Bez suočavanja s nedavnom prošlošću, Crna Gora ne može postati ravnopravna članica Evropske unije, ni biti vjerodostojna NATO saveznica. To je za Pobjedu kazao hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, komentarišući stavove ministra odbrane Dragana Krapovića.

Krapović je juče, na sjednici Odbora za bezbjednost, kazao da ono što se desilo u logoru Morinj, nije posljedica velikosrpske ili velikocrnogorske agresije, nego rata u Bivšoj Jugoslaviji.

-Za mene je to bilo nešto što je posledica rada u Bivšoj Jugoslaviji, ne velikosrpska, velikocrnogorska agresija nego rat u bivšoj Jugoslaviji. Mislim da je cijela stvar nesretno sprovedena u djelo činjenicom da su pored ministara iz Crne Gore, prisustvovali i zvaničnici sa hrvatske strane: ministar Grlić Radman i po mojim informacijama Tomo Medved – rekao je Krapović.

Grlić Radman, komentarišući stavove Krapovića, kaže da odnose Crne Gore i Hrvatske, treba razvijati kao dvije susjedne i prijateljske zemlje, ali i naglašava šta očekuju od Crne Gore.

– Bez suočavanja s nedavnom prošlošću, Crna Gora ne može postati ravnopravna članica Evropske unije, kao ni biti vjerodostojna NATO saveznica. Prije nekoliko dana u Zagrebu sam razgovarao s ministrom Ivanovićem i složili smo se da naše odnose trebamo i želimo razvijati kao dvije susjedne i prijateljske zemlje. To znači da od Crne Gore očekujemo spremnost da se otvoreno i iskreno nastavi suočavati s nedavnom prošlošću, s onime što se događalo tijekom velikosrpske agresije na dubrovačkom području u devedesetim godinama prošlog stoljeća, te između ostalog i u logoru Morinj – rekao je Grlić Radman.

Kaže i da je trajno obilježavanje stradanja hrvatskih građana u Morinju važno za dalji nastavak izgradnje kulture sjećanja koja će počivati na istini o onome što se dogodilo i, kako je istakao, na jasnoj osudi ratnih zločina i poštovanju žrtava.

– Želim vjerovati da će i ova nova Vlada Crne Gore nastaviti da radi na tome u cilju postizanju istinske pomirbe i jačanja dobrosusjedskih odnosa. Zahvalni smo ministrima tadašnje Vlade Crne Gore što su 2022. konačno postavili spomen ploču i time se suočili s dijelom svoje prošlosti, no svaki budući pokušaj njezinog uklanjanja, smatrat ćemo povredom sjećanja na nevine žrtve hrvatskih građana i dostojanstvo Republike Hrvatske – zaključio je Grlić Radman.

Podsjećamo, Spomen-ploču u logoru Morinj otkrili su 10. oktobra prošle godine ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić i ministar odbrane Raško Konjević u prisustvu hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.

Ubrzo nakon toga, Uprava za inspekcijske poslove je naložila Opštini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen-ploču na objektu nekadašnjeg logora Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju, pod obrazloženjem da nisu ispunjeni zakonski uslovi za postavljanje spomen-ploče.

Od tada, Vojska Crne Gore čuva ploču, kako ne bi bila uklonjena ili oskrnavljena.

Logor Morinj je bila nekadašnja kasarna JNA koja je pretvorena u sabirni centar zarobljenika uglavnom Hrvata sa područja Dubrovnika tokom 1991. i 1992. gdje su isljeđivani i zlostavljani.

Viši sud u Podgorici je 2013. godine utvrdio odgovornost četiri osobe za ratne zločine nad zatvorenicima u Morinju, a 2014. je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio i učinio pravosnažnom.

Presudom je utvrđeno da su u Sabirnom centru Morinj zatvorenici bili izloženi fizičkom zlostavljanju, konstatujući da je vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi.

Crnogorski rezervisti su, kao dio JNA, učestvovali u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u napadima na pod vođstvom Slobodana Miloševića.

Procjenjuje se da je u napadu na Dubrovnik oko 7000 rezervista bilo iz Crne Gore.

Izvor: Pobjeda