On je stava da je jedini kandidat za predsjednika DPS-a Danijel Živković opravdao povjerenje i da treba, u punom kapacitetu, da pokaže umijeće u vođenju stranke.

Poručuje i da će partija ostati privržena antifašističkim vrijednostima, te da neće sarađivati sa onima koji rade na prekrajanju Ustava Crne Gore i izjednačavanju Gojka Kruške, Joke Baletić, Ljuba Čupića sa njihovim dželatima.

POBJEDA: Kongres DPS-a zakazan je za 28. januar. Poznati su kandidati za lidera i potpredsjednike partije. Zbog čega se nijeste kandidovali za neku od ovih pozicija u stranci?

HUTER: Zbog vaših čitalaca i ukupne javnosti važno je pojasniti da je deveti kongres DPS-a održan krajem januara 2021. godine. Ono što predstoji 28. januara 2024. su unutarpartijski izbori na kojima će se birati predśednik i potpredśednici partije. Na proljeće 2024. godine ćemo kroz neposredne izbore doći do obnove partije i na lokalnom nivou. Nakon završenih izbora uslijediće i organizacija desetog kongresa čime će DPS dobiti i novi sastav Glavnog odbora i time zaokružiti reformski ciklus započet na prethodnom kongresu.

Kada je riječ o kandidaturi za lidera partije aktuelni predśednik Živković je jedini kandidat. Kao što znate riječ je o političaru nove generacije koji se svojim dosadašnjim djelovanjem predstavio ukupnoj javnosti na najreprezentativniji način. Njegova kandidatura je očekivana i smatram je odgovornim i odvažnim pristupom. Takav njegov odnos se manifestovao i kada je u izuzetno izazovnom momentu preuzeo partijsko kormilo od doskorašnjeg lidera Đukanovića ali i uspješno predvodio koaliciju „Zajedno“ na vanrednim parlamentarnim izborima održanim početkom juna ove godine. Funkciju predࣿśednika obavljao je u v. d. statusu. Opravdao je povjerenje i vrijeme je da u punom kapacitetu iskaže sav svoj potencijal i umijeće u vođenju stranke.

Kada je riječ o potpredśedničkim kandidaturama biraćemo četiri od šest kandidata. U trci za izuzetno odgovornu potpredśedničku funkciju su: Aleksandra Vuković-Kuč, Abaz Dizdarević, Ivan Vuković, Jevto Eraković, Dušan Raičević i Elvir Zvrko. Prepoznata imena, profesionalno ostvarena sa impresivnim biografijama koje bi poželjela svaka partija su odraz naše superiornosti na političkoj sceni.

Pozicija predśednika OO DPS Prijestonice uz poslaničku i odborničku funkciju osim časti i privilegija, koju sa sobom nosi, zahtijeva potpunu posvećenost i ogromna odricanja. Biti ambiciozan je prirodno i poželjno, ali skromnost i realnost su vrline kojima težim.

POBJEDA: Nakon izbora 2020. godine i smjene vlasti, DPS se našao pred najvećim izazovom u svom postojanju – kako reformisati stranku i povratiti povjerenje birača. U međuvremenu desio se poraz na predsjedničkim izborima, nakon kojih dotadašnji predsjednik stranke Milo Đukanović podnosi ostavku. DPS se kadrovski reformisao, ali najveći subjekti na crnogorskoj političkoj sceni i dalje odbijaju saradnju. Kako komentarišete stav konkurenata, naročito partija sa kojima dijelete iste, ili slične ideološke vrijednosti poput PES-a?

HUTER: U pravu ste kada kažete da se nalazimo u izuzetno izazovnim vremenima. To su pokazali predśednički i parlamentarni izbori održani ove godine. Podśećam da su se predśednički izbori odvijali kroz dva izborna kruga. U prvom krugu je naš predśednički kandidat ostvario ubjedljivo najbolji rezultat sa 22.000 glasova više od drugoplasiranog odnosno 55.000 više od trećeplasiranog kandidata. U drugom krugu izbora su predstavnici tridesetoavgustovske većine udruženo glasali protiv našeg predśedničkog kandidata i tako smo dobili aktuelnog, a slučajnog predśednika. U svakom slučaju nijesmo realizovali naš cilj i predśednik Đukanović je, pored činjenice da je za njega glasalo oko 155.000 građana Crne Gore, preuzeo odgovornost i povukao se sa čela stranke.

