Komemoracija Rajku Ceroviću, poznatom crnogorskom književniku, publicisti i televizijskom autoru održana je u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“ u Podgorici.

Ispred porodice govorio je njegov sin psiholog Radoje Cerović.

“Možda neko od vas i zna, da smo ga mi, njegova djeca, uvijek zvali Rajko. Nikad tata ili slično. Zato što on nije nikada bio standardni otac. Onaj koji vodi na pecanje ili na fudbal, a pogotovu ne onaj koji drži lekcije, koji pridikuje i koji discplinuje. Sjećam se da je svaki pokušaj da odglumi strogog oca, završavao time što bismo se značajno pogledali i prasnuli u smijeh. To jednostavno nije bio njegov manir…”, rekao je Cerović.

Kaže da njegov odlazak ostavlja ogroman putokaz, strelicu koja pokazuje u pravcu njegove vizije nezavisne Crne Gore.

“Činjenica da je zadnju noć na ovom svijetu proveo pišići novinski tekst, ugrađujući i zadnji svoj dah u kritiku klerofastistickog bezumlja koje opet oko nas pulsira, velika je njegova poruka. Time nam Rajko ne daje prostora za bijeg i manevar, već od nas zahtijeva čin odgovornosti I patriotizma. Da ne dozvolimo da se zlo ponovi, da ne dozovolimo, po cijenu ekstremnih žrtava, da njegova nikad dosanjana Crna Gora nestane u vihoru primitivizma i nasilne netrpeljivosti…”, kazao je on.

Istoričar Živko Andrijašević istakao je da je nakon nešto više od 55 godina, Rajko Cerović završio svoj stvaralački put, kojim se kretao u mnogim oblastima našeg javnog života: u književnoj kritici, televizijskom stvaralaštvu, političkoj publicistici.

“U svakoj od ovih oblasti stoji po jedan ostvareni i priznati Rajko Cerović, i to na visokom mjestu. Da je djelovao u samo jednoj od njih, bilo bi dovoljno za jedan stvaralački vijek. A stvarao je i djelovao sa rijetko viđenom energijom, sa skladnim spojem darovitosti, erudicije i hrabrosti, sa izvrsnim stilom, lucidnošću i invencijom. Sve to zajedno učinilo je Rajka Cerovića jedinstvenim i izuzetnim, značajnim i prepoznatljivim u našoj kulturi i našem javnom životu”, rekao je on.

Andrijašević je kazao da se Cerović se jednakom posvećenošću bavio odbranom crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta, odbranom crnogorskog nasljeđa od otimanja i preimenovanja, afirmacijom crnogorskog jezika, ukazivanjem na istorijske neistine o Crnoj Gori. Poseban tematski krug čine njegovi kritički intonirani eseji o politici SPC u Crnoj Gori i prema Crnoj Gori.

“Pored toga što je bio strog kritičar politike negiranja crnogorskog identiteta, koja je imala centralu u inosranstvu, on je, na isti način, kritikovao nacionalnu, kulturnu i, uopšte, identitetsku politiku crnogorske vlasti, one vlasti koja je dovela Crnu Goru do nezavisnosti”, kazao je on.

Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović kazao je da u njegovom javnom djelovanju nije bilo kompromisa prema naslijeđenom provincijalizmu i inferiornosti, kao i drugim društvenim činiocima u kojima je Rajko Cerović prepoznao osnov stagnacije, pa čak i regresije u procesima kojima je izložena Crna Gora zadnjih godina.

"Rajko Cerović pripada onom dijelu intelektualne elite koja je svim svojim bićem gradila temelje savremene Crne Gore, zbog čega je njegovo ime u zadnjih pola vijeka neizostavno kada sagledavamo i razmatramo društveno-političke procese", rekao je on.

Istakao je da se krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog vijeka, našao na udaru rigidnih sljedbenika Miloševićeve destruktivne politike u Crnoj Gori, koji mu ni do kraja života nijesu mogli oprostiti njegove visoko postavljene profesionalne standarde, a naročito beskompromisnu borbu Rajka Cerovića protiv crnogorskih stereotipa, koji su, po njegovom shvatanju, bili i ostali najveća prepreka razvoju i prosperitetu crnogorskog društva.

"I u svojim poznim godinama, i narušenog zdravlja aktivno je sudjelovao u javnom životu Crne Gore, kritički posmatrajući našu sumornu društvenu stvarnost, vidjeći i u takvim okolnostima neophodnost da produbimo i učvrstimo saznanja o vlastitom kulturnom identitetu, kako bismo izvukli pouke za buduće generacije, i našli se konačno u zajednici uređenih naroda i država", rekao je on.

Novinarka Tanja Pavićević kazala je da je Crna Gora izgubila velikog čovjeka.

"Čovjeka koji je živio herojski život, perom, mišlju i djelom. Čovjeka koji nije pristajao na ulogu žrtve, i koji nije prestajao da se bori za Crnu Goru, i beskrajno vjeruje u nju", rekla je ona.

Istakla je da je bio oduvijek na prvoj liniji odbrane etičkih vrijednosti.

Komemoraciju su organizovali Matica crnogorska i PEN centar.

izvor: pobjeda