Politika

Ambasadorka Slovenije u Crnoj Gori Bernarda Gradišnik u intervjuu za Crnogorski portal

Politički odnosi odlični, posebnu pažnju posvećujemo ekonomskoj saradnji

Jul 12, 2024 0 Komentara

(15 riječi)

Dobijanje IBAR-a je prekretnica za Crnu Goru, ali svako mora da uradi svoj dio posla, i EU i Crna Gora. Realno je očekivati da Crna Gora postane članica Unije 2028. godine, a Slovenija će je i dalje podržavai na tom putu. Članstvo u EU i NATO Sloveniji je omogućilo brži ekonomski razvoj, istakla je ambasadorka Slovenije u Crnoj Gori Bernarda Gradišnik u intervjuu za Crnogorski portal.

Pojašnjavajući razloge velike razlike između Slovenije i Crne Gore u ekonomskom razvoju, koja je bila i u vrijeme Jugoslavije, ambasadorka Gradišnik je kazala da je Slovenija tačno znala šta želi i da je slijedila taj cilj.

- Ako ikada, bili smo jedinstveni oko toga da li Republika Slovenija treba da postane samostalna i nezavisna država. Na plebiscitu je skoro 96 odsto birača odgovorilo DA, a izlaznost je bila 93 odsto.

Uvijek je postojao i dogovor oko članstva u EU i NATO. Na referendumu se za ulazak u EU izjasnilo skoro 90 odsto birača, a za ulazak u NATO 66 odsto.

To nam je omogućilo brži ekonomski razvoj, manje intervencija sa strane politike u medijima i manje preplitanja privrede i politike.

Slovenački bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika je 2023. godine iznosio skoro 30.000 evra, a 2004. godine skoro 14.000 eura. U 2022. godini vrijednost robnog izvoza iznosila je 52,6 milijardi evra, skoro četiri puta više od 2004. godine.

I još jedna zanimljivost: Slovenija se po ulasku u EU rangirala ispod prosjeka Unije po reciklaži otpada, ali ga je 2021. premašila za 11 procentnih poena i postigla treće mjesto po pitanju reciklaže među članicama EU (prednjače samo Njemačka i Austrija) .

 

CP:Imate bogato diplomatsko iskustvo, u Crnoj Gori ste dužnost ambasadora nastupili  prije nepunu godinu dana. Kakva su Vaša  dosadašanja iskustva kada je riječ o ljudima sa kojima kontaktirate, instuticijama koje posjećujete, što biste ocijenili pozitivnim, a što ne?

 

Bernarda Gradišnik: Da, to je moje treće, nakon Portugala i Slovačke, mjesto ambasadora. Istina, tu sam manje od godinu dana, ali se osjećam kao kod kuće, dijelom zahvaljujući ljudima, vašem gostoprimstvu, ljubaznosti, direktnosti, spremnosti da pomognete, pristupačnosti, sve ovo se naravno odnosi na ljude sa kojima sarađujem, uključujući i političare.

Osjećam se kao kod kuće i zbog toga što je Crna Gora na neki način slična Sloveniji. Obje su male i lijepe. Kvalitet života je visok, zelenilo je svugdje oko nas, trebaš manje od sat vremena da stigneš do netaknute prirode.

 

CP:Crna Gora i Slovenija imaju odlične političke odnose,  Slovenija podržava Crnu Goru na putu ka EU, ali ekonomski odnosi mogli bi biti bolji, iako je Slovenija jedan od većih investitora u Crnoj Gori, posebno  u sektoru finansija, transporta, energetike. U kojim još oblastima  može doći do povećanja investicija  i na koji način?

 

Da, politički odnosi su odlični i, moram reći, veoma intenzivni. O tome svjedoče brojne posjete u oba smjera. PR Milatović, MVP Ivanović i MO Krapović posjetili su Sloveniju u prvih osam mjeseci mog mandata, PR Pirc Musar, MO Šarec i MUP Poklukar posjetili su Crnu Goru, MVEP Fajon očekujemo u oktobru.

Naravno, posebnu pažnju posvećujemo ekonomskoj saradnji. Što se robne razmjene tiče, tu još ima puno mogućnosti. Što se tiče energetike, vidim mogućnosti u oblasti obnovljivih izvora energije, a tu su i oblasti prehrambene industrije, turizma, sa crnogorske strane postoji veliko interesovanje za seoski turizam, gdje su veliki potencijali, tu je i područje digitalizacije. Slovenački investitori su već dugi niz godina prisutni u Crnoj Gori, a sigurno bi ih bilo više da im je pružena bolja pravna sigurnost.

 

CP:Za razliku od investicija robna razmjena između Crne Gore i Slovenije je na niskom nivou. Što je po Vašem mišljenju razlog tome, da li postoje neke barijere i  koji proizvodi iz Crne Gori mogu biti interesantni slovenačkom tržištu i obratno, koji proizvodi iz Slovenije treba da budu više prisutni na crnogorskom?

