Na Sajmu knjiga otvorena izložba Ambasade Poljske ”Izgnanici po izboru”
Osamnaesti Međunarodni podgorički sajam
knjiga počeo je danas u Podgorici. Ambasada Republike Poljske je u
okviru sajma otvorila izložbu pod nazivom "Izgnanici po
izboru" koja prikazuje život i rad najistaknutijih poljskih
pisaca.
-„Sejm i
Senat Republike Poljske proglasili su književne pokrovitelje 2024. godine,
uključujući Vitolda Gombroviča, Mareka Hlaska i Česlava Miloša, čije živote i
djela želimo da vam danas predstavimo. Zahvaljujući Muzeju književnosti i
Nacionalnom institutu Ossolinski nastala je izložba koju danas sa zadovoljstvom
otvaram",kazala je konzulka Poljske Malgožata Lakota-Micker.
Obilježavajući 20. godišnjicu smrti
poljskog dobitnika Nobelove nagrade Česlava Miloša, Senat je želio
da „oda počast jednom od najvećih pisaca našeg vremena, čije je stvaralaštvo
ukorijenjeno u multietničkoj tradiciji poljske kulture. Istovremeno predstavlja
nasljeđe naroda Centralne i Istočne Evrope sa njihovim iskustvom posljedica
nacizma i komunizma." Česlav Miloš je svjedočio najvećim događajima
prošlog vijeka: od polja bitaka Prvog svjetskog rata, preko ruske revolucije,
ponovnog sticanja nezavisnosti Poljske, društvenih i nacionalnih problema Druge
Poljske Republike, okupacije Varšave, Holokausta i sukoba dva totalitarizma.
Bio je emigrant u svijetu podijeljenom gvozdenom zavjesom, svjedok pada
sovjetske imperije i izgradnje demokratije. Odlikovan je medaljom Pravednik
među narodima za skretanje pažnje na pogubne posljedice buđenja demona
nacionalizma, antisemitizma i autoritarizma. Djela Česlava Miloša poznata su na
Balkanu, gdje su objavljeni prevodi njegovih najpopularnijih djela,
uključujući: "Planine Parnasa", "Zapisi na salveti",
"Abecedar", takode "Zarobljeni um" - zbirka
antistaljinističkih eseja iz 1953. godine. Vrijedi pomenuti da Miloš sebe
uvijek prvenstveno smatra pjesnikom za malobrojnu čitalačku publiku, potom
esejistom, a najmanje romanopiscem. U esejima je, kako je često pominjao,
govorio ono što nije mogao da kaže u poeziji. Za vrijeme Narodne Republike
Poljske, do 1980. godine, bio je cenzurirani pisac. Njegove knjige počele su da
se objavljuju u Poljskoj tek nakon što je dobio Nobelovu nagradu za književnost
1980. godine, saopšteno je iz Ambasade Poljske u Podgorici.
Vitold Gombrovič, koji bi 2024. proslavio svoj 120.
rođendan, je individualista. Opisan kao jedan od vodećih inspiratora savremene
evropske filozofske, društvene i umjetničke misli. Njegov rad karakteriše prije
svega sposobnost sagledavanja čovjeka u njegovoj psihičkoj upletenosti u odnose
sa drugim ljudima, osećaj apsurda, ironije, takođe u odnosu na tradicionalne
vrijednosti i stavove koje usvaja društvo. Njegova djela su ispunjena
neprestanim raspravama s romantizmom. Debitovao je 1933. godine sa zbirkom pod
naslovom "Dnevnik adolescencije" postao je poznat po pjesmama
"Ferdidurke", "Kosmos" i "Trans-Atlantik".
Nekoliko puta je nominovan za Nobelovu nagradu. Danas je jedan od najčešće
prevođenih poljskih pisaca.
Na 90. Godišnjicu svog rođenja, grupi
izabranih pridružio se Marek Hlasko (1934-1963), koji je u
Poljskoj opisan kao "hroničar teške svakodnevice običnih ljudi".
Prozaista i autor filmskih scenarija, koji je debitovao 1951. pričom „Baza
sokolovska“. Cijenjen od strane književnih kritičara za "Prvi korak u oblacima"
ili "Sova, pekarova ćerka", "Lijepe
dvadesetogodišnjakinje", "Drugo ubistvo psa" ili "Svi su
bili odbačeni". Na osnovu njegovih djela snimljeni su filmovi, uključujući
"Bjegunac" Stanislav Jedrika, ili "Baza umrlih ljudi"
Česlav Patelski. Ostao je upamćen kao pisac koji je banalne motive i
jednostavne teme preuzete iz svakodnevnog života umio da prožme dubokim
egzistencijalnim sadržajem, što ga je učinilo popularnim posebno među generacijama
mladih iz različitih dijelova svijeta.
Prilikom
otvaranja izložbe predstavljen je strip pod naslovom „Poljske književne staze” čiji su junaci književni pokrovitelji o kojima je je bilo riječi.
B.P.
0 Komentara