnosti, umjetnosti i kulture u Plavu. Ove godine, manifestacija ulazi u svoje 47. izdanje, a njeni stubovi – Plavska kulturna jesen, Plavski književni susreti i 22. Likovna kolonija – nastavljaju da svjedoče o bogatoj kulturnoj baštini ovog grada. Plav, mjesto koje je kroz vjekove oblikovano i obogaćeno književnošću, likovnom umjetnošću i kulturom, predstavlja pravi mozaik u kojem Bošnjaci, Crnogorci, Albanci, Srbi i svi drugi narodi nalaze zajedničku nit koja ih povezuje. Ovaj grad, koji sa ponosom nosi titulu kulturne kolijevke, ove godine ponovo diše u ritmu umjetnosti, ispunjen duhom stvaralaštva.

Sinoć je, na poseban način, oživio zavičajni ponos, kada je poznata umjetnica Dijana Lazović u izložbenom prostoru Centra za kulturu  „Bašić“, predstavila svoja djela. Vođena ljepotama mediteranskog plavetnila, ali i sirovom i neukroćenom snagom planina Prokletija, Lazović je svojim slikama utkala najljepše boje fluidnosti Crne Gore. Njena umjetnost, prožeta ljepotom prirode i snagom unutrašnje inspiracije, stvorila je most između različitih pejzaža, ali i različitih osjećanja, stvarajući u svakom posjetiocu osjećaj jedinstva i zajedništva. Ova manifestacija ne samo prezentuje umjetnost, već i povezuje ljude, čuvajući bogatu tradiciju i identitet grada Plava. Kulturna jesen i književni susreti u Plavu predstavljaju srce i dušu ovog kraja, noseći svjetlo koje okuplja ljubitelje umjetnosti i kulture.

Dakle, 10. septembra 2024. godine, sa početkom u 19 časova, svečano je otvorena izložba eminentne likovne umjetnice Dijane Lazović. Nakon uvodne riječi moderatorke Aleksandre Laban, prisutnima se obratio profesor književnosti Alija Redžematović u ime domaćina i izrazio dobrodošlicu. Tom prilikom, Redžematović je rekao: „Večeras otvaramo izložbu radova naše istaknute slikarke, Dijane Lazović, čija djela svjedoče o njenoj sposobnosti da kroz boje, svjetlost i linije predoči osjećanja i prizore, uvodeći nas u svijet vizuelne magije. Ova izložba predstavlja jedinstven dragulj za sve ljubitelje likovne umjetnosti, a njena stvaralačka energija oplemeniće ovo veče.“

Nakon riječi dobrodošlice profesora Alije Redžematovića, izložbu je svečano otvorio istaknuti promoter kulture i publicista Salko Luboder. U svom osvrtu na stvaralaštvo Dijane Lazović, Luboder je istakao sljedeće: „Stvaralački zamah akademske slikarke Dijane Lazović u crnogorskoj i regionalnoj umjetničkoj javnosti percipira se kao autentičan i samosvojan autorski rukopis, koji likovnom metafizikom, tematskom originalnošću i suverenošću u korišćenju slikarskih tehnika stremi ka vrhovima likovnog umijeća. Ka istim onim vrhovima i planinskim beskrajima koji Dijanu motivski preokupiraju. Kao što je čovjek Bogu asimptota, reklo bi se da je neko, naprosto, rođen da bude biće na putu ka vrhovima – umjetničkim i stvaralačkim – što se u slučaju Dijane Lazović uvjerljivo obistinjuje. Tome svjedoči relevantna likovna kritika i utemeljeni sudovi likovne javnosti."

Izložba je time dobila zasluženo priznanje i uvod u veče umjetničkog nadahnuća.

U 20 časova počelo je svečano otvaranje 47. izdanja Plavske kulturne jeseni i 22. Likovne kolonije. Da svaka riječ ima težinu, trajanje i snagu, najbolje nam je posvjedočio prvi čovjek opštine Plav, Nihad Canović. U snazi riječi zavičajnih pjesnika, književnika, slikara i velikana utkane su najljepše književne, ali i likovne boje Plava. Centralna dvorana, koja broji više od 200 mjesta, bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, što je stvorilo poseban osjećaj ponosa i radosti. Bila je to potvrda koliko je kultura snažna i živa u srcima ljudi ovog kraja. Prisutnima su se pridružile brojne zvanice iz svijeta kulture, politike i medija, čineći ovu noć istinskim praznikom umjetnosti i očuvanja kulturne baštine.

