Kolašin, prijestonica partizanske Crne Gore, bio je 15. novembra 1943. godine svjedok jednog od najznačajnijih datuma u novijoj istoriji Crne Gore. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja, skraćeno ZAVNO, najviši organ vlasti u Crnoj Gori, formiran je inicijativom Josipa Broza Tita lično, koji je pismom upućenim Ivanu Milutinoviću, oktobra 1943. godine, ukazao na potrebu sazivanja Skupštine ZAVNO Crne Gore i Boke. Koliko je formiranje Vijeća bilo potrebno i hitno najbolje govore Titove riječi: „ Prema tome Milutine, kupi brzo vojsku da stigneš na vrijeme na bojište“.
Razvoj događaja na domaćem i međunarodnom ratištu pogodovao je formiranju organa vlasti u Crnoj Gori.
U jeku oružanih borbi protiv okupatora i kvislinga, krajnje ozbiljno i odgovorno pristupilo se pripremanju zasjedanja, uz poštovanje svih demokratskih principa, što nije bio slučaj u predratnom periodu. Svi vijećnici zasjedanja odabrani su u svojim bazama, tj. ratnim jedinicama kojima su pripadali. Već tada je nagoviješten građanski karakter Crne Gore. Vijećnici su birani bez obzira na nacionalno i vjersko opredjeljenje. Po prvi put u istoriji odlučivanja u Crnoj Gori uključene su, potpuno ravnopravno sa muškarcima, i žene. Na zasjedanju ih je, od 544 predstavnika naroda, bilo 105 ili 20%.
ZAVNO je značio prvi korak organizovanja narodne vlasti započet u ratnim uslovima. Predstavljao je najviši organ vlasti i najviše predstavničko tijelo u Crnoj Gori. Na zasjedanju je  izabrano Vijeće od 118 članova i Izvršni odbor od 10 članova na čijem je čelu bio dr Niko Miljanić. O svom položaju u Federaciji odlučili su vijećnici Prvog zasjedanja ZAVNO svojom odlukom da budu u svemu ravnopravni sa ostalim narodima Jugoslavije.

Kroz dva zasjedanja, februara i jula 1944. godine, takođe u Kolašinu, data je puna podrška odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a  u Jajcu. ZAVNO je, na Drugom zasjedanju jula 1944. godine, preraslo u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja, skraćeno CASNO, najviše zakonodavno i izvršno tijelo u Crnoj Gori, da bi 1945. godine, u oslobođenoj zemlji prerastao u Narodnu skupštinu Crne Gore. Ovim su udareni temelji crnogorske državosti koja se, narednih 46 godina, očitavala u ravnopravnosti sa drugim narodima i republikama socijalističke Jugoslavije.
Na ovom mjestu je 20 dana kasnije, 5. decembra 1943. godine, održan Kongres rodoljubivih žena Crne Gore i Boke na kojem je formiran AFŽ Crne Gore. U NOR je shvaćena uloga žena koje su savršeno, bespijekorno izvršavale svoje zadatke, bilo u prvim borbenim redovima ili kao bolničarke. U svim akcijama pokazivale su izuzetnu harbrost i požrtvovanje. Ove djevojke krasio je najuzvišeniji moral. Nijesu dozvoljavale da budu zarobljene, što je bilo vrlo rijetko i jedino kad nijesu imale metak kojim bi sebi oduzeli život. Bilo ih je u svim jedinicama kao borci, K-diri, K-danti, partizanski rukovodioci.Osam žena iz Crne Gore je odlikovano ordenom Narodnog heroja., 1835 je poginulo ili strijeljano. Bile su aktivni sudionici borbe za slobodu, rodoljubi i patriote. Kongres u Kolašinu bio je zmačajan iskorak ka emancipaciji i punoj ravnopravnosti žena u Crnoj Gori.
Ova dva događaja u vrtlogu najvećih borbi za slobodu imali su ogroman značaj za dalji razvoj događaja u Crnoj Gori. Odluke Prvog zasjedanja ZAVNO svjedoče da je crnogorski narod sam odlučivao o svojoj sudbini. Vizionarske odluke ZAVNO po svom značaju i sadržini imale su ustavotvorni karakter, čime je izvršeno konstituisanje vlasti u Crnoj Gori.
Svoju državnost Crna Gora je potvrdila  veličanstvnim referendumom 2006. godine kada postaje punopravna članica OUN i brojnih međunarodnih organizacija, a potom i članica NATO.
Uvijek na meti različitih izazova, crnogorski narod i država su znali da nađu pravi put, štiteći sopstvene ciljeve, opredjeljenja i interese svojih građana. Istorijskim nasljeđem stečenim kroz oslobodilačke ratove i  NOB, razboritošću i mudrošću, umjela je Crna Gora da prevaziđe sve izazove  koji su stajali pred njom. Izraženim učestalim nasrtajima na suverenitet, multikulturalnost, ravnopravnost, antifašistički, evropski i sekularni karakter Crne Gore, moramo se suprotstaviti i sačuvati ono po čemu je naša država oduvijek prepoznatljiva: sloboda, mir, suživot. Da demokratski, strpljivo, mirno ali odlučno, prevaziđemo krizu kojoj smo i sami prilično doprinijeli. Ova država  je oduvijek bila otvorena za sve dobronamjerne bez obzira na vjeru, naciju i rasu. Takva nam treba i ubuduće.
Da je vječna Crna Gora!
(Govor potpredsjednika Udruzenja boraca i antifasta Crne Gore Miloice Dakica,na svecanoj akademiji "Sloboda narodu",posvecene 80-to godisnjici ZAVNO,u Kolasinu,15. decembra 2023.)