Kultura

LIKOVNA UMJETNOST (1960-2023) SLOBODANA-BOBA SLOVINIĆA (II)

Jan 30, 2024 3 Komentara

(15 riječi)

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Slobodan-Bobo Slovinić predstavlja jednog od najznačajnih savremenih crnogorskih ali i evropskih slikara koji je svojim likovno-umjetničkim opusom odavno nadmašio granice nacionalnih umjetničkih scenarija. Njegova jedinstvena vizija i vještina stvaranja umjetničkih djela postavljaju ga u red umjetnika čije djelo transcendiraju lokalne okvire, dosežući univerzalne estetske vrijednosti. Slobodan-Bobo Slovinić, rođen u srcu Crne Gore, svojim slikarskim izrazom pruža osvježavajući dah savremenosti u tradicionalnom kontekstu umjetnosti. Njegova djela su prozor u bogatstvo ljudske duše, đe svaka slika nosi priču, a svaka boja odjekuje emocijom. Ovaj umjetnik, neopterećen granicama između apstrakcije i figuracije, stvara prostor đe se susreću stvarnost i san. Kada izađemo izvan konvencionalnih okvira i zakoračimo u Slovinićev slikarski svijet đe boje postaju riječi, a linije pripovijedaju priče. Njegova djela nisu samo platna, već prozori kroz koje posmatramo kompleksnost ljudske egzistencije. Njegov jedinstveni pristup umjetnosti nije samo estetski, već i filozofski, pozivajući nas na razmišljanje o suštini života kroz slikarski jezik. Slobodan-Bobo Slovinić je umjetnik koji ne slika samo ono što vidi, već ono što osjeća. Njegova četkica je alatka koja istražuje dubine ljudskih emocija i prikazuje ih na platnu sa nevjerojatnom snagom. Njegov opus nije samo kolekcija slika; to je emotivna kartografija koja nas vodi kroz lavirinte strasti, radosti i tuge. U ovom eseju, zaranjamo duboko u svijet umjetničkog stvaralaštva Slobodana-Boba Slovinića, istražujući njegov doprinos savremenoj umjetnosti i otkrivajući kako je njegova paleta postala odjek međunarodne umjetničke scene. Njegova likovna magija izaziva naše osjećaje, podtiče na razmišljanje i poziva nas da se prepustimo jedinstvenoj poetici njegovog stvaralaštva.

Slobodan-Bobo Slovinić, slikar čiji je likovni izraz duboko ukorijenjen u bogatstvu Mediterana, ostavlja neizbrisiv pečat na umjetničkoj sceni, posebno kada je riječ o periodu od 1960. do 2023. godine. Pregledajući njegove cikluse na Montenegrina portalu, daću svoje sopstvene periodične likovne osvrte. Njegov stvaralački opus nije samo svjedok vremena, već i ljubavna pjesma upućena Mediteranu i moru koje oblikuje njegovo slikarstvo. Ciklusi koje je stvarao tokom ovog vremenskog razdoblja otkrivaju evoluciju njegovog umjetničkog jezika, istraživanje novih tehnika, ali i dosljednu predanost temama koje su ga okruživale – Budvi i Podgorici. Ova dva grada postaju ne samo geografski referentni punktovi, već i izvori nadahnuća iz kojih crpi svoju umjetničku snagu. Budva, biser Jadranskog mora, postaje pozornica na kojoj Slovinić stvara neka od svojih najznačajnijih dela. Slikajući morske pejzaže, obalu obasjanu suncem i uske uličice prepune istorije, on ne samo da prikazuje ljepotu Mediterana već i oživljava duh tog podneblja. U svakom potezu četkice osjeća se ritam plime i osjeke, dok boje poput magije prenose toplinu sunčanih dana i bljesak morske površine. U isto vrijeme, njegov odnos prema Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, ogleda se u drugačijem, ali podjednako značajnom likovnom jeziku. Kroz različit cikluse Slovinić istražuje urbani pejzaž, arhitektonsku baštinu i dinamiku svakodnevnog života. Njegove slike odjekuju zvucima gradske vreve, ali istovremeno otkrivaju skrivene kutke i melanholiju koja prožima gradski ambijent. Slobodan-Bobo Slovinić nije samo slikar Mediterana; on je umjetnik koji je uspio uhvatiti duh i pulsiranje ovog podneblja na platnu. Njegova djela su putovanje kroz vrijeme i prostor, pozivajući nas da zaronimo u plavetnilo mora Budve i gradski puls Podgorice, otkrivajući ljepotu koja leži u spoju tradicije, kulture i prirode.

