SMART Balkans: Zabrinjavajući porast nasilja zasnovanog na polu i femicida na Zapadnom Balkanu
Zahtijevaju hitnu reakciju institucija i drugih interesnih grupa

Uprkos činjenici da su sve zemlje Zapadnog Balkana ratifikovale
Istanbulsku konvenciju i uspostavile pravni institucionalni okvir za nju, kao i
usluge za žrtve nasilja, nastavlja se drastičan rast nasilja zasnovanog na polu
i naročito broja femicida. Ovi problemi zahtijevaju hitnu pažnju i djelovanje
različitih interesnih grupa. Kriminalizacija femicida kao posebnog čina nasilja
je zaista potrebna za sve zemlje, i Sjeverna Makedonija je to učinila u martu
ove godine, ali to je samo prvi korak. Neophodna je mnogo ranija prevencija ako
zaista želimo da spriječimo buduće slučajeve femicida.
Uloga organizacija civilnog društva u pružanju specijalizovanih
usluga ženama u skladu sa Istanbulskom konvencijom, nasilje na javnim mjestima
i zloupotreba oružja protiv žena, djece i mladih, kao i prevencija nasilja
zasnovanog na polu kroz rad sa mladim ljudima, bavljenje ključnim temama
femicida, nasilja zasnovanog na polu i zloupotreba antirodnih pokreta kao prijetnje
javnoj bezbjednosti su tri teme o kojima se govorilo tokom drugog dana SMART
Balkans regionalne konferencije, koja je juče i danas ugostila oko osamdeset
predstavnika organizacija civilnog društva iz Sjeverne Makedonije, Srbije,
Bosne i Hercegovine, Albanije, Kosova i Crne Gore.
Svake godine raste broj smrtnih slučajeva izazvanih nasiljem i
nasiljem u porodici u regionu Balkana i, iako se obraćaju institucijama, žrtve ne
dobijaju odgovarajuću reakciju. „Eliminisanje nasilja nad ženama i djevojčicama“
predstavlja ne samo pitanje ljudskih prava, već i ključnu komponentu razvoja
društva koje napreduje na polju jednakosti, pravde i principa mira i
prosperiteta.
Učesnici ove regionalne konferencije i panelisti na temu
„Eliminisanje nasilja nad ženama i djevojčicama“ i neophodnih mjera u svrhu
institucionalne prevencije su kao primjer uzeli nedavna dešavanja u Sjevernoj
Makedoniji i Crnoj Gori vezana za Vanju Gjorcevsku i ubistvo mlade žene iz Crne
Gore čiji muž je nedavno osuđen na samo 12 godina zatvora.
„Muž je dobio 12-godišnju zatvorsku kaznu za ubistvo svoje žene
koja je u vrijeme ubistva bila trudna. Nije koristio nikakvo oružje, već ju je
satima tukao dok je na kraju nije ubio. Nadležne institucije kažu da ne mogu da
tvrde sa sigurnošću da je bio svjestan da će prebijanje koje je trajalo satima
i satima dovesti do tako užasnog završetka“, kaže jedan od učesnika, ističući
da baš takvi slučajevi treba da budu poziv civilnim društvima u regionu da
zajednički rade na pronalaženju rješenja koja će uticati na institucije i vlade
regiona da ih bez odlaganja primijene.
Zapadni Balkan svjedoči alarmantnom porastu broja femicida koji
odražava složenu međusobnu vezu između društveno-ekonomskih, kulturoloških i
političkih faktora. Prema Istanbulskoj konvenciji, femicid, namjerno ubistvo
žene zasnovano na njenom polu, postalo je gorući problem koji ukazuje na
potrebu za sveobuhvatnim mjerama za rješavanje i sprječavanje nasilja zasnovanog
na polu u ovim zemljama.
Jedan od ključnih aspekata Istanbulske konvencije je institucionalizacija
usluga prema žrtvama nasilja zasnovanog na polu, sa naglaskom na uspostavljanju
i jačanju struktura institucionalne podrške kako bi se osigurala zaštita,
osnaživanje i rehabilitacija preživjelih. Konvencija takođe ističe važnost
koordinisanog, multidisciplinarnog pristupa koji obuhvata različite sektore kao
što su policija, zdravstvene i socijalne službe kako bi se oformio snažan
sistem za rješavanje nasilja zasnovanog na polu i njegovalo društvo bez takvih
oblika nasilja.
Drugog dana SMART Balkans regionalne konferencije su dodijeljeni operativni core grantovi za ukupno 12 organizacija civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije, u ukupnoj vrijednosti od 6.396.298 norveških kruna.
Prethodno
je 10 organizacija iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore dobilo grantove
projekta SMART Balkans u ukupnom iznosu od 4.831.800 norveških kruna za operativne
core grantove i preko 18 miliona norveških kruna za regionalne grantove. Ukupan
iznos core grantova za organizacije civilnog društva iz šest zemalja Zapadnog
Balkana iznosi 11.228.098 norveških kruna.
Projekat SMART Balkans se sprovodi u Albaniji,
Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, u
partnerstvu između Centra za promociju civilnog društva iz Bosne i Hercegovine,
Centra za istraživanje i kreiranje politike iz Severne Makedonije i Instituta
za demokratiju i medijaciju iz Albanije, a finansira ga Ministarstvo spoljnih poslova
Kraljevine Norveške.
0 Komentara