bornik radova sa Naučnog skupa „Branko Banjević - Život i djelo“, koji je organizovan 22. novembra prošle godine povodom godišnjice smrti istaknutog crnogorskog književnika, književnog kritičara, esejiste, antologičara i urednika Branka Banjevića (1933–2022), objavljen je u izdanju Matice crnogorske.

U zborniku su zastupljeni radovi Nele Savković-Vukčević, Dragutina Lalovića, Dragana Radulovića, Sofije Kalezić, Marka Špadijera, Novice Samardžića, Milenije Vračar, Vladimira Vojinovića, Draška Došljaka, Veselina Banjevića, Dragane Erjavšek, Borislava Jovanovića i Marijana Maša Miljića, a objavljeno je i uvodno obraćanje predsjednika Matice crnogorske Ivana Jovovića.

Poetski svijet Branka Banjevića je zatvorena misaona struktura koju je teško objasniti, navodi u svom tekstu publicista i urednik Marko Špadijer.

- Za njega je poezija suština svijeta i van nje nema ništa. Vjenčao se sa stihom i njemu ostao vjeran čitavog života. Za njega je poezija u isto vrijeme kristalna kugla i bezdana jama gdje nema mjesta za sentiment, plačljivost, prenemaganja. Pjesma je zgusnuto iskustvo bola i vječno traganje za slobodom - zapisao je Špadijer.

Politikolog iz Zagreba Dragutin Lalović ističe da je Banjević bio „crnogorski nacionalist plemenitog kova, u kulturnom i jezičkom smislu“.

- Za mene nema nikakve sumnje da je Banjević razumio i prihvatio da je „nacionalizam dominantan oblik modernog subjektiviteta“: određenije, da se moderni Crnogorac, kao ponosni baštinik vjekovnih borbi crnogorskog naroda za slobodu, baš razvijajući svoj nacionalni karakter uspostavlja kao autonomni subjekt. Dakle, baš kao mislećeg pojedinca nacionalno osviještenog Crnogorca odlikuje „naciocentrično razumijevanje društvene stvarnosti“ - zapisao je Lalović.

Kulturološkinja Nela Savković-Vukčević zapisala je da je svojim radom Branko Banjević povezivao tradiciju i savremenost.

pobjeda.me