Sagovornici

Najviše ponosna na očuvanje arhiva, tvrdi da je Raonić došao sa zadatkom

Dec 09, 2023 0 Komentara

(15 riječi)

Rakonjac je istakla da joj je žao što je Raonić apel za zaštitu arhivskog nasljeđa Televizije Crne Gore pokušao da iskoristi i da teret prebaci na Jelenu Dukaj, što je, kako kaže, još jedna njegova prljava manipulacija i zamjena teza, u čemu je veliki majstor

Dugogodišnja novinarka i urednica u RTCG Snežana Rakonjac kazala je za ,,E“ TV da misli da je Boris Raonić došao u RTCG sa određenim zadatkom, da skloni neke ljude, da ih ostavi bez posla.

– Svima nam je bilo jasno kad je došao u Televiziju da je to osoba koja nema medijsko iskustvo, koja nema menadžersko iskustvo, ako ne računamo tu neku malu nevladinu organizaciju koju je vodio – kazala je Rakonjac odgovarajući na pitanje novinara da li je frustrira činjenica da o njenoj profesionalnoj karijeri odlučuje čovjek koji je nezakonito izabran na tu funkciju.

Bezakonje

Ona je kazala da Raonić nema radno iskustvo, koje je traženo konkursom, jer po Zakonu o radu potrebno je da ima deset godina radnog iskustva u sedmom stepenu stručne spreme.

– Ako je on diplomirao 2018, tim podatkom raspolažemo, on je tad mogao imati tri godine radnog iskustva i ovo što je Sud već presudio – da je bio u očiglednom konfliktu interesa, jer je bio član Savjeta Agencije za elektronske medije, što je bilo nespojivo. Dobili smo tu pravosnažnu presudu, ali vidite jedan potpuno neočekivani obrt se desio – oni su mrtvi hladni prešli preko toga kao da ništa nije bilo, ponovo ga izabrali – kazala je Rakonjac.

Zbog nepoštovanja sudske presude, SDT sada ispituje članove Savjeta RTCG, ali i menadžment, advokate i šefa pravne službe.

Rakonjac je kazala da se dogodio opasan presedan i da se upravo ignorisanjem te presude šalje jedna ružna poruka građanima.

– Protiv njega je u toku, mislim, deset sudskih procesa, deset tužbi je podnešeno – nadam se da će one uroditi plodom i da ćemo dobiti tu zakonsku satisfakciju – kazala je Rakonjac, koja je godinama vodila brigu o arhivu RTCG, arhivskom blagu Crne Gore, čija je ukupna procijenjena vrijednost najmanje 120 miliona eura.

Arhiv

Upravo je nedavna poplava u arhivu bila povod da Rakonjac najavi tužbu protiv Raonića, koji je pet radnika koji su godinama vodili računa o vrijednom materijalu proglasio – neradnicima. Ona će ga tužiti zbog povrede profesionalnog ugleda i negiranja rezultata u spašavanju ugrožene arhivske baštine TVCG.

Nakon vijesti da je arhiv poplavljen, uz objavljene snimke poplavljene prostorije u kojoj se na podu u vodi nalaze trake i registri, petoro zaposlenih je uputilo apel predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću i Upravi za zaštitu kulturnih dobara za spas ugrožene audio-vizuelne baštine RTCG.P120 miliona eura

Ona je istakla da joj je žao što je Raonić apel za zaštitu arhivskog nasljeđa Televizije Crne Gore pokušao da iskoristi i da teret prebaci na Jelenu Dukaj.

– To je još jedna njegova prljava manipulacija, zamjena teza – veliki je majstor u tome. Mi smo u tom saopštenju tri puta pomenuli njega, reagovali smo kao što bi reagovao svaki čovjek koji shvata vrijednost nacionalne baštine, a o koleginici Jeleni Dukaj mogu da kažem sve najbolje. Ona je bila dio našeg tima – koji je radio dok sam ja bila urednica Programskog arhiva i dok je urednica bila koleginica Duška Mićunović. Ona je potpuno posvećena tom poslu. Taj posao se drugačije i ne može raditi – naglasila je Rakonjac.

Ona je kazala za ,,E“ TV da se arhiv čuva u neadekvatnim uslovima te da je to bio predmet njenog višegodišnjeg rada.