GRČKA MITOLOGIJA (1966-1968)-UVOD U MITOLOŠKI KOSMOS

U izuzetnom ciklusu “Grčka mitologija“ (1966-1968), Slobodan-Bobo Slovinić nas vodi na putovanje kroz mitski kosmos starogrčke civilizacije, oživljavajući legendarna bića, junake i tragedije u slikarskom jeziku. Ovaj ciklus nije samo galerija slika; to je mitološka odiseja, pejzaž božanstava i heroja, koja se proteže kroz vrijeme i prostor, otkrivajući umjetnikovu fascinaciju i duboko poštovanje prema grčkom mitološkom nasleđu. Grčka mitologija, sa prostranim pantheonima bogova, heroja i nemoralnih bića, predstavlja temelj antike i izvor inspiracije za umjetnike kroz vjekove. U Slovinićevom ciklusu, ova bogata mitološka baština postaje živa krv koja hrani slikarsko platno. Svaka slika postaje prozor u svijet mitova, a svaki potez četkice oživljava slikarske detalje koje su krasile grčku tradiciju.

Mitološki subjekti poput Laookona, Satira, Orfeja i Ikara postaju junaci i žrtve na platnu, prenoseći svoje epopeje i tragedije. Slovinić, kao savremeni vizionar, prepliće klasičnu mitologiju sa modernim slikarskim izrazom, stvarajući dijalog između drevnog i savremenog svijeta. Svaka slika u ovom ciklusu nosi težinu mitova, ali istovremeno svjedoči o umjetničkom majstorstvu umjetnika koji uspijeva zadržati autentičnost mitoloških bića dok ih interpretira u svijetlu svoje individualne kreativnosti. Ovaj ciklus nije samo odražavanje likovnog umijeća; to je poziv na putovanje kroz dubine grčkih mitova, istražujući ljudske sudbine, moralne dileme i vječna pitanja postojanja. Grčka mitologija postaje kamen-temeljac ovog umjetničkog djela, a Slovinićeva četkica postaje čarobni štapić koji oživljava heroje i bogove na platnu. Kroz ovaj ciklus, Slovinić ne samo da slika mitove, već ih i reinterpretira, dajući im savremeni izraz i lični pečat. “Grčka mitologija“ postaje most između prošlosti i sadašnjosti, između umjetnosti i legendi, stvarajući izuzetan umjetnički testament koji poziva na dublje razumijevanje i interpretaciju nasleđa grčkih mitova. Slike Laookon, Satir, Orfej i Ikar postaju portali u paralelni svijet mitološke imaginacije, čija će analiza otkriti bogatstvo simbolike i duboke umjetničke strasti kojom su stvorene.

Laookon: Umjetnost užasa i herojske borbe

Slikarsko remek-djelo “Laookon“ Slobodana-Boba Slovinića predstavlja ne samo majstorski izraz umjetničkog talenta, već i emotivnu eru u kojoj mit i stvarnost prepliću svoje niti. Naslikana četkicom koja oslikava stoljetnu viziju, ova slika poziva posmatrača na intenzivno putovanje u srce antičkog svijeta, istražujući dramu Laookona, sveštenika iz Troje, čija herojska borba protiv užasa je zauvijek urezana u mitologiju i umjetničku svijest. Slika “Laookon“ sama po sebi postaje početak odiseje, najava drame koja će se odigrati na platnu. Slobodan-Bobo Slovinić, kao umjetnik-vizionar, postavlja Laookona u središte svoje pažnje, nudeći ne samo portret junaka, već i duboki uvid u ljudski duh pod izazovom nemilosrdnog kosmičkog poretka. Ova slika, obavijena mitom, svijetli ne samo po vizuelnom spektru boja, već i po emotivnom naboju koji prelazi granice vremena.

