Dušan Ičević
Jedinstvo nacije u Švajcarskoj na Balkanu
Mandatar
sa sastav nove Vvlade Milojko Spajić u objavljenome Ekspozeu se zalaže za jedinstvo nacije i proglašava Crnu Goru
za Švajcarska na Balkanu. Pominje i etničko-nacionalno.
U
modi je da se ponavlja nacionalnost za mnogovrsne upotrebe.
U vrsti uvoda naglašava da “jačamo nacionalno jedinstvo… Naša vizija je
Crna Gora kao Švajcarska Balkana i Singapur Evrope”. Iz Singapura je donio “vreću znanja”, ali ga neću
dirati. Bitno je, prvo, što autoru znači nacionalno jedinstvo?
Crna Gora je višenacionalna, viševjerska, višekulturna zajednica.
Nacionalno: Crnogorci, Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Muslimani, Albanci, Romi,
Jugosloveni… Da li je nacionalno jedinstvo crnogorske nacije koja daje ime
Crnoj Gori. Ili srpske nacije koja se svim silama trudi da postane najbrojnija,
smanjujući uveliko sadašnju većinu crnogorske nacije. Ili hoće da po uzoru na melting pot/lonac za topljenje američke nacije
nacija stopi sve u jednu većinsku naciju po nalogu Patrijarha Srpske crkve
da su svi pravoslavni vjernici – Srbi. Premijer nije raščistio pojam
nacionalno i državno. U dalekome Singapuru vjerovatno nije proučavao naciju i
državu. Doma svakako nije čitao moje knjige o Crnogorskoj naciji i Crogorskoj
državotvornosti.[1] “Trust mozgova” oko njega vjerovatno nije podrobnije
proučavao navedene kategorije.
“Olakšavajuća”
je okolnost što je u svakodnevnoj upotrebi često nacionalno određenje, koje
koriste i najviši državni funkcioneri: nacionalni interes, najveći nacionalni
interes je nezavisnost Crne Gore, nacionalna strategija, Crna Gora ima
“Nacionalni interes” “Strateški nacionalni interes”. Ređaju se: nacionalno
blago, nacionalna Akademija nauka i umjetnosti, nacionalni Univerzitet Crne
Gore, nacionalni javni servis, nacionalni teatar/pozorište,
nacionalna ekonomija, nacionalni sportski savezi, pojedinačno timovi, nacionalna
turisička organizacija…
Već sam imao priliku da raspravljam o suštini nacionalnoga i državnoga
povodom (objavljenoga u Pobjedi) poziva
Ministarstvo kulture i medija za davanje predloga, sugestija i komentara o Nacionalnom
programu razvoja kulture.
Ne kanim da po(d)učavam. No, otvaram za raspravu:
Program je Nacionalni. Pitam: Čiji nacionalni, ako je Crna Gora ustavno država građana? Ako je nacionalni, da li je crnogorski po crnogorskoj naciji? Ako je Crna Gora višenacionalna, višekulturna, viševjerska… zajednica, da li je zbir posebnih nacionalnih programa? Ili je sadržajno vrijednosno nezavisan od nacionalne pripadnosti. Svaka nacionalna zajednica u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci/Muslimani, Hrvati, Albanci, Romi (etnička zajednica), po pravu i po nahođenju, ima i svoje programe kulture.
Zabuna je u pobrkanoj upotrebi pojmova: nacionalno je zamijenilo – državno. Završni čin političkoga oblikovanja nacije najčešće je nacionalna država. Većinom su tako nastajale klasične evropske nacije, koje se uzimaju za uzor. U nacionalnoj državi, u kojoj nacija čije ime nosi čini većinu, i zvanično je – nacionalna. Nacionalne manjine imaju odgovarajuća ustavna prava, međunarodnim propisima priznata, znači i svoje nacionalne, te i kulturne programe. Zapadnoevropske države izjednačuju državno sa nacionalnim. Raspadom SFR Jugoslavije nastale su nezavisne nacionalne države. “Uvezeno” nacionalno sa takvim značenjem nije primjereno Crnoj Gori. himna Zbog raznolike upotrebe pojma nacionalno, moguće je da bude Program razvoja kulture Crne Gore/u Crnoj Gori. Ili Zajednički program. Posebno sam obrazložio svojstva kulture.