– Od serija sam više ponosna na svoju misiju spašavanja arhivskog blaga TV nego na sve te dokumentarne emisije jer smo na neki način spasili neprocjenjivo vrijedno arhivsko blago u kojem se čuva ne samo istorija Televizije već i istorija države Crne Gore. Ono je decenijama stajalo gotovo zaboravljeno u depoima kuće i mi smo ga sasvim slučajno otkrili, formirali smo posebnu organizacionu jedinicu koja se bavila samo time i bilo nas je samo troje, ali smo uspjeli da digitalizujemo te najstarije i najugroženije zbirke, u saradnji sa Crnogorskom kinotekom, snimljene na filmu 16 mm. Ja sam 2019. predložila da se upravo te zbirke zaštite kao kulturno dobro od nacionalnog značaja. I svih pet inicijativa koje sam podnijela su prihvaćene, ali tada je došlo do smjene vlasti u Crnoj Gori i negdje se ta prihvaćena inicijativa zaturila – kazala je Rakonjac.

Nijesam ćutala o 90-im

Nekadašnja urednica Programskog arhiva, koju je Raonić smijenio ubrzo nakon što je došao u RTCG, je kazala da ne zna da li je on upoznat sa njenim višedecenijskim radom, te da ponekad misli da nije.

– Da je odgledao valjda ne bi smio ovako bezočno da laže, da tvrdi da smo mi šutali o materijalu koji je nestao iz 90-ih. Prvo, ja tada nijesam ni radila u Televiziji. Drugo, već sam pomenula, govorila sam u serijalu ,,Rat za Dubrovnik“ o tom poharanom ratnom arhivu. Radila sam i seriju o istoriji Televizije, pa sam i tu jednu emisiju posvetila upravo tom dijelu – kazala je Rakonjac.

O lažnim vijestima

Na pitanje da li će, ako nekada bude radila emisiju posvećenu događajima od 5. septembra na Belvederu, uvrstiti snimak objave u Jutarnjem dnevniku RTCG o tome da su građani pucali na policiju – Rakonjac je kazala da hoće.

Javni servis se nikada građanima Crne Gore nije izvinio zbog te informacije, koja je u tom trenutku mogla da izazove opasne posljedice. Da je bila riječ o lažnoj vijesti, potvrđeno je naknadno u Posebnom izvještaju sa analizom postupanja policijskih službenika tokom događaja na Cetinju, koji je skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu na Cetinju dostavljen 22. septembra 2021. godine, a koji su sačinili rukovodilac operativnog štaba, načelnik CB Podgorica Goran Jokić i pet pomoćnika direktora Uprave policije Dragan Gorović, Dejan Knežević, Dragan Klikovac i Saša Mašković.

– Kao što sam u serijalu za Dubrovnik uvrstila sve snimke sačuvane gdje novinari navode topdžije da pucaju na, recimo, toranj na Ćilipima, pa kažu: stani, stani, da bi kamera bila spremna. Svakako bih to uvrstila – rekla je Rakonjac.

Istakla je da je Belveder jedno sveto mjesto u crnogorskoj istoriji, ne samo zbog 5. septembra 2021. nego i zbog 1936. godine kada se na Belvederu desila jedna slična stvar, kada je u krvi ugušena pobuna crnogorskih građana protiv tadašnje vlade.

– To ostaje jedna od najtamnijih mrlja u biografiji Vlade Zdravka Krivokapića. To su mi, uz potpisivanje Temeljnog ugovora, neke od najstrašnijih stvari koje stavljam na teret i za koje će neko odgovarati – rekla je ona.

Vrijedan fond 

Ona je kazala da je jedna od inicijativa koja je prihvaćena bila da se zaštiti kao kulturno dobro video-materijal o referendumu, koji jedino posjeduje TVCG, kao istorijsko svjedočanstvo zaista neizmjerne vrijednosti, zaštiti kao nacionalno dobro i to je prihvaćeno.

– Uspjeli smo da digitalizujemo sve one silne predizborne skupove, formiranje blokova, sve pres konferencije, sami referendumski dan, onda proglašenje rezultata referenduma u Skupštini, priznanje u Ujedinjenim nacijama, sve smo to digitalizovali i formirali smo jedan fond koji će biti vrijedan i za 500 godina – rekla je Rakonjac.