Reformski procesi pokrenuti su još 2016. godine i oni su i dalje u toku. Nakon 2020. smo se prilagodili novonastalim prilikama nastavljajući kroz opoziciono djelovanje štititi nacionalne interese. Svjesni propusta i grešaka riješeni smo da iste ispravimo gradeći izvjesnu poziciju za preuzimanje odgovornosti u upravljačkim procesima naše evropske budućnosti.

Ne bih se složio da sa PES dijelimo iste vrijednosti, naročito po osnovu njihovog dosadašnjeg političkog djelovanja. To se najbolje ogleda kroz njihov koalicioni aranžman sa partijama u čijim agendama su antievropski, antizapadni i anti-Nato ciljevi sa jedne strane, a proruski, prosrpski i kleronacionalistički ciljevi sa druge strane. Rasplet tek predstoji. Da li će novi pokret dozvoliti potpunu dominaciju i biti „usisan“ od strane subjekata bivšeg DF-a, ili će smoći snage, izvući se iz kandži dokazano retrogradnih politika to ćemo tek da vidimo.

Naš angažman i konstruktivno djelovanje su očigledni i mjerljivi. Za razliku od onih čiji je čitav politički angažman bio biti opozicija Crnoj Gori i njenom evropskom putu mi smo opozicija političkim subjektima koji Crnu Goru guraju u provaliju. Identitetsku, ekonomsku i svaku drugu. Ukoliko je mjera koalicionog kapaciteta i političke saradnje u najavljenom prekrajanju Ustava Crne Gore, revizionizmu istorije, tj. izjednačavanju Gojka Kruške, Joke Baletić, Ljuba Čupića sa njihovim dželatima, u nama neće imati partnera. Ostajemo privrženi antifašističkim vrijednostima pa makar i ostali potpuno sami na tom putu.

POBJEDA: Predsjednika partije, ali i potpredsjednike biraće svi registrovani članovi stranke, nalik američkom modelu. V. d. Danijel Živković kazao je da će DPS tim biti pokretač novih pozitivnih promjena u Crnoj Gori i dati nove domaće zadatke političkoj konkurenciji. Koje će to lekcije DPS poslati u januaru, a koje je naučio u protekle tri godine?

HUTER: DPS nastavlja da uvodi nove standarde na političkoj sceni Crne Gore, budući da će po prvi put članovi partije svojim glasom neposredno uticati na izbor partijskog rukovodstva. Ovakav model organizacije izbora, uključenjem u proces donošenja odluka i svakodnevni unutarpartijski život je, prije svega, poštovanje prema svakom našem članu i aktivisti.

Prepoznati smo kao partija sa najsnažnijom partijskom bazom koja je naša ključna snaga i koja je na nedavnim izborima dokazala postojanost i dosljednost hrabro prkoseći svima koji su nas željeli svesti na marginalnu podršku. Priśetimo se medijskog ali i ukupnog društvenog ambijenta kada su odgovorno najavljivali da ćemo imati ispod 10 odsto podrške. Naš ostvareni rezultat je dokaz naše relevantnosti, pojedinačno imamo najviše poslanika u Skupštini Crne Gore. Odgovornim i posvećenim radom u skupštinskim klupama smo za relativno kratak period, po najnovijim istraživanjima, partija kojoj raste rejting i danas smo kao samostalan politički subjekt, iznad podrške koju smo u koalicionom aranžmanu imali na parlamentarnim izborima. I obećavamo da se tu nećemo zaustaviti.

POBJEDA: Kakvu strategiju će DPS imati u odnosu sa građanima? Funkcioneri i članovi su vrlo aktivni po pitanju javnog oglašavanja putem sredstava informisanja, da li je planiran intenzivniji terenski rad?

HUTER: Kroz permanentnu komunikaciju na dnevnom nivou ćemo se truditi doprijeti do svakog građanina i čuti njihova razmišljanja, poruke i zahtjeve. Međusobno povjerenje nećemo graditi na populističkim obećanjima, već isključivo na onima koja imaju realnu osnovu za realizaciju.

