Međutim, kako podvlači, sve se to istopilo nakon dvije posjete Srbiji njemačkog kancelara Olafa Šolca i predsjednika Makrona, u veoma kratkom vremenskom periodu.

„Ugovori koje je Srbija potpisala sa Francuskom – vojni avioni RAFAL, energetski i brojni drugi – jesu strateški, ali je to istovremeno i podrška predsjedniku Vučiću. Isto tako i Memorandum o litijumu koji je bio okidač za proteste građana“, kategorična je naša sagovornica.

Biserko naglašava da je tolerisana i reakcija vlasti na proteste građana, hapšenja, privođenje demonstranata, te razni pritisci, targetiranje medija i nevladinog sektora sa tezom da oni planiraju obojenu revoluciju.

„Moskva se odmah uključila sa „upozorenjem“ da je na djelu obojena revolucija koju Zapad realizuje preko jednog dijela civilnog sektora. Srbija je sa Moskvom prije par godina formirala radnu grupu za prevenciju obojenih revolucija“, napominje Biserko.

Ukazuje da zapadni interesi, u ovom slučaju i ekonomski, polaze od toga da su pomenuti ugovori strateško vezivanje Srbije za Zapad i u tom smislu udaljavanje od Rusije.

„Sve to daje dodatnu snagu predsjedniku Vučiću što se vidi i po sve samouvjerenijem ponašanju“, izričita je sagovornica Analitike.

Posjeta direktora CIA preventivna i opominjuća

Komentarišući iznenadnu posjetu direktora CIA regionu, Biserko napominje da nema mnogo javno dostupnih informacija o njegovoj posjeti, ali ističe da se može zaključiti da su povod bezbjednosni razlozi.

„Tu spada i opomena Miloradu Dodiku koji je promptno izjavio da nije za secesiju Republike Srpske. Posjeta Beogradu nije bila propraćena izjavama, ali sigurno je bilo riječi o tome kako Beograd treba obuzdati Dodika“, podvlači Biserko.

Uvjerena je da je situacija na Kosovu bila tema i u Beogradu i u Prištini.

„David Kanin, bivši analitičar CIA a sada predavač na Hopkins Univerzitetu, ističe da je posjeta svakako imala za cilj i da preduprijedi bilo kakvu eskalaciju u narednih 70 dana, dakle do američkih izbora“, napominje Biserko.

Ona ukazuje i da posjeta direktora CIA nije neuobičajena.

„Sudeći po šturim izjavama bila je preventivna i opominjuća“, ocjenjuje sagovornica Analitike.

Slučaj Severina vratio se kao bumerang Beogradu

Govoreći o spiskovima osoba za zadržavanje na srpskoj granici zbog iznijetih političkih stavova, Biserko ukazuje da slučaj hrvatske pjevačice Severine, te njena reakcija koja je odjeknula u regionu pa i u Srbiji, govori da se ovaj potez vratio kao bumerang Beogradu.

„Vulinova lista onih koji „loše misle o Srbiji“ i njegova izjava tim povodom je skandalozna i govori o protivustavnom djelovanju i zloupotrebi položaja. Teško je povjerovati da je Vulin samovoljno pravio liste, a u međuvremenu se oglasio novom prijetnjom da “naše državljane koji smatraju da je tzv. Kosovo država, da je NATOopravdano bombardovaoSrbiju i da je u Srebrenici bio genocid koji su počinili Srbi, e takav domaći ološ treba hapsiti i suditi im za rušenje ustavnog poretka i izdaju““, napominje Biserko.

Sljedeći korak Moskve izlazak Crne Gore iz NATO pakta

Upitana kakvi su danas strateška pozicija i društveno-politički položaj naše države, Biserko ocjenjuje da je Crna Gora, nažalost, sa pozicije zemlje koja je bila pred vratima EU sada u svojevrsnom rasulu i, kako podvlači, pod puzajućom okupacijom Beograda i Rusije.

„Moskva ima razloga da bude zadovoljna i upozorava da je većina građana u Crnoj Gori protiv članstva u NATO što nagovještava sljedeći njihov korak, izlazak iz NATO“, upozorava sagovornica Analitike.