Laookon, u trenutku borbe sa zmijama koje guše njega i njegove sinove, postaje ikona herojskog otpora pred prirodnim silama. Četkica umjetnika postaje instrument kojim se prenosi agonija, strah, i odlučnost Laookona, zaronjenih u maglu mitologije. Boje, od jarkih tonova koji označavaju krv i snagu, do tamnijih koje evociraju tugu i patnju, postaju simbolika izraza i emocionalnog dubljenja lika. Svaka linija četkice oživljava napetost trenutka, odražavajući sukob između čovjeka i nadmoćnih sila koje ga okružuju. Svaki potez boje na platnu predstavlja svjedočanstvo herojskog otpora pred užasom neminovnosti. “Laookon“ Slobodana-Boba Slovinića nije samo slika; ona je ep u kojem se mitološka prošlost susreće sa savremenim umjetničkim izrazom. U ovom djelu, umjetnik preuzima ulogu slikarskog vizionara, prenoseći ne samo likove i događaje, već i duboku simboliku borbe za slobodu i dostojanstvo. Dok proučavamo ovu sliku, stupamo u arenu herojske borbe, suočavajući se sa pitanjem ljudske sudbine pred bespomoćnošću pred silama koje leže izvan naše kontrole. Laookon postaje ne samo junak, već i ogledalo u kojem se reflektuje ljudska hrabrost pred neizbježnošću. Ovaj slikarski prikaz mitološkog junaka postaje apel za introspekcijom, pozivajući nas da preispitamo sopstvene borbene trenutke i odmjerimo hrabrost kojom pristupamo izazovima života.

Satir: Ples Nostalgije i divlje prizme čovječanstva

Slikarski opus Slobodana-Boba Slovinića oživljava u jednom od njegovih nezaboravnih djela, naslovljenom jednostavno, a ipak duboko sugestivno – “Satir“. Ova slika ne samo da predstavlja čisto likovno izražavanje, već je izuzetno putovanje kroz mitološki pejzaž i unutrašnji svijet samog umjetnika. Slovinić nas poziva na ples sa vragolastim Satirom, stvorenjem pola čovjek, pola koza, čije prisustvo donosi nesputanu radost, ali i melanholiju prolaznosti. “Satir“ nije samo portret mitskog bića; to je vizionarski prikaz susreta između božanskog i zemaljskog, đe se granice između svjetova brišu u ritmu plesa. U njegovim očima vidimo izraz čiste radosti, dok izražaj njegove koze podsjeća na melanholičnu nostalgiju. Slovinićev potez četkice postaje muzika koja svira u pozadini ovog plesa, istovremeno vesela i tuga, kao simfonija života.

Paleta boja na platnu postaje kaleidoskop emocija, od jarke zelene i smeđe do toplih tonova kože Satira, stvarajući kontrast između divlje prirode i ljudske civilizacije. Svaka linija četkice je poput plesnog koraka, oživljavajući duh mita u dinamičnom spoju divljine i humanosti. Slovinićev izbor boja i kontrasta postavlja scenu koja ne samo da svjedoči o ljepoti mitološkog bića, već i o dubokom emotivnom doživljaju umjetnika prema svijetu koji stvara. “Satir“ postaje most između mitologije i savremenosti, đe se drevni likovi oslobađaju okova vremena, prelazeći granice između epohe bogova i današnjeg svijeta. Slikar ne samo da bilježi mit, već ga i reinterpretira kroz lični izraz i savremeni vizuelni pejzaž. Slika postaje dijalog između prošlosti i sadašnjosti, između stvarnosti i fantazije. U suštini “Satir“ nije samo umjetničko djelo; to je poziv na ples života, na uživanje u ritmu prolaznosti i radosti i istovremeno suočavanje sa melanholijom nestanka trenutka. Slovinić nam pruža priliku da zaronimo u mitski svijet, ali istovremeno nam postavlja pitanje o našem mjestu u toj priči. Ova slika nije samo posmatranje mita; ona je participacija u čaroliji koju umjetnik stvara, poziv da se pridružimo plesu Satira i osjetimo puls života u svim njegovim nijansama.