 

Bernarda Gradišnik:Ne bih se složila da je robna razmjena na niskom nivou. Prošle godine je, prema našim podacima, iznosila 136 miliona eura, i u posljednjim  godinama u stalnom je porastu. Naravno, uvijek postoji mogućnost za dodatno jačanje. Treba biti svjestan i veličine tržišta. Dodatni napori se moraju uložiti u promociju privrede obje zemlje, kako Slovenije u Crnoj Gori, tako i obrnuto. Ovdje treba da napomenem da je u aprilu ove godine, tokom uzvratne zvanične posjete PR Pirc Musar Crnoj Gori, organizovan bilateralni poslovni forum upravo u cilju daljeg jačanja ekonomske saradnje. Bilo bi prikladno razmotriti organizaciju ovakvog događaja i u Sloveniji.

Što se tiče proizvoda: u Crnoj Gori možete dobiti dosta slovenačkih proizvoda iz raznih oblasti. Pošto mislim da bi moglo biti i više, naša ambasada već planira neke aktivnosti u cilju promocije slovenačkih proizvoda, kojih trenutno u Crnoj Gori nema. Uvjerena sam da ljudi vole da posežu za slovenačkim proizvodima. To je već pa čak stogodišnja tradicija. I Crna Gora ima mnogo toga da ponudi, kao na primjer odlična vina koja se, sa izuzetkom nekoliko vina sa Plantaža, ne mogu naći u Sloveniji. Čak i neka odlična crnogorska piva još nisu zastupljena na policama slovenačkih prodavnica. Tu je i sir, med, suhomesnati proizvodi, i mogla bih da nabrajam u nedogled. Takođe je potrebno uzeti u obzir činjenicu da je Crna Gora veoma uvozno zavisna zemlja i da bi, po mom mišljenju, trebalo više da se potrudi u ovoj oblasti kako bi smanjila razliku. Ali, ako podvučem crtu, Crna Gora ima mnogo izuzetnih proizvoda koji bi svakako mogli da nađu svoje mjesto na slovenačkom tržištu, uz pravu promociju.

 

 

CP: O datumu ulaska Crne Gore u Evropsku uniju nezahvalno je govoriti,  ali, ipak Vas pitam kada se to, po Vašem mišljenu,  može očekivati, koje godine?

 

Bernarda Gradišnik:Dobili ste čuveni IBAR, a taj predstavlja prekretnicu koja će promijeniti mnoge stvari za EU, koja je svjesna geostrateškog značaja Crne Gore i Zapadnog Balkana u cjelini, ali svako mora da uradi svoj dio zadatka, pa to važi i za EU i za Crnu Goru. Nova vlada i parlament su konkretnim i mjerljivim rezultatima pokazali koliko su toga svjesni, a i vladi je jasno da je ovo samo početak jednog izazovnog procesa. Crnoj  Gori, koja je primjer stabilnosti na Zapadnom Balkanu, upravo IBAR otvara svoja vrata ka EU. Ja lično vjerujem da postoje realne mogućnosti da 2028. postanete 28. članica EU.

Slovenija će i dalje biti uz vas na vašem putu ka EU. Radujemo se saradnji i u kontekstu EU.

 

CP: Između Crne Gore i Slovenije postoji veoma intenzivna saradnja u oblast odbrane što potvrđuju i nedavne posjete  ministra odbrane Slovrealno je da Crna Gora posrtane ;lanica EU enije i načelnika Generalštaba našoj zemlji  u okviru kojih je izvršena primopredaja bespilotnih letilica Vojsci Crne Gore. U kontekstu geopolitičkih događanja u svijetu prije svega  ratnih  postojećih sukoba i stalne opasnosti od novih  koliko je značajna ova saradnja za obije  zemlje, posebno Crnu Goru odnosno da li se saradnja u  vojnoj oblasti može još unaprijediti i na koji način?

 

Bernarda Gradišnik:Saradnja je uvijek dobra, pa je tako i na tom planu, bez obzira na geopolitičku situaciju. I mogu reći da obje zemlje mogu biti zadovoljne. Što se tiče bespilotnih letilica, istakla bih i njihovu civilnu vrijednost, npr. potraga za nestalim osobama, u slučaju elementarnih nepogoda. Od ostale saradnje u ovoj oblasti naglasila bih da naši vojnici izuzetno sarađuju u mirovnim misijama širom svijeta i saradnju u oblasti vojno-istorijske baštine. Podmornica koju je Crna Gora poklonila Sloveniji pravi je hit u Muzeju slovenačke ratne istorije, a topovi koje je Slovenija poklonila Crnoj Gori biće korišćeni za razne svečane događaje.

Uvijek je potrebno razmišljati kako da ojačamo saradnju, jer bez takvog razmišljanja jednostavno bismo mogli ostati na sadašnjem nivou. Cilj je uvijek prevazići postojeće stanje.

B. PEJOVIĆ