Crna Gora ima modernu arbitražu po evropskim mjerilima
Nova arbitražna pravila pred Arbitražnim sudom pri
Privrednoj komori Crne Gore, usvojena u decembru, predstavljanju adekvatnu i
vremenski dobro pozicioniranu reakciju na globalne reformske procese u oblasti
međunarodne trgovačke arbitraže. Na ovaj način, Crna Gora je stala “uz bok”
najmodernijim i najvažnijim arbitražama u Evropi. Ovo je ocijenjeno na skupu
koji su 19. februara, u okviru tradicionalnih Dana privrednog prava,
organizovali Privredna komora i Udruženje pravnika Crne Gore.
Riječ je o šestom godišnjem skupu
koji dvije asocijacije realizuju, a posvećen je temama iz oblasti privrednog
(kompanijskog) prava i srodnih pravnih disciplina od značaja za članstvo dviju
organizacija i drugih zainteresovanih učesnika.
U fokusu događaja bila je trgovačka
arbitraža, koja se koristi za rješavanje trgovinskih sporova, posebno onih koji
proizlaze iz poslovnih transakcija i ugovornih odnosa između poslovnih
subjekata.
Učesnicima
skupa obratili su se predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić i
predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović, a više o
temi govorili su prof.
dr Zinka Grbo, dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta u
Sarajevu, Bosna i Hercegovina i članica ICC Međunarodnog arbitražnog suda
i Vesko Božović,
predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore. U radu skupa su takođe učestvovali i
ambasador Bosne i Hercegovine Branimir Jukić, predsjednik Skupštine
Privredne komore Stevan Karadaglić, potpredsjednik Komore Pavle
D. Radovanović, predsjednik Stalne arbitraže pri Gospodarskoj zbornici
Slovenije prof. dr Aleš Galič, akademik CANU prof. dr Zoran
Rašović, privrednici,
predstavnici akademske zajednice i članovi Udruženja pravnika Crne Gore.
Predsjednica Privredne komore,
dr Nina Drakić kazala je u uvodnom izlaganju da arbitraža
predstavlja poseban način rješavanja sporova, ukazujući na benefite tog
procesa, kao što su jednostepenost, ekonomičnost, efikasnost i izvršnost
odluke.
Prema njenim riječima, ovaj postupak
se koristi kao alternativa tradicionalnom sudskom postupku za rješavanje
nesuglasica. Prednosti arbitraže su i u samostalnom odlučivanju o pitanjima:
izbora arbitara, mjesta arbitraže, pravila postupka, mjerodavnog prava, jezika
postupka, tajnosti ili javnosti postupka.
- Izuzetno je važno da radimo na
promociji Arbitražnog suda koji imamo pri Privrednoj komori, koji će olakšati,
kako privrednim subjektima tako i državi, da ugovaraju arbitražne klauzule i
rješavaju sporove - poručila je Drakić, dodajući da se današnjim skupom želi
poslati poruka o značaju arbitraže.
Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović kazao je da se
februarski dani privrednog prava uspješno realizuju od 2018. godine,
zahvaljujući sjajnoj saradnji sa Privrednom komorom.
- Ovogodišnja tema je vrlo aktuelna i
značajna, tim prije što je pokrenuta procedura za izmjene i dopune važećeg
Zakona o arbitraži, iz 2015. godine, a vjerujem da ćemo uskoro imati i priliku
da se sastanemo po pitanjima novih zakona o privrednim društvima i CRPS-u –
istakao je on.
Predsjednik Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne
Gore Vesko Božović detaljnije je predstavio stanje u oblasti arbitraže u Crnoj Gori, istakavši
da imamo izuzetno moderan zakon iz 2015. godine, sa savremenim arbitražnim
pravilima.
On je kazao da, kada su u pitanju
arbitražna pravila, stranke mogu ugovoriti da se na vođenje spora pred
Arbitražnim sudom primjenjuju "Arbitražna pravila Komisije Ujedinjenih
nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) pred Arbitražnim sudom pri
Privrednoj komori Crne Gore". Ako stranke nijesu drugačije ugovorile,
primjenjuju se pravila, koja su na snazi u vrijeme podnošenja tužbe.
- Najbitniji stav za arbitražu je
zaključivanje sporazuma između stranaka – istakao je on.
Prema njegovim riječima, privredna
arbitraža se uglavnom odnosi na pravne subjekte koji žele da nastave saradnju,
a imaju neki manji spor i ne žele da ističu problem o kojem raspravljaju.
Istakao je i da mnogi problemi u Crnoj Gori proističu iz lošeg zaključivanja
arbitražnih sporova.
Božović je govorio i o dvije
specifičnosti arbitražnog postupka koje su mnoge institucije prihvatile, a
odnose se na arbitražu u hitnim slučajevima i ubrzani arbitražni postupak.
