Osamnaesti Međunarodni podgorički sajam knjiga počeo je danas u Podgorici. Ambasada Republike Poljske je u okviru sajma otvorila izložbu pod nazivom "Izgnanici po izboru" koja prikazuje život i rad najistaknutijih poljskih pisaca.

 -„Sejm i Senat Republike Poljske proglasili su književne pokrovitelje 2024. godine, uključujući Vitolda Gombroviča, Mareka Hlaska i Česlava Miloša, čije živote i djela želimo da vam danas predstavimo. Zahvaljujući Muzeju književnosti i Nacionalnom institutu Ossolinski nastala je izložba koju danas sa zadovoljstvom otvaram",kazala je konzulka Poljske Malgožata Lakota-Micker.

 Obilježavajući 20. godišnjicu smrti poljskog dobitnika Nobelove nagrade Česlava Miloša, Senat je želio da „oda počast jednom od najvećih pisaca našeg vremena, čije je stvaralaštvo ukorijenjeno u multietničkoj tradiciji poljske kulture. Istovremeno predstavlja nasljeđe naroda Centralne i Istočne Evrope sa njihovim iskustvom posljedica nacizma i komunizma." Česlav Miloš je svjedočio najvećim događajima prošlog vijeka: od polja bitaka Prvog svjetskog rata, preko ruske revolucije, ponovnog sticanja nezavisnosti Poljske, društvenih i nacionalnih problema Druge Poljske Republike, okupacije Varšave, Holokausta i sukoba dva totalitarizma. Bio je emigrant u svijetu podijeljenom gvozdenom zavjesom, svjedok pada sovjetske imperije i izgradnje demokratije. Odlikovan je medaljom Pravednik među narodima za skretanje pažnje na pogubne posljedice buđenja demona nacionalizma, antisemitizma i autoritarizma. Djela Česlava Miloša poznata su na Balkanu, gdje su objavljeni prevodi njegovih najpopularnijih djela, uključujući: "Planine Parnasa", "Zapisi na salveti", "Abecedar", takode "Zarobljeni um" - zbirka antistaljinističkih eseja iz 1953. godine. Vrijedi pomenuti da Miloš sebe uvijek prvenstveno smatra pjesnikom za malobrojnu čitalačku publiku, potom esejistom, a najmanje romanopiscem. U esejima je, kako je često pominjao, govorio ono što nije mogao da kaže u poeziji. Za vrijeme Narodne Republike Poljske, do 1980. godine, bio je cenzurirani pisac. Njegove knjige počele su da se objavljuju u Poljskoj tek nakon što je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1980. godine, saopšteno je iz Ambasade Poljske u Podgorici.

 Vitold Gombrovič, koji bi 2024. proslavio svoj 120. rođendan, je individualista. Opisan kao jedan od vodećih inspiratora savremene evropske filozofske, društvene i umjetničke misli. Njegov rad karakteriše prije svega sposobnost sagledavanja čovjeka u njegovoj psihičkoj upletenosti u odnose sa drugim ljudima, osećaj apsurda, ironije, takođe u odnosu na tradicionalne vrijednosti i stavove koje usvaja društvo. Njegova djela su ispunjena neprestanim raspravama s romantizmom. Debitovao je 1933. godine sa zbirkom pod naslovom "Dnevnik adolescencije" postao je poznat po pjesmama "Ferdidurke", "Kosmos" i "Trans-Atlantik". Nekoliko puta je nominovan za Nobelovu nagradu. Danas je jedan od najčešće prevođenih poljskih pisaca.

 Na 90. Godišnjicu svog rođenja, grupi izabranih pridružio se Marek Hlasko (1934-1963), koji je u Poljskoj opisan kao "hroničar teške svakodnevice običnih ljudi". Prozaista i autor filmskih scenarija, koji je debitovao 1951. pričom „Baza sokolovska“. Cijenjen od strane književnih kritičara za "Prvi korak u oblacima" ili "Sova, pekarova ćerka", "Lijepe dvadesetogodišnjakinje", "Drugo ubistvo psa" ili "Svi su bili odbačeni". Na osnovu njegovih djela snimljeni su filmovi, uključujući "Bjegunac" Stanislav Jedrika, ili "Baza umrlih ljudi" Česlav Patelski. Ostao je upamćen kao pisac koji je banalne motive i jednostavne teme preuzete iz svakodnevnog života umio da prožme dubokim egzistencijalnim sadržajem, što ga je učinilo popularnim posebno među generacijama mladih iz različitih dijelova svijeta.

 Prilikom otvaranja izložbe predstavljen je strip pod naslovom „Poljske književne staze” čiji su junaci književni  pokrovitelji o kojima je je bilo riječi.

B.P.