Predsjednik Canović je tom prilikom istakao:

„Jedan od utemeljivača ove manifestacije, Husein Bašić, u jednom od njegovih vanvremenskih djela je zapisao:

„Je li što zaludnije na ovom dunjaluku nego pretvarati život u priču? Kao da sam čitavo vrijeme mrvio kamen i od njegovog praha stvarao hljeb i nadu za sjutra.“

Upravo ove riječi najbolje oslikavaju duh Plavske kulturne jeseni – iz izazova, iz svakodnevne borbe, nastaje nešto novo, vrijedno, trajno. Kultura nije statična, ona je živa i dinamična, poput tog praha iz kojeg neprestano izrastaju nove ideje, nove vrijednosti koje obogaćuju našu zajednicu. Pozivam vas da ispratite sve događaje u okviru ove manifestacije, da ne propustite ovaj izvor umjetnosti, susreta i inspiracije. Napojimo se zajedno sa njega, jer umjetnost nas ne samo nadahnjuje, već nas oblikuje, obogaćuje i vodi ka boljoj, svjetlijoj budućnosti.“ zaključio je Canović

Nakon svečanog otvaranja Plavske kulturne jeseni, te večeri, s početkom u 20 časova, u Koncertnoj sali Centra za kulturu „Husein Bašić“ u Plavu, održan je program pod naslovom “Poezija i pjesma života”. U izvođenju dvoje izuzetnih umjetnika, Marka Miloševića i Borisa Režaka, publika je uronila u čaroliju riječi i melodije. Kroz intimnu pjesničku ispovijest Marka Miloševića i muziku kantautora Borisa Režaka, prostor ispunjen prigušenim svjetlom postao je mjesto đe su poezija i muzika stopili duše prisutnih. Tišina koja je vladala u sali bila je prekidana samo aplauzima koji su se smjenjivali nakon svake pjesme i stiha, potvrđujući duboku vezu između izvođača i publike. Svaki stih nosio je u sebi notu života, kao da su kroz riječi Miloševića odjekivale i najtananije emocije svakodnevice a uz pratnju Režakovih melodija, ta poezija dobila je svojevrsna krila. Publika je bila očarana tom jedinstvenom atmosferom, đe su pjesma i poezija postale jedno, pretvarajući se u nešto univerzalno, nešto što svi razumiju i osjećaju. Na kraju ove magične večeri, nije se moglo ne osjetiti koliko je važno održavati ovakve manifestacije, koje čuvaju duh, baštinu i identitet ovog kraja.

Vrijeme koje je pred nama pokazaće svu snagu ove manifestacije, koja, iako duboko ukorijenjena u prošlost, neprestano raste i cvjeta. Oni koji su udarili temelje Plavskih književnih susreta sada već davne 1976. godine, ostavili su neizbrisiv trag u kulturi ovog kraja. Sjećanje na njih nije samo čin poštovanja, već dug prema nasljeđu koje su nam ostavili. Moramo pomenuti ta velika imena, jer bez njih ne bi bilo ove manifestacije: Esad Mekuli, Gojko Đapčević, Dušan Kostić, Bajram Redžepagić, Dušan Đurišić, Enver Đerđeku, Ćerim Ujkani, Nedžat Halimi, Miroslav Đurović, Radojica Bošković, Savo Laban, Milo Kralj, Jevrem Brković, Danilo Eraković, Ratko Deletić, Radomir Andrić, Zaim Azemović, Blagota Koprivica, Đorđević Blagoje, Ismet Marković, Ratko Orozoivć, Ahmet Pupović, Ismet Rebronja, Husein Bašić, Boro Španović, Kemal Šećerkadić, Zuvdija Hodžić, Radmila Đurašković, i Ristić Žika.

Ovi velikani ostavili su nam kulturno nasljeđe koje moramo nositi sa ponosom i predanošću, jer su njihove riječi, pjesme i djela zauvijek utkane u dušu ovog prostora. Upravo zbog njih, Plavska kulturna jesen i dalje traje, povezujući generacije u zajedničkom slavlju umjetnosti, poezije i života.