Orfej: Harmonija snova i melodijske magije

Slobodan-Bobo Slovinić, kroz svoju virtuoznost u slikarstvu, dočarava mitološki svijet na platnu, a jedno od njegovih izuzetnih djela, nazvano jednostavno “Orfej“, postaje ne samo odraz likovne majstorije, već i emotivna simfonija koja poziva na dublje promišljanje. Ova slika predstavlja susret sa mitološkim junakom Orfejem, muzičkim čarobnjakom čije melodije ne samo da opčinjavaju, već i otvaraju vrata ka tajanstvenom svijetu između stvarnosti i snova. Slovinićeva četkica postaje čarobni štapić koji prenosi u slikarski snažne detalje i bogatstvo priče o Orfeju. U fokusu slike je sam junak, čije oči odražavaju unutrašnji svijet muzičkog genija. Paleta boja, od nježnih nijansi plave do dubokih tonova crvene, stvara atmosferu magije i mistike, čineći svaki potez četkice jedinstvenim tonom u veličanstvenoj simfoniji.

U slikarskom portretu Orfeja, Slovinić ne samo da hvata lik mitološkog junaka, već i prenosi suštinsku energiju koja ga okružuje. Kroz svaki detalj, od odabrane boje do postavke lika, umjetnik prenosi emotivnu dubinu i unutrašnju snagu Orfeja, čineći ga prisutnim u svakom kvadratu platna. Orfejeva figura na platnu postaje most između svjetova, između realnosti i mitskog. Slovinić nam pruža uvid u trenutak kada Orfej svira svoju čarobnu harfu, čime osvaja srca ljudi, životinja i samih bogova. Melodijske linije, predstavljene naizgled neuhvatljivim potezima četkice, postaju simbol harmonije koja prevazilazi granice svakodnevnog života. Slika “Orfej“ postaje ne samo estetsko iskustvo, već i poziv na putovanje kroz mitološki vrt snova i stvarnosti. Ova slika ne samo da bilježi lik Orfeja, već i poziva posmatrača da uroni u magični svijet melodija, đe se granice između stvarnosti i mašte brišu. Slovinić, poput Orfeja, postaje čarobnjak koji kroz slikarski izraz otvara vrata ka nepreglednom svijetu mita, pozivajući nas da zajedno sa njim zakoračimo u čaroliju boja, linija i emocija koje čine srž umjetnosti.

Ikar: Fluktuirajući između neba i zemlje

Slobodan-Bobo Slovinić, majstor vizuelnog jezika, nas vodi na izuzetno putovanje kroz mitološki krajolik svojim slikom nazvanim jednostavno “Ikar“. Ova slika nije samo likovno dostignuće, već i emotivna freska koja oživljava jednu od najlegendarnijih priča iz grčke mitologije. Ikar, mladi junak koji hrabro leti prema suncu, postaje centralni lik u Slovinićevom umjetničkom opusu, čiji likovni izraz ne samo da prenosi mit, već i odražava duboku ljudsku težnju ka slobodi i transcendenciji. Slovinićeva četkica postaje čarolija koja stvara slikarski dijalog sa mitološkom epopejom Ikarovog leta. Svaki potez četkice postaje krilati zamah, a svaka nijansa plavetnila postaje atmosfera slobode i avanture. Paleta boja, od najsvjetlijih tonova neba do dubokih plavih nijansi mora, stvara kontrast između Ikarove hrabrosti i granica koje mu postavlja nemilosrdno nebo. U fokusu slike, Ikar postaje simbol neustrašive želje za osvajanjem neba, za dostizanjem onoga što je izvan granica ljudskog dometa. Njegov lik, sa  krilima koja izgledaju gotovo stvarno, prenosi osjećaj olujnog vetra i sunčevog sjaja koji obasjava put njegovog leta. Slovinić ne samo da nas vodi kroz mit, već nam omogućava da osjetimo slobodu vazduha koju Ikar doživljava u svojoj ambiciji.

