Održana je tribina pod nazivom: Dvojno državljanstvo - ukidanje suverenog odlučivanja" o orgnaizaciji Crnogorskog PEN centra i i udruženja "Slobodno društvo". Učesnici su saglasni da bi uvođenje dvojnog državljanstva bilo pogubno za opstanak crnoogrske države.

Profesor Nebojša Vučinić, govoreći o dvojnom državljanstvu, kazao je da teško da možemo nešto da učinimo povodom tog pitanja ako je većina tako odlucila.

"Odavno se vodi ova polemika, još od referenduma. S obzirom na bliskost veza između Srba i Crnogoraca uvijek se proteže to pitanje, sve u cilju da se izbriše Crna Gora kao suverena država. Enormne posljedice može izazvati donošenje takvog zakona i potpuno bi se devastirao i pravni i politički poredak u Crnoj Gori jer bi se dalo pravo glasa onima koji bi da ukinu Crnu Goru i crnogorski narod", poručuje Vučinić.

Ti što pokreću to pitanje hoće da ukinu Crnu Goru, hoće da prestane da postoji crnogorska država, smatra Vučinić.

Pofesor Miloš Vukčević kazao je da, koliko je ozbiljan pristup Vlade, govori o tome da nema nacrta zakona, a namjera je, smatra, očigledna: da se uvede dvojno državljanstvo, posebno sa Srbijom, jer im je jedini cilj promjena biračke strukture.

Neki analitičari pominju brojku od 300 hiljada ljudi koji bi mogli dobiti državljanstvo, navodi Vukčević.

"Čuli smo premijera koji je rekao da će uvesti državljane dvojnog reda koji će sticati biračko pravo nakon 10 godina. Kad ta opcija nije prošla, čuli smo neku opciju međunarodnog ugovora ali on može biti suprotan Ustavu. Skupština ne smije da dozvoli da ratifikuje ugovore koji su u suprotnosti sa Ustavom", poručuje Vukčević.

Svi ti građani bi nakon dvije godine po Ustavu mogli da traže pravo glasa, ističe Vukčević i zaključuje da je jedini smisao dvojnog državljanstva - promijeniti biračku strukturu.

"Premijer je najavio neke vrste kontrolnih mehanizama ali se na tu zamku ne smije nasjesti jer ti kontrolni mehanizmi u praksi ne funkcionišu", upozorava Vukčević.

Naglašava da svi ti ljudi koji dobiju dvojno državljanstvo dobiće nakon dvije godine pravo da glasaju i odlučuju o sudbini Crne Gore. To se ne bi smjelo dozvoliti, to je granica koju Crna Gora ne bi smjela da pređe, naglašava Vukčević.

Profesorica Nikoleta Đukanović je kazala da je ovo jedna od upečatljivijih aktivnosti u nizu svih aktivnosti koje skupštinska većina sprovodi.

Ovo je, smatra ona, politički program bivših članova DF-a na koji danas pristaju sve partije koje čine većinu.

"Vidimo da su funkcije i pozicije nešto što je primarno kada političke partije odlučuju pa čak i o ovakvim zakonima. Ovo je sistem koji liči na sve osim na demoktratiju i državu koja teži EU. Vjerujem da u Crnoj Gori postoje i političke partije kao i građanski aktivisti koji ovo neće dopustiti. Ovaj zakon predstavlja retrogradne ideje koje podsjećaju na one iz devedesetih godina i to je nešto na šta se mora skrenuti pažnja posebno kada objasnimo reperkusije koje će ona imati.

Na ovo su pristale partije DF-a jer će im to utemeljiti vlast ko zna koliko narednih godina i decenija kao i da bi zadovoljile interese svojih mentora iz Beograda. Zagazili smo u veliiki problem", ističe Đukanović.

Danilo Kalezić je saopštio da je Crna Gora ugrožena institucionalno. Danas je, kaže, Crna Gora suočena sa prijetnjom koja dolazi spolja i iznutra.

"Sad smo pred još jednom crvenom linijom, a bilo ih je dosta. Imaćemo kolone ljudi i gužve na granici kada budu izborni dani. Spajić i Mandić i ostala četnička družina će ući u ovo a pitanje je kako će ostali da reaguju. Ovo je smrtna presuda Crnoj Gori, nikada više nećemo imati demokratsku smjenu vlasti i nikada više nećemo moći da govorimo o demokratskom društvu", smatra Kalezić.

Ključno je pitanje kako će opozicione partije da se odnesu prema ovom pitanju, dodaje on.

Akcenat i odgovornost treba da bude na opozicionim partijama koje moraju da koncipiraju jednu vrstu strategije izlaza iz ove situacije, ističe Kalezić.

izvor: antena m