Tačno je da smo mnogo aktivniji i zastupljeniji u medijskom prostoru. Jedna od zamjerki našeg članstva je i bila da smo pasivni, da se ne oglašavamo i da se ne branimo, naročito kada su napadi neosnovani. Cijenimo da su takve kritike na mjestu i takav pristup je promijenjen na opšte zadovoljstvo ne samo naših članova, već i simpatizera, a usudio bih se reći i dijela birača koji je bio naklonjen našoj političkoj konkurenciji.

Pored toga, naravno da nastavljamo sa terenskim radom, sa još više entuzijazma i posvećenosti uzimajući u obzir značaj borbe koja predstoji.

POBJEDA: Prvi put ste u poslaničkim klupama. Koji je najveći uspjeh kojim se ovaj saziv parlamenta može pohvaliti za kratak period rada, a koji je najveći izazov koji će se naći pred poslanicima u godini pred nama?

HUTER: Nakon rekordnog tehničkog mandata prethodne vlade i ogromne štete koju je nanijela Crnoj Gori, svako vraćanje u redovnost je uspjeh.

Na jednom od prethodnih Vaših pitanja sam ukazao što su prijetnje sa kojima se nećemo miriti i pretpostavljam da ciljate da su najavljene izmjene Ustava Crne Gore najveći izazov. I ne griješite. To nije i jedini izazov kojim će nas tridesetoavgustovska većina testirati. Ne samo nas u poslaničkim klupama već sve građanke i građane Crne Gore. Udruženi, nećemo dozvoliti da se mijenja građanski koncept Crne Gore i sprovodi hegemonistički velikodržavni projekat suśedne države.

POBJEDA: Kooperativnost sa izvršnom vlašću pokazala se u slučaju odlaganja popisa i stvaranja uslova za regularno sprovođenje i adekvatnu kontrolu procesa. Može li se očekivati konstuktivnost u odnosima vlasti i opozicije, naročito kada je u pitanju odbrana vitalnih nacionalnih interesa?

HUTER: Partija za koju se vezuju najveća postignuća naše novije istorije se ne može i neće postavljati destruktivno u odnosu na državne interese. I u parlamentu smo demonstrirali konstruktivan pristup za svaki akt, amandman, izmjenu zakona… Svi koji budu posvećeni odbrani nacionalnih interesa u nama će uvijek imati bezrezervnog saveznika bez obzira da li smo vlast ili opozicija. To je sigurno i naša najveća vrijednost.

POBJEDA: Popisni proces obilježila je nepravilnost sa ,,piši-briši“ olovkama. Što ćete preduzeti ako se nakon nedavno završenog prikupljanja podataka utvrdi da je cilj njihove upotrebe bio falsifikovanje informacija i hoće li tada biti kasno za bilo kakve mehanizme djelovanja?

HUTER: Popisni proces je, složićete se, od samog početka imao puno nejasnoća, netačnosti, nesigurnosti što je i rezultiralo odlaganjem u dva navrata. Uprava za statistiku Crne Gore – Monstat, institucija za proizvodnju zvanične statistike je i najodgovornija za nepovjerenje koje je obilježilo cijeli proces i prije samog početka, ali i u dijelu njegove realizacije. Politički subjekti su postigli konsenzus koji je rezultirao Sporazumom o uslovima održavanja popisa. Evidentirane su i druge nepravilnosti pored olovki „piši-briši“ koje su u negativnom kontekstu obilježile ovaj proces.

Ukoliko se ispostavi da je stepen nereguralnosti iznad mjere prihvatljivog, odnosno da se radi o falsifikovanim i špekulativnim radnjama koje nijesu odraz činjeničnog stanja jasno je da takve rezultate popisa nećemo priznati.

POBJEDA: Predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da je rekonstrukcija Vlade izvjesna na jesen naredne godine. Sa druge strane, poslanik DNP-a Milun Zogović istakao je mogućnost da se to desi odmah nakon novogodišnjih praznika ili u prvoj polovini godine. Osim izjavama, kojima lideri koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ potvrđuju da ne odstupaju od agende zbog kojih su ih najvažniji partneri Crne Gore označili nepoželjnim činiocima nove vlasti, Mandić je prisustvom u izbornim štabu SNS-a poslao poruku da ne odustaju od svog vođe. Kakav je to signal Spajiću i možemo li imati stabilnu vladu u punom mandatu sa takvim konstituentima, bez uticaja iz susjedstva?