Kultura nije sektor nego značajna i slojevita kulturno/duhovna baština i svestrana raznolika djelatnost. U podjeli rada u Vladi može da bude poseban resor, ali ne svedena na administrativnu oznaku. U institucijama kulture se, doskora, ustaljivala određena “postava”, najčešće nepromjenljiva, koja se ponašala kao vlasnik, posjednik državne, javne djelatnosti. “Čistka” izvršena u vrijeme tzv. apostolske Vlade, nastavljena u Vladi u tehničkome mandate, potpuno su promijenile dotadašnje sastave. Nova postavljenja su najavljena u 44. Vladi.
Umjesni su zahtjevi da su za razvoj Crne Gore bitne
institucije. Institucije nijesu opstojeće same po sebi. Institucije čine
djelatnici. Suština jeste da se one a) ispune i osposobe za svoju namjenu osobama koje su odgovorne, stručne,
marljive, savjesne, b) opreme
savremenim sredstvima, c) djeluju u
ispunjavanju programa, u skladu sa Ustavom i zakonima…(U Podgorici, 1. juna 2022)
Novi povod sam dobio predlogom i izborom ministarku
kulture i medija Tamare Vujović, specijaliste za
fizikalnu medicinu, saradnice u nastavi na primijenjenoj fizioterapiji.
Pobunili su se kulturni poslenici, zatražili da se ne prihvati funkcije, pošto
nema ni zvanje ni iskustvo za kulturu. U protestima istupaju kao esnaf[2],
što je neobično u 21. vijeku. Prigovara joj
se da je Crnu Goru nazvala „banana državom“.
Protestanti su
naglasili da nije sposobna za vođenje kulturne politike, da su protiv
partitokratije, “Kultura nie plijen”. Esnaf
protiv menadžerke, kako su je
preporučili predlagači, koja o menadžerstvu zna samo ovlašno. Studentima sam iz
predmeta Savremena ekonomija[3]
Upravljanje i rukovođenje obuhvatio
od Idealnoga menadžera do Beskorisnoga
čovjeka 14 stilova dobroga menadžmenta naspram 14. stilovaa lošega menadžmenta.
Nova ministarka fizioterapeutka biće u velikoj kušnji.
Svođenje kulture na sektor,
resurs, resor, administrativnu jedinicu… navela me da uzdižem kulturu u vrhovnu
čovjekovu potrebu. Kulturom se postaje svoj. Čovjek stvara kulturu, kultura
stvara šovjeka. Tek sposobnošću da kulturom djela čovjek postaje cjelovita
ličnost. Kultura je najljudskija čovjekova djelatnost.
II
Uzor Švajcarske je svakako privlačan. Pitam: Koje vrijednosti Švajcarske hoće da primijeni?
Švajcarska je prema Ustavu konfederacija koju čine narod i kantoni (dati poimenice). Praktično je federacija. Hoće li i Crnu Goru da pretvori u (kon)federaciju? U Crnoj Gori su opštine, Prijestonica i Glavni grad.
U Crnoj Gori,
ponoviću radi poređenja, žive Crnogorci,
Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Muslimani, Romi,... Švajcarsku čine etničke grupe: njemačka 65%,
francuska 18%, italijanska 10%, retororomanska 1%. Posebno: 21,3%
čine stranci. Najavljuje se,
i svim sredstvima nastoji, da u
predstojećemu popisu Srbi imaju bar relativnu većinu, da se Crnogorci znatno
smanje, sa mogućnošću da se izvrše ustavne promjene u korist Srpskoga sveta. U Švajcarskoj nema Srba,
sem kao dijaspore. Osnovna je razlika što u /višeetničkoj Švajcarskoj nijedna
nacionalna zajednica ne želi izdvajanje i pripajanje matičnim nacijama.
Većinski Njemci u Švajcarskoj i Austrijanci u nezavisnoj državi neće
ujedinjenje sa Njemačkom U Crnoj Gori Srbi hoće prisajedinjenje sa Maticom
Srbijom. Švajcarska nema more. Novi prosrpski
vladaoci bi rado Srpsko more predali
Rusiji za izlazak na topla mora. Švajcarska ima Predsjednika čije ime rijetko znaju građani.