“Ikar“ postaje meditacija o ljudskoj težnji ka visinama, ali istovremeno i podsjećanje na krhkost naših snova pred neumoljivom stvarnošću. Likovni izraz na platnu nije samo slikoviti prikaz o Ikaru, već i pjevanje o hrabrosti, riziku i cijenama koje plaćamo za svoje najuzvišenije aspiracije. Slovinić, poput mitološkog junaka, postaje vodič koji nas podsjeća da je letenje ka suncu, iako može biti oslobađajuće, istovremeno i podložno padu.  Ova slika nije samo svjetlosna iluzija; ona je poziv na introspekciju, na sagledavanje vlastitih ograničenja i istraživanje granica ljudske ambicije. Kroz ““Ikar-a“, Slovinić ne samo da nas podsjeća na moć mita, već nas i poziva da zajedno sa junakom letimo ka nepoznatom, da probijemo nebo ograničenja i pomjerimo granice onoga što mislimo da je moguće. Ikar, sa svojim krilima napravljenim od mašte i hrabrosti, postaje simbol naše sopstvene želje za slobodom i letom ka visinama koje preplavljuju naše snove.

Kroz čaroliju četkice, Slobodan-Bobo Slovinić nas je povukao u izuzetno putovanje kroz grčki mitološki svijet, stvarajući jedinstveni ciklus koji transcendiraju granice vremena. Njegova umjetnost nije samo likovno izražavanje, već i duboko uranjanje u magiju likovne umjetnosti o bogovima, herojima i mitološkim čudima. Slovinićeva interpretacija grčke mitologije nije samo reprodukcija legendi; to je slikarska vizija između prošlosti i sadašnjosti, đe se stari mitovi prepliću sa savremenim izrazom. Svaka slika postaje prozor u svijet mita, dok boje, linije i oblici postaju beskrajna nekada iluzija nekada stvarnost na platnu umjetnika. Kroz ciklus, susrećemo se s Laookonom, Satirovom šarmantnom plesu, Orfejem čije melodije zrače sa platna, i Ikarevim hrabrim letom ka suncu. Svaki lik postaje vodič kroz mitološki pejzaž, a Slovinićeva četkica postaje most između svjetova. Ovo umjetničko putovanje nije samo puko pričanje priča; to je poziv na refleksiju, podsjećanje na univerzalnost mitova i njihovu prisutnost u svakom ljudskom iskustvu. Kroz likovni jezik, Slovinić nas podsjeća da mitovi nisu zaboravljeni artefakti prošlosti; oni su živi, dišući dio naše sadašnjosti. Grčka mitologija, kroz oči Slovinića, postaje neiscrpno vrelo inspiracije, a svaki detalj postaje testament umjetnikove predanosti i ljubavi prema ovom bogatom nasleđu. Ovaj ciklus nije samo galerija slika; to je testament umjetnikove duboke veze sa mitološkim pričama koje traju kroz vjekove. Završavajući ovo umjetničko putovanje, ostajemo uronjeni u magični svijet Grčke mitologije, osnaženi i inspirisani. Slobodan-Bobo Slovinić nije samo slikar; on je fuligranski maestro platna i palete boje koje će odjekivati u srcima posmatrača, pozivajući nas da ponovno otkrijemo ljepotu i mudrost vječnih mitova koje nam ostavlja u nasleđe.