HUTER: Već ste viđeli da konstituenti parlamentarne većine nemaju kad da čekaju jesen. Zapravo i dosadašnje djelovanje izvršne vlasti je bilo duboko podređeno predśedniku Nove srpske demokratije koji obavlja dužnost predśednika Skupštine. Trijumvirat Vučić-Dodik-Mandić nam je iz Vučićevog izbornog štaba samo potvrdio u kakvom podređenom odnosu se nalazi Crna Gora. Za razliku od Republike Srpske, entiteta u BiH, čiji je predśednik Milorad Dodik Vučićeva marioneta, Crna Gora je nezavisna i međunarodno priznata država i nedopustiva su ponašanja i aktuelnog predśednika Milatovića na nedavno održanom sajmu vina u Srbiji, ali i uloga predśednika Skupštine Andrije Mandića u izbornom štabu SNS-a.

I ovo nijesu uticaji iz suśedstva već aktuelna parlamentarna većina izvršava radne naloge iz Vučićeve agende. Marionetske uloge crnogorskih političara nijesu neka novina. Ono što ohrabruje je da su uvijek takva angažovanja na kraju imala zaslužen neslavan kraj, a da je Crna Gora o(p)stala samo svoja.

POBJEDA: Nakon izbora sedmog sudije Ustavnog suda i kompletiranja Sudskog savjeta, sljedeći korak u deblokadi ključnih institucija i bitan preduslov za dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU je izbor VDT-a. Međutim, parlament nije podržao Maju Jovanović kao prijedlog Tužilačkog savjeta za tu poziciju. Opozicija se žalila na izostanak dijaloga u ovom procesu. Ima li naznaka da će se sjesti za sto i da li u drugom krugu može doći do potrebne tropetinske većine, ili će v.d. stanje potrajati?

HUTER: Poslanički klub DPS-a je bio uzdržan tokom glasanja i izbora za sedmog sudiju Ustavnog suda. Uz sve uvažavanje prema gospodinu Faruku Resulbegoviću, to rješenje nije proizašlo iz konsenzusa unutar predstavnika manje brojnih naroda i to je razlog naše suzdržanosti. Kako god, sa aspekta ispunjenja političkih kriterijuma za naše EU članstvo ispunjen je jedan od preduslova.

Nažalost, kada je riječ o izboru VDT-a narušeni su politički principi o vođenju šireg dijaloga i zato je odgovorna parlamentarna većina. Da bi se postigao dogovor o imenovanjima u pravosuđu neophodno je postići politički kompromis. U konkretnom slučaju je redosljed poteza bio pogrešan. Smatram da je bilo ispravnije da se išlo sa inicijativom za razgovor sa kandidatima.

Svakako da smo otvoreni za razgovor ne samo po ovom već i svim ostalim otvorenim pitanjima u želji da se dođe do deblokade odnosno dovođenja u redovno stanje svih privremenih stanja.

Značajan broj vinovnika belvederskih dešavanja na pozicijama kontrole

POBJEDA: Dešavanja na Belvederu 4. i 5. septembra 2021. prilikom ustoličenja mitropolita MCP Joanikija bez pravnog su epiloga, a Izvještaj o rezultatima postupanja sektora bezbjednosti i dalje je pod oznakom tajnosti. Što ćete preduzete kako bi se, za početak, okončala parlamentarna istraga o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova?

HUTER: U domenu naših mogućnosti ćemo uraditi sve kako bi brojna institucionalna nepočinstva bila razotkrivena ali i sankcionisana adekvatnom mjerom kako se ista nikada više ne bi ponovila. Razumjećete da je to u ovim okolnostima veoma teško jer značajan broj učesnika pa i vinovnika belvederskih dešavanja su i dalje u poziciji đe ili kontrolišu ili se namjeravaju dočepati mehanizama kontrole i uticaja. Postizbornim ucjenama i uslovljavanjem se vrši raspodjela unutar navedenih institucija, sa istim ciljem, do kojeg idu nekim drugim putevima kako nam to javno i saopštiše.