SPC obavila inženjering posrbljavanja Crne Gore

Biserko ukazuje i na činjenicu da posljednjih godina raste povjerenje u vjerske zajednice, ne samo u Crnoj Gori.

„Razlog tome je što su državne institucije zarobljene, što pravna država ne funkcioniše i što tranzicija nije ispunila očekivanja. SPC je pri tome uvijek bila percipirana kao institucija od povjerenja, a od 2020. je postala i vodeća politička snaga u Crnoj Gori“, podvlači Biserko.

Prema njenim riječima, od tada je SPC obavila inžinjering u crnogorskom društvu, kako navodi, u smislu posrbljavanja Crne Gore.

„Sada je samo pitanje kakav će status Crna Gora dobiti u novoj konstelaciji u kojoj dominira uticaj Beograda i Moskve“, poručuje naša sagovornica.

Ako popis potvrdi crnogorsku većinu, mijenjaće Zakon o državljanstvu

Komentarišući ponovno aktiviranje popisne propagande, Biserko ukazuje da je Beograd mnogo polagao u popis stanovništva sa nadom da će se struktura značajno promijeniti u korist Srba.

„Zato se željno očekuju rezultati koji bi onda omogućili završetak inžinjeringa i potpuno likvidiranje crnogorskog identiteta i suverenosti. Ukoliko popis pokaže da su Crnogorci još uvijek većina, vjerovatno će se pristupiti drugim metodama kao što je promjena Zakona o državljanstvu“, upozorava Biserko.

Krajnje je vrijeme za odbranu Crne Gore

Komentarišući razjedinjenost parlamentarne većine na lokalnom nivou, sagovornica Analitike ocjenjuje da upravo takav raskol i razjedinjenost nekadašnjih partnera može dovesti i do određenih vrijednosnih promjena pod određenim pritiscima.

„Pitanje je i kako će se organizovati opozicija, odnosno DPS kao još uvijek jaka partija bez obzira na sve pritiske i demonizaciju. Podgorički izbori su test za procrnogorske snage“, poručuje Biserko.

Kako naglašava, krajnje je vrijeme da stanu u odbranu Crne Gore.

Milatovićeva lista kopija Vučićeve tehnologije

Upitana da li je moguće procijeniti na koje subjekte će biti fokusirana propaganda i logistika zvaničnog Beograda, Biserko ocjenjuje da će sigurno igrati na Jakova Milatovića.

“Nije nevažno da njegova lista nosi i njegovo ime. To je kopija Vučićeve tehnologije jer on kao pojedinac uživa veću podršku nego njegova partija. Vjerovatno je sličan i slučaj sa Milatovićem“, izričita je sagovornica Analitike.

Đukanović se i dalje percipira kao važna politička figura

Komentarišući kampanju opozicionih, procrnogorskih partija, Biserko podvlači da pojavljivanje bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića na prvom skupu DPS-a govori da se on još uvijek percipira u partiji, ali i u dijelu društva, kao važna politička figura koja je imala ključnu ulogu u obnovi crnogorske suverenosti.

“Đukanović je imao nekoliko zapaženih nastupa u skorije vrijeme, posebno na Forumu u Pragu na kojem je iznio veoma preciznu i sveobuhvatnu analizu regiona. Tom prilikom se osvrnuo i na neke propuste i previde međunarodne zajednice koje i Crna Gora skupo plaća“, ukazuje Biserko.

Mišljenja je kako je važno da DPS u budućem djelovanju ima to u vidu.

“Nije bilo neočekivano da će nakon promjena 2020. uslijediti konfuzija i pokušaj Beograda da preko SPC to iskoristi poništavanjem nekih važnih iskoraka prethodne vlade. Crna Gora je još uvijek članica NATO i dalje priznaje Kosovo“, napominje ona.

Sagovornica Analitike ističe i da uprkos nazadovanju Zapad još uvijek preferira skoro članstvo Crne Gore u EU.

“Nadam se da će izbori u Podgorici pokazati da se Crna Gora vraća sebi“, zaključuje Biserko.