Društvo

Ogorčeni građani protestovali zbog ubistva Zimrite Nerde i odluke Višeg suda kojom je njen nasilnik osuđen za porodično nasilje - a ne teško ubistvo

Miranda Nerda: Nijedna žena nije zaštićena, mislila sam da će ovo biti lekcija za svakog monstruma

Dec 15, 2023 0 Komentara

(15 riječi)

Brutalno nasilje 11 godina. Svaki dan 20 novih modrica. 12 godina zatvora. Gdje je ovdje pravda, je li ovo pravda? Nijedna žena nije zaštićena, mi nemamo zaštitu - poručila je Miranda Nerda, sestra ubijene Zimrite Nerde čiji je nevjenčani suprug i nasilnik Dalibor Nikolić odlukom Višeg suda osuđen na 12 godina zatvora za nasilje u porodici nakon što je ona preminula od posljedica fizičkih povreda koje joj je nanosio osam sati. 

Miranda Nerda je, na građanskom protestu koji je održan ispred Vlade Crne Gore, ukazala na to da će sud i nekom drugom presuditi za nasilje u porodici a ne teško ubistvo - isto kao što je i Nikoliću. 

- Mislila sam da će ovo da bude lekcija svakom monstrumu. Mi smo ovdje zbog nje, ali je ona sada mrtva. Biću zadovoljna ako se ova odluka promijeni, ali naše suze nijedan zakon ne može da promijeni. Suze i traume njene djece će zauvijek da traju. Mi smo ovdje zbog drugih ljudi, molim vas ljudi dignite glas zbog vaših majki, sestara i ćerki da se njima sjutra ovo ne bi desilo - ili zbog nekog ko je možda danas ovdje, a sjutra neće biti - navela je Miranda Nerda. 

Uz dužno poštovanje sudiji, poručila je da ovu odluku nije donio kako je trebalo. 

- Mislim da ovo nije u redu i zamolila bih da se promijeni, znam da to može - i zbog drugih ljudi i zbog moje sestre. Pravda za Zimritu! - poručila je Miranda Nerda. 

„Vlada da reformiše sistem koji ne štiti žrtve“

Maja Raičević iz Centra za ženska prava poručila je da su danas okupljeni jer nijesu dobili odgovor na ranije zahtjeve Vladi da reformiše sistem koji ne štiti žrtve. 

Raičević je istakla da su dobili samo hrpu obećanja na Međunarodni dan borbe protiv nasilja. 

- Ne damo da ona budu zaboravljena samo zato što je kampanja prošla i projekti se završili. Poštujemo podjelu vlasti i podržavamo nezavisnost pravosuđa i nijesmo ovdje zbog pojedinačnih presuda, već zato što iza njih stoji sistem koji onemogućava zaštitu i pristup pravdi, koji živote žena ne čuva i ne vrednuje - poručila je Raičević. 

Rezultat takvog sistema je, podvlači, i ovakva presuda. 

- Ovdje smo baš zbog toga sto ne zelimo da se pravda uzima u svoje ruke, kao što su to morala Zimritina braća kojima je zbog toga i suđeno, već da tražimo da država preuzme odgovornost i reformiše sistem koji očigledno ne valja - istakla je Raičević. 

Kazala je da se okupljeni zalažu vjeruju u vladavinu prava, ali i da smatraju da je sud zadnja linija odbrane prava žrtava, pa kad i ta odbrana izostane, prestaje momenat za ćutanje i čekanje i dolazi vijeme za protest i djelovanje. 

- To vrijeme je sad - poručila je Raičević.

 

Lista zahtjeva

 Okupljeni su premijeru Milojku Spajiću dostavili pismo sa zahtjevima u kojem su naveli da je nedavna odluka Višeg suda u predmetu ubistva Zimrite Nerde povod današnjih građanskih protesta, ali da je uzrok ovakvog odgovora na nasilje mnogo dublji. 

- U pitanju je strukturna diskriminacija žena i manjak političke volje i spremnosti države da efikasno prevenira nasilje i da osigura zaštitu žrtava, uprkos preuzetim međunarodnim obavezama. Još jednom Vas podsjećamo da se danas navršava dvije godine i 76 dana od ubistva Šejle Bakije (19). Sudski postupak protiv Ilira Đokaja još nije završen, do danas nije utvrđena odgovorost predstavnika/ca institucija koji su napravili propuste u ovim i drugim slučajevima femicida - ukazali su ogorčeni građani u pismu upućenom premijeru Spajiću. 

Poručili su da ne žele da žive u društvu naučene bespomoćnosti institucija odgovornih za sprječavanje nasilja. 

- Zahtijevamo efikasan i proaktivan sistem koji ce spriječiti nasilje i zaštititi žrtve! Za njegovo uspostavljanje je potrebna jasna politička volja, posvećenost - koju očekujemo od Vas i ostalih predstavnika Vlade Crne Gore. Mi znamo kako do takvog sistema i nećemo odustati dok ga država ne uspostavi - podvukli su u zahtjevima. 

Stoga su ponovili ranije zahtjeve tražeći da se sazove tematska sjednica na kojoj će predstaviti ključne manjkavosti postojećeg sistema sprječavanja i zaštite od nasilja, kao i konkretne prijedloge za unaprjeđenje stanja. 

- Tražimo od Vlade Crne Gore da: uspostavi nacionalno tijelo za koordinaciju i sprovođenje politika i mjera za sprječavanje i borbu protiv svih vidova nasilja obuhvaćenih Konvencijom Savjeta Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), koji će prava i najbolji interes žrtava smjestiti u središte svih mjera i koje će se oslanjati na stručnost i iskustvo specijalističkih ženskih nevladinin organizacija.

 Tražim da ojača nadležnost ranije uspostavljenog Operativnog tima za nasilje nad ženama i nasilje u porodici, kao nezavisnog mehanizma za nadzor i procjenu rada svih nadležnih institucija koje su ukljućene u sistem borbe protiv nasilja, u cilju efikasne zaštite žrtava, okončanja nekažnjivosti službenika koji ne izvršavaju svoje dužnosti u slučajevima nasilja u porodici i izgradnje povjerenja u rad državnih institucija - istakli su u zahtjevima. 

Od Vlade traže i da osigura kontinuiranu superviziju slučajeva i djelotvoran sistem odgovornosti unutar svih institucija koje su uključene u sistem borbe protiv nasilja, da osigura da se dovrši rad na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i krivičnog zakonodavstva i razmotri način da se ono dodato unaprijedi mjerama protiv femicida, digitalnog nasilja i rodno zasnovanog govora mržnje - što je, kako su istakli, dijelom obećano u Spajićevom ekspozeu. 

 - Tražimo da se integrišu preporuke GREVIO i ženskih nevladinih organizacija, i dostavi Skupštini na konačno usvajanje. Osigura uslove za specijalizaciju službenika i formiranje stručnih timova u institucijama koje rade na sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Tražimo da osmisli i pokrene programe za reintegraciju žrtava nasilja, poput socijalnog stanovanja, programa za stručno osposobljavanje, zapošljavanje i servise za podršku i brigu o djeci u saradnji sa lokalnim samoupravama i specijalizovanim nevladinim organizacijama - naveli su u zahtjevima. 

Naglasili su da je posebnu pažnju potrebno posvetiti ranjivim grupama žrtava, posebno kada su izložene riziku od višestruke diskriminacije.

- Tražimo da obezbijedi odgovarajuće ljudske i finansijske resurse za sprovođenje svih mjera, politika i zakonodavstva usmjerenog na sprječavanje i suzbijanje nasilja nad ženama, da osigura političku podršku i održivost specjialističkim ženskim nevladinim organizacijama i odgovarajući sistem licenciranja servisa koji će im omogućiti nesmetan rad u skladu sa principima nezavisnosti, poverljivosti i odgovornosti prema korisnicama - dodali su u zahtjevima. 

Od Vlade traže da preduzme mjere za promociju načela rodne ravnopravnosti, nestereotipnih rodnih uloga, uzajamnog poštovanja i nenasilnog rješavanja sukoba, te poručuju da je  informacije za prevenciju svih oblika rodno zasnovanog nasilja potrebno uvesti u formalne planove i programe na svim nivoima obrazovanja.

 Okupljeni su poručili da će se ponovo okupiti ako ubrzo ne dobiju odgovore na ove zahtjeve.