–Vlasti treba da hitno reaguju i osude javno sve oblike nasilja nad medijima, a visoki zvaničnici treba da se suzdrže od vršenja političkog pritiska na novinare, uključujući i javne izjave – piše u izvještaju Evropske komisije.

Pobjeda je u nekoliko navrata pisala o verbalnim napadima na medije, najčešće od bivšeg premijera Dritana Abazovića, koji je vrijeđao one koji su kritički pisali o njegovoj vladi.

Na sjednici Skupštine Crne Gore 20. avgusta prošle godine, na kojoj je izglasano nepovjerenje njegovoj vladi, Abazović je naveo nekoliko crnogorskih medija i njihove urednike za koje je rekao da imaju fašističku notu i da im smeta što je pripadnik manjinskog naroda. Nekoliko dana kasnije je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala. Gradskoj televziji je prošlog ljeta zaprijetio blokiranjem.

Bivši ministar policije Filip Adžić je u nekoliko navrata optužio medije da kreiraju lažnu sliku, jer su izvještavali o vršnjačkom nasilju, a Dragoslav Šćekić je novinare nazivao taster i džepnim novinarima jer su izvještavali o problemima u zdravstvu.

Ograničen napredak

Izvještaj EK navodi da Crna Gora ima pluralističko i raznoliko medijsko okruženje i da je umjereno pripremljena u području slobode izražavanja.

– Generalno, postignut je ograničen napredak – navodi se u Izvještaju.

Piše i da su vlasti imali brze reakcije institucija na nove slučajeve nasilja nad novinarima.

– Međutim, nije bilo efikasnog sudskog praćenja starih slučajeva. Uprkos hvale vrijednoj praksi opsežnog uključivanja civilnog društva i medijskih

radnika u izradu novog medijskog zakonodavstva, Vlada nije uspjela da finalizuje zakonske prijedloge i predstavi ih Skupštini – navodi se u Izvještaju koji obuhvata prošlu godinu.

EK naglašava da vlasti moraju pojačati napore kako bi se uspješno pozabavile neriješenim preporukama ad hoc komisije za praćenje nasilja nad medijima, posebno u vezi s važnim starim slučajevima. Kao kritični stari slučajevi navode ubistvo glavnog urednika dnevnih novina Dan 2004. Duška Jovanovića godine i pucanje na istraživačku novinarku Oliveru Lakić.

Pravni lijek za Savjet RTCG

Izvještaj navodi da je Radio Televizija Crne Gore (RTCG) nastavila da proizvoditi politički uravnotežen sadržaj, uključujući i periode izbora ali da mora da zadovolji najviše standarde medijskog integriteta i odgovornosti – piše u Izvještaju.

U dijelu koji se bavi Javnm servisom, EK bilježi da je Osnovni sud u Podgorici poništio odluku Savjeta RTCG o imenovanju generalnog direktora Borisa

Raonića, te da je Viši sud u maju potvrdio tu presudu.

– Savjet RTCG je u junu 2023. godine ponovo imenovao istu osobu za generalnog direktora RTCG, što je izazvalo oštru reakciju javnosti koja je optužila Savjet RTCG za zloupotrebu položaja i nepostupanje po pravosnažnoj i izvršnoj sudskoj odluci. Državno tužilaštvo je pokrenulo istragu u vezi s ovim slučajem – piše u ovom dokumentu.

Evropska komisija navodi da je neophodan djelotvoran pravni lijek u slučajevima kako bi Skupština razriješila članove Savjeta RTCG, te da to tek treba da bude osigurano bilo kroz sudsku praksu, bilo kroz zakon.

Potrebni su, smatra EK, jaki mehanizmi samoregulacije za jačanje medijskog integriteta i profesionalizma.

– Prošlogodišnje preporuke samo su djelimično ispoštovane i uglavnom ostaju važeće. Crna Gora bi u narednoj godini posebno trebalo da osigura brzu zakonsku i institucionalnu zaštitu novinara od svih oblika nasilja, uključujući potpuno sudsko praćenje u kritičnim starim slučajevima; da uspostavi jasne zaštitne mjere protiv bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost RTCG koji treba da poštuje najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti.

Napadi na novinare

EK notira da su novinari i sindikati nastavili da izvještavaju o sveukupno lošim radnim uslovima većine medijskih radnika, uključujući niske plate, neplaćeni prekovremeni rad, sigurnosne rizike, autocenzuru te razne oblike pritiska i neprimjerenog uticaja kako od strane vlasnika medija tako i od trećih strana.