Kao prednost arbitraže, posebno je
istakao brzinu, jer se od dana predaje predmeta, odluka donosi u roku od
šest mjeseci. Takođe je ukazao na prednost smanjenja troškova postupka.
Govoreći o medijaciji, kazao je da
Medijacija je postupak u kojem stranke nastoje da sporazumno riješe spor uz
pomoć jednog ili više medijatora, odnosno lica koja sprovode postupak
medijacije i pomaže strankama da postignu poravnanje, bez ovlašćenja da im
nametne obavezno rješenje, a kome je izdata licenca za rad, u skladu sa
zakonom. U postupku medijacije stranke učestvuju dobrovoljno.
Božović je na kraju poručio da je hitno
potrebno donijeti novi zakon o arbitraži.
Prof. dr Zinka Grbo dekanica
Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu govorila je o pravnom okviru
arbitraže u BiH, istakavši da u toj zemlji nisu iskorišćene sve mogućnosti
razvoja arbitražnog suda, kao što je to urađeno u nekim drugim državama
regiona.
U fokusu njenog predavanja bilo je
pitanje donošenja posebnog zakona o arbitraži (kao lex specialis), kojim bi se,
na jednom mjestu i za područje cijele BiH, na jedinstven način uredila sva
materija arbitražnog sudovanja.
Prema njenim
riječima, u BiH je veliki nedostatak arbitražnog prava taj što nema lex
specialis, a to može predstavljati veliku prepreku stranim investitorima,
posebno sa propisima koji nisu odgovarajući.
- Mišljenja su podijeljena po ovom pitanju, da li nam zaista
treba lex specialis, ali mislim da se uz ispravnu primjenu postupci zaista mogu
dobro realizovati, a pravo primijeniti na način koji bi imao pozitivan
rezultat – istakla je ona.
Grbo je kazala da se
bez lex specialisa očito mora, ali da se u isto vrijeme mora razmišljati o tome
da li je njega uopšte moguće donijeti na državnom nivou u BiH, jer nema
političke volje da se on prenese na entitete.
Ona je istakla da je alternativno
rješavanje sporova rasprostranjeno danas u mnogim pravnim sistemima, i pokazuje
dobre rezultate u praktičnoj primjeni. Za razliku od drugih država, u Bosni i
Hercegovini se pri rješavanju sporova prednost daje redovnom sudskom postupku,
koji je u praksi najčešći način rješavanja spornih odnosa čime se dovodi u
pitanje društveni značaj alternativnih načina rješavanja sporova, njihovo
strateško planiranje, proučavanje i razvoj.
Posebno je ukazala na
edukaciju u ovoj oblasti koja je jako važna, zajedno sa tumačenjem propisa, uz stalno praćenje međunarodne prakse.
Grbo navodi da BiH nema poseban Zakon o
arbitraži, te da je arbitražno rješavanje sporova regulisano zakonima o
parničnom postupku entiteta i Distrikta.
- Kada je u pitanju Zakon o parničnom
postupku (ZPP), njega čini 19 članova zakona pozicioniranih u posebne parnične
postupke, sa klasičnim rješenjima, ali ne i opsoletnim – uz ispravnu primjenu i
edukaciju, u sudovima – kazala je ona.
Kao nedostatak navodi da je ZPP-om
uređen samo postupak pred tzv. Ad hoc izabranim (arbitražnim) sudovima.
Ona je na kraju poručila da, lex
specialis nije a priori rješenje za afirmaciju arbitraže, te da je uvijek
nephodna edukacija, kao i ispravno razumijevanje u primjeni propisa, a da će
eventualni sporovi biti riješeni mirnim putem i arbitražom, a ako to ne bude
slučaj, onda je nadležno sudstvo u Bosni i Hercegovini.
Tokom skupa je između ostalog ocijenjeno
da je medijacija puno dobila na značaju, te da raste i broj sporova koji se
rješavaju na ovaj način u Crnoj Gori, a tome su doprinijele značajne promotivne
aktivnosti na isticanju njenih benefita. Učesnici skupa su istakli da treba
dalje raditi na promociji arbitraže i iskoristiti to, što se u posljednjih
nekoliko godina svijest znatno promijenila u njenu korist i pozivaju advokate
da prilikom pripreme privrednih ugovora jasno preciziraju arbitražne klauzule i
nadležnost Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore.
Prof. dr Aleš Galič predsjednik
Stalne arbitraže pri Gospodarskoj zbornici Slovenije kazao je da je afirmacija
arbitraže kao vansudskog rješavanja privrednih sporova “trka na duge pruge”
gdje rezultati ne dolaze preko noći.
- Mislim da se pravna i poslovna svijest
okreću ka tome da je arbitraža za privrednike vrlo dobar način rješavanja
sporova koji može imati brojne prednosti. Arbitraža, iako je ponekad skuplja,
uvijek je isplativija. Čestitam Crnoj Gori na napretku u razvoju pravnog i
arbitražnog sistema - rekao je Galič.
0 Komentara