Štit nacionalnih interesa slabiji ako nijesmo svi pod istim barjakom

POBJEDA: Vlast na Cetinju pohvalila se najvećim usvojenim budžetom u istoriji Prijestonice vrijednim 11,5 miliona eura. Sjednici Skupštine sa ovom tačkom dnevnog reda nijesu prisustvovali nezavisni odbornici Ivan Popivoda i Draško Nikčević, kao ni Klub odbornika DPS Prijestonice. Zbog čega je DPS bojkotovao sjednicu i kako generalno ocjenjujete rad lokalne vlasti u prethodne dvije godine?

HUTER: Radujemo se najvećem budžetu u istoriji Prijestonice. Gotovo i prethodni su uvijek bili rekordni. Radujemo se i svakom novom parčetu betona, trotoaru kao i novim sadnicama. I do sada smo konstruktivno djelovali i na prethodnim śednicama lokalnog parlamenta, glasajući sve što smo smatrali da je dobro za Prijestonicu pritom davajući kvorum i kada isti lokalna vlast u aranžmanu SDP, Ura, Garda i Demokrate nije obezbijedila.

Samokritičan pristup je u gotovo svim našim javnim nastupima bio zastupljen u odnosu na sve što su bili rezultati lokalnih uprava na čelu sa DPS-om. Bez obzira što smo tim procesima upravljali nekad uz savezništvo sa SDP-om, nekad sa SD-om, a ponajmanje samostalno, odgovornost i alibi nijesmo tražili u drugima.

Budžet Prijestonice je danas rekordan najviše zahvaljujući našim političkim odlukama. Naime, Zakonom o Prijestonici se za potrebe razvoja Prijestonice obezbjeđuju sredstva u iznosu od jedan odsto projektovane vrijednosti tekućeg budžeta Crne Gore za svaku fiskalnu godinu. Što će reći da što je veći projektovani državni budžet to će biti veći i budžet Prijestonice. Možda treba podśetiti da kada se donosio Zakon o Prijestonici, tadašnji predśednik Skupštine iz redova SDP-a je imao zanimljiv osvrt. Kako su bili večernji časovi u susret tački dnevnog reda koja se odnosila na predmetni zakon njegova konstatacija je bila da su na redu „sve mračnije teme“ i za isti nijesu glasali. Danas bi budžet Prijestonice, složićete se, bio mnogo skromniji bez Zakona o Prijestonici. Ono što treba da brine sve nas je da u redovima parlamentarne većine sa državnog nivoa je i dalje izraženo nezadovoljstvo i negativan odnos prema Prijestonici i ovom zakonu.

Jedan od ključnih razloga odsustva sa 15. śednice lokalnog parlamenta je što nije ispoštovan dogovor sa potpredśednikom parlamenta, a predśednikom Odbora za izbor i imenovanja, a tiče se verifikacije odborničkog mandata DPS-a koji je na čekanju već duži period zbog opstrukcije formiranja Opštinske izborne komisije. Sa time smo upoznali sugrađane i širu javnost.

O razlozima odsustva nezavisnih odbornika Nikčevića i Popivode sam upoznat kroz saopštenja koja su uslijedila nakon održane śednice.

Ono što je posebno interesantno je uloga koju za potrebe lokalno heterogene koalicije ima do skoro neprihvatljivi SD kroz odbornika Petra Markovića. Da li je riječ o političkoj korupciji i svojevrsnom inženjeringu, pokazaće dani koji su pred nama.

U prijestonici Crne Gore politički subjekti suverenističke orijentacije nijesu jedinstveni. Neprilike i izazovi koje živi današnja Crna Gora su mnogo ozbiljni i opasni da bismo našu ulogu podredili komunalnim ili drugim problemima lokalne vlasti. Već sam rekao da nijesmo isključivi i da smo dobre stvari podržali, glasali pa i pohvalili.

Da bih bio jasniji, ako političke partije procrnogorske orijentacije nijesu pod istim barjakom u prijestonici, onda kada se lomi kičma Crnoj Gori, onda je i štit nacionalnih interesa znatno slabiji. Antifašizam je jedna od najsvetijih tekovina Crne Gore i Grada heroja. Ne sumnjam da će oni koji su to smetnuli s uma znati da se udalje od savezništva, dok još nije prekasno, od onih koji organizuju parastose Draži Mihailoviću i potpisuju sakralno blago Crkvi Srbije.

pobjeda