Izvršna direktorica CGO, Daliborka Uljarević u izjavi za Portal Analitika ocjenjuje da puko licitiranje brojkama razmijenjenih poruka između pomenutih novinara i bivšeg GST-a protiv kojeg je pokrenut postupak, ne može biti pravni osnov za produženje pritvora ukoliko ih, kako navodi, ne prati jasna indikacija da te poruke, u svim pojedinačnim slučajevima, sadrže neke inkriminišuće radnje. 

“Pritom, ukoliko bi te poruke zaista sadržale takav sporan sadržaj, valjda bi prvi tužilac trebao te novinare da sasluša, što se nije desilo, i zato sve ovo upućuje na tešku zloupotrebu koja ima društveno dalekosežne posljedice po slobodu medija”, podvlači Uljarević.

Targetiranje karakteristično za autoritarna društva 

Kako naglašava, ono što smo vidjeli u postupanju tužioca Šoškića kad je riječ o ovom dijelu targetiranja novinara je bez presedana ne samo u Crnoj Gori, nego i mnogo šire, a kako ističe, karakteristično za autoritarna društva u kojima su značajno sužena prava i slobode. 

„Posebno je indikativno da su svi targetirani novinari jedne političke orijentacije i vrlo kritičkog stava prema radu Tužilaštva, ali i prema novim vlastima, na što oni imaju Ustavom i zakonom zagarantovano pravo slobode izražavanja, a dodatnu odgovornost kao pripadnici medijskog esnafa da pod kritičku lupu stavljaju odluke donosilaca odluka. Donosioci odluka na to treba da odgovore argumentovano a ne etiketiranjem ili crtanjem meta onima čija im riječ ne prija“, ukazuje sagovornica Analitike. 

Ističe da je u tom kontekstu važno podsjetiti i da je Crna Gora već dugo loše pozicionirana na međunarodnim rang listama slobode medija, a jedan od elemenata koji se procjenjuje prilikom tog rangiranja su, kako napominje, upravo ovakvi vidovi arbitrarnosti i targetiranja bez dobro obrazloženih dokaza od strane izvršne vlasti i organa koji vrše procesuiranja. 

„Uloga je i tužilaštva i suda da štite zakon, profesionalne standarde i najbolje prakse kako bi se čuvali i kritički orijentisani pojedinci od zloupotreba represivnog aparata, a posebno predstavnici medija koji igraju ključnu ulogu u demokratskom društvu osiguravajući odgovornost i informisanost građana i građanki o različitim aspektima rada institucija, a što sve u konačnom može doprinijeti i ugledu pravosuđa i boljem pozicioniranju Crne Gore na mapi slobode medija“, naglašava Uljarević. 

Ćutnja VDT i Tužilačkog savjeta pozicionirala bi ih kao saučesnike 

Govoreći o pritužbi koju je uputio CGO, naša sagovornica podvlači da, nažalost, imamo ne samo jedan kontinuitet neprepoznavanja uloge i značaja medija i kritički orijentisanih subjekata, već i zabrinjavajuće nove mehanizme obračuna koje je uveo tužilac Šoškić i zato je, kaže, važno da ne izostane valjana reakcija i društva i nadležnih institucija.

“Naša je reakcija principijelna, jer se decenijama bavimo slobodom medija i slobodom govora, a dio naših prijedloga u ovoj oblasti, koje smo i pionirski u Crnoj Gori godinama zagovarali, i zbog toga trpjeli napade i samih medija, uključujući i one kojima pripadaju ili su pripadali neki od novinara/ki koje Šoškić targetira, našli su svoje mjesto i u zakonskim odredbama za ovu oblast (npr. oko transparentnosti finansiranja medija iz javnih fondova, transparentnosti vlasništva u medijima, regulacije komentara na portalima, itd), a u čemu je Crna Gora sebe pozicionirala kao državu koja je ova pitanja najbolje uredila u regionu i šire”, napominje Uljarević. 

Napominje da se CGO zalaže za primjenu najboljih praksi u ovoj oblasti, koje bi odgovorile na ono što su i potrebe društva. 

“Iz te pozicije, cijenimo da ovakav Šoškićev pristup ima ozbiljan potencijal da ograniči slobodu medija i slobodu govora, odnosno upravo ovakvim njegovim postupanjem tužilac sam vrši uticaj na odabrane, i očito nepodobne, medije i novinare postavljajući ih kao mete u kontekstu djelovanja organizovanih kriminalnih grupa”, upozorava Uljarević. 

Kako dodaje, naravno, nijesu naivni i svjesni su nespremnosti institucija na priznanje greške i nezdrave solidarnosti koja nerijetko štiti one koje ne bi smjela da štiti u mnogim profesijama, uključujući i Tužilaštvo.

“Ali, ostavljamo prostor i novom VDT-u kao i svim članovima Tužilačkog savjeta da pokažu da li će nas pozitivno iznenaditi kroz prepoznavanje ovog problema i opasnih posljedica koje nosi. Najgore bi bilo, iako ne neočekivano, da pobjegnu od izjašnjavanja oko ovog pitanja, jer bi to bila podrška sličnim postupanjima a što bi ih ubuduće stavljalo u poziciju saučesnika u ograničavanju prava i sloboda što je suprotno duhu njihovih nadležnosti”, zaključuje Uljarević.