Kada je o napadima na novinare riječ, zabilježena su tokom 2022. godine 22 slučaja nasilja nad novinarima, uključujući prijetnje, zastrašivanja, uznemiravanja i, u nekoliko slučajeva, fizičko nasilje – navodi se u Izvještaju.

Policija je od 1. januara do 31. maja 2023. evidentirala ukupno pet slučajeva nasilja nad novinarima, od kojih je jedno tužilac kvalifikovao kao kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Od 1.januara ove godine do kraja marta sudovi su rješavali 15 slučajeva kaznenih djela počinjenih protiv novinara ili imovine medija.

Izvještaj precizira da su sudovi donijeli presude u osam predmeta, od čega sedam osuđujućih i jednu oslobađajuću presudu. Navodi se i da je Apelacioni sud oslobodio istraživačkog novinara Jova Martinovića optužbi za krijumčarenje droge. Oslobađajuća presuda uslijedila je nakon sedam godina kaznenog postupka u kojem je Martinović osuđen na godinu zatvora i 15 mjeseci proveo u istražnom zatvoru.

Pozitivni primjeri

Kao pozitivan primjer se ističe i to što su vlasti nastavile s državnim finansiranjem sadržaja od javnog interesa u elektronskim, štampanim i onlajn medijima te da su nastavili da osiguravaju državna sredstva za medijsku samoregulaciju, kroz Fond za medijski pluralizam.

Kada je o internetu i slobodi govora riječ, EK navodi da su u tradicionalnim medijima rijetko prisutni govor mržnje i dezinformacije, ali da je to i dalje preovladavajuće u sekcijama komentara na internetskim portalima s vijestima i na platformama društvenih medija.

Ističe se da su pojedini portali, uključujući određene medije sa značajnom čitanošću, i dalje neregistrovani “ i krše važeće medijske zakone.

Nagrada za Sputnjik

Naznačeno je u izvještaju i da je u januaru ove godine jedno od nacionalnih novinarskih udruženja dodijelilo Sputnjiku-Srbija godišnju nagradu za najbolji informativni portal.

Tu nagradu je dodijelilo Udruženje novinara Crne Gore. Pored Sputnjika, Spomenica 150 godina novinarstva u Crnoj Gori (1871 – 2021) dodijeljena je Savezu novinara Rusije. Tada je odlučeno i da nagrada za životno djelo bude posthumno dodijeljena Darji Duginoj. Godišnje nagrade za su dobili novinari Igor Damjanović (IN4S), Ljubica Gojković-Vukićević (Srpska TV , Prva TV) i Bratislav Stoiljković (TV ADRIA).

Preko pola miliona za SPC, ostalim zajednicama 30.000

Izvještaj EK je u segmentu sloboda vjeroispovijesti, objavljuje da je Ministarstvo pravde u 2022. godini vjerskim zajednicama dodijelilo 610.581 eura, od čega Srpskoj pravoslavnoj crkvi 585.000 eura, a svim ostalim vjerskim zajednicama 30.000 eura.

Pobjeda je ranije objavila da je Islamska zajednica dobila 10.187 eura, Crnogorska pravoslavna crkva 5.389 eura, Jevrejska zajednica 6.160, a Eparhija podgoričko-dukljanskoj Pravoslavne crkve Crne Gore 4.200.

Najveći dio sredstava naminjenjenih SPC otišao u je u svrhu opremanja Amfilohijeve biblioteke u manastiru Stanjevići, za šta je iz državnog budžeta isplaćeno gotovo 480.000 eura

EK je podsjetila i da su u oktobru 2022. godine kamenovane prostorije Crnogorske pravoslavne crkve u Podgorici.

– Dan prije 10. Prajda, Srpska pravoslavna crkva organizovala je vjerski obred za očuvanje svetinje braka i porodice – naznačeno je u Izvještaju.

Podsjeća se i da je osnovni državni tužilac u novembru 2022. otvorio istragu o ponašanju policije tokom šestočasovnog ispitivanja mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija o kršenju mera za borbu protiv kovida-19 u junu 2020.

U februaru 2023. Osnovni sud u Podgorica oslobodio je mitropolita Joanikija i osam sveštenika koji su optuženi da su organizovanjem litija u Nikšiću 2020. godine, u kojima je učestvovalo više hiljada ljudi, postupili suprotno naredbama Ministarstva zdravstva za sprečavanje širenja opasne zarazne bolesti.

Zabilježeno je i da je Ombudsman u februaru 2023. otvorio slučaj povodom obilježavanja ruskog vjerskog praznika u nekoliko škola u Podgorici, što je zakonom zabranjeno.