Crna Gora ima Predsjednika koji je TV star, neprekidno u medijima: izjavama,
posjetama ustanovama, proslavama… Napominjem da već prethodi srpsko: Švajcarska
na istoku[4],
što neču komentarisati. Švajcarska
federacija nije prikladna za nacionalni subjektivitet. U Crnoj Gori nije moguće
stvoriti jednu, jedinstvenu naciju po imenu, sem ako se ne ispuni propaganda da
u Crnoj Gori žive samo Srbi. Moguće je da novi premijer Vlade, zajedno sa novim
predsjednikom Skupštine, i podrškom predsjednika Države zažele i pretvore Crnu
Goru privremeno u Federaciju naroda,
u kojoj će poslije popisa Srbi činiti
večinu. I vremenom pripoje Crnu Goru Srbiji.
Crnogorska
državotvornost i višenacionalna osobitost se ne mogu svesti na proizvoljna
tumačenja i poređenja.
U Podgorici, 2. 11. 2023.
Naizgled van konteksta, ne mogu da odolim da za novu
Vladu i Premijera posebno ne iskažem:
Nepristojno je što su u Vladi samo 4 mnistarke od 23 člana. Na
snimku pokrivena je slika jedne ministarke. Nije slučajno da je za ministarku kulture
izabrana nekompetentna osoba. Suzdržaću se da raspravim takvo ponašanje. Nemam
pregled koliko je ženskih birača učestvovalo u izborima i za koga je glasalo.
Neoprostivo je da je za predsjednika Skupštine izabran četnički
vojvoda, o kome sam u Crnogorsme portalu objavio tekst Četnički vojvoda draži od Pravde, u kojemu činjenično ustvrđujem da
ne zaslužuje funkciju ni u mjesnoj zajednici.
Omalovažajuće je za poslanike što Premijer nije pročitao
najavljeni Ekspoze, ili obrazložio sastav Vlade. Ponižavajuće za građane,
posebno za one koji su ga glasali, što nije za medije makar prepričao namjere
kojima ih je zadobio da mu vjeruju.
Demokratija je takvim ponašanjem pretvorena u samovolju.
U Podgorici, 3. 11. 2023.
[1] Crnogorska nacija, Forum za etničke odnose, Beograd 2008, drugo, i elektronsko,
izdanje, 2015, Crnogorska nacija: u
izboru, autorovo izdanje, Podgorica 2017,
Crnogorska državotvornost: u/na izvoru, Savez udruženja boraca NOR-ai
antifašista Crne Gore, Podgorica 2022.
[2] Protest kulturnih radnika: Esnaf mora zaštititi kulturu od politike, Antena M, 31.10.2023. Esnaf je nekadašnje udruženje zanatlija iste struke; ceh; prenosno: ljudi istoga zanimanja, istoga društvenoga sloja (tur.)
[3] Savremena
ekonomija,
Elektrotehnički fakultet, Beograd 1997,
str. 141-143
[4] Dr Miroslav Ilić, Autonomija, 25.
12. 2011.
1 Komentara
Pulicer Postavljeno 09-11-2023 20:05:34
Profesore,da ima volje za prava znanja i saznanja,ovi crkveni poslenici imali bi od koga da uce...Neko je rekao da je lijepo zivjeti u neznanju.,pa misle da su ih popovi i oni bliski njima ,uputili na prave stvari...Kada bi htjeli da uce,da citaju pravu stranu (i crnogorske ) istorije ,dobili bi stres ,ravno onom kada,naprimjer , DNK potvrdi da dijete koje si odgajao i "svojatao" ima drugog bioloskog oca...Izgleda,nekima je ljepse da zive u zabludi(neznanju) nego da im uvjerenja ponisti istinita,DNK istorijska i svaka druga istina...Zivjeti u zabludi je i pozeljnoj istini neko je lijepo ilustrovao primjerom:8+8=88?! Bravo ,rekao si istinu-NASU istinu...to sto je takva istina laz,bas! Njih nije briga,neka sa PRAVOm istinom lome glavu -znaveni,a neznaveni nