Pitanja električne energije i energetske efikasnosti ne koristiti u populističke svrhe
Crna Gora ima
izvanredne mogućnosti i isto takvu priliku za napredak ka obnovljivim izvorima
energije. poručio
je šef sektora za saradnju u Delegaciji Evropske
unije u Crnoj Gori Ingve Engstrom na panelu “Buducnost energetske tranzicije u Crnoj Gori: planovi,
perspektive i mogucnosti”, održanom u Evropskoj kući.
Kako je kazao Engstrom već sada polovina
energetskog miksa Crne Gore dolazi iz obnovljivih izvora, najviše iz vode, ali
su mogućnosti za korišćenje solarne energije i energije vjetra fantastične i
sada je pravo vrijeme da se radi na pravednoj energetskoj
tranziciji.
Dati odgovore na
pitanja o energetskoj tranziciji, energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima
energije znači
govoriti o temi koja je stvar naše sadašnjosti i koja je ispit naše zrelosti i
svijesti da će života biti i posle nas, poručio je
ministar energetike i rudarstva Saša Mujović.
“Pitanje integracije obnovljivih izvora
energije u energetski sistem Crne Gore nije izbor nego obaveza, a za
ispunjavanje te obaveze potreban je plan i potrebna je strategija. Sve ono što
Crnoj Gori sada nedostaje.” poručio je ministar Mujović i dodao da je jačanje
prenosne mreže osnov svih osnova da bi se moglo govoriti o izgradnji
obnovljivih izvora enegrije i njihovom priključenju na energetsku mrežu.
Najvažnije je, poručuje ministar
Mujović, promijeniti odnos koji i društvo i država imaju prema električnoj
energiji. Strategije razvoja koje podrazumijevaju izgradnju novih izvora
energije i prateće prenosne mreže mora isključivati tretiranje električne
energije kao socijalne kategorije.
“Crna Gora ima ogroman potencijal za
potpuno preusmjerenje na čistu energiju, uz vjetreoelektrane i solarnu
energiju. Za to treba stvoriti strategije i planove koji bi bili okvir za duži
vremenski period. Ja samo molim političke subjekte u Crnoj Gori da pitanje
energetske efikasnosti ne koriste u populističke svrhe.” kazao je
Mujović.
Na svom putu ka članstvu u Evropskoj
uniji i ispunjenju njene misije da do 2050. godine bude ekonomija sa nultom
emisijom gasova staklene bašte, Crna Gora će se u jednom trenutku morati odreći
svog najvažnijeg energetskog objekta- Termoeketrane Pljevlja. To će biti sve
samo ne lako, poručuje ministar.
“Nama bi značajno olakšanje i rješenje
problema bila izgradnja jednog stabilnog energetskog izvora odnosno jedne
hidroelektrane. Moj favorit je hidroelektrana Kruševo, prije svega zbog svoje
isplativosti, velike snage i dobrog odnosa snage i energije. Po tim aspektima
bolja je od projekta Komarnica. Tu su još i hidrocentrale na Ćehotini.” kazao
je Mujović.
Pitanje pravedne energetske tranzicije,
izgradnje čistijih izvora energije i energetske efikasnosti je i pitanje
finansija. Paradoksalno zvuči da je i građanima i privredi dostupno više novca
po povoljnim uslovima nego što ih koriste. Kako je kazao izvršni direktor NLB
banke Martin Leberle ta finansijska institucija nedavno je sa Evropskom bankom
za obnovu i razvoj potpisala ugovor o kreditnoj liniji vrijednoj 2 miliona eura
za finansiranje projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora. Ni
građani ni privreda nijesu adekvatno odgovorili na mogućnosti koje im se
pružaju. Zato, poručuje Leberle, i sama banka radi na edukaciji svojih
klijenata ne samo o mogućnostima već i potrebi brige o enegretskoj efikasnosti.
“Recimo, kada razgovaramo sa
građevinskim firmama o kreditiranju njihovog biznisa i pitamo da li posjeduju
sertifikate o energetskoj efikasnosti materijala čime bi dobili sredstva
po povoljnijim uslovima, oni nas pitaju zašto? Nemaju potrebu za tim jer će oni
njihov proizvod prodati nevezano za njegovu energetsku efikasnost. Zato je
edukacija na svim nivoima prijeko potrebna” poručio je Leberle dodajući da ima
prostora da se u sinergiji sa državom i međunarodnim institucijama pruže
značajna i povoljna finansijska sredstva za pravednu energetsku tranziciju.
Da sredstava ima i da se ne koriste u
dovoljnoj mjeri potvrđuje i pomoćnik direktora Eko Fonda Nemanja Peković. Čak
ni lokalne samouprave ne prijavljuju projekte koje su najavili i na osnovu
kojih je Eko fond vršio alokaciju svojih sredstava. Zato smatraju da je
zajednički rad jedino rješenje.
“Da združimo sredstva, koja ima Eko
fond, koje ima Ministarstvo energetike, koja pod povoljnim uslovima daju banke,
mi možemo da kreiramo jedan dobar proizvod kako bismo taj tranzicioni period
ubrzali.” poručio je Peković.
Pored brzine tranzicije važna je i njena
pravednost, kazao je šef sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije
u Crnoj Gori Ingve Engstrom. Engstrom je podvukao da gašenje termoelektrane
Pljevlja zahtijeva promišljenu saradnju sa lokalnom zajednicom i finansiranje
novih radnih mjesta kako bi energetska tranzicija bila tranzicija nez
gubitnika.
Goran Tadić iz kompanije Solar predstavio
je rezultate rad ate kompanije, planove i prepreke na koje su nailazili tokom
pionirskog poduhvata izgradnje solarnih elektrana u Crnoj Gori. Poručuje da je
cilj izgradnje obnovljivih izvora energije da se ta energija koristi na mjestu
proizvodnje, što sadašnji projekti postavljanja foto-naponskih ćelija na
krovovima privatnih kuća i preduzeća i omogućuje. U budućim planovima ove
kompanije je i izgradnja većih solarnih kapaciteta.
Panel “Buducnost energetske tranzicije u
Crnoj Gori: planovi, perspektive i mogucnosti” održan je u okviru kampanje
“Pokrenimo čistu energiju” koju Evropska kuća realizuje sa Udruženjem mladih
“Korak sa naukom“ u ime Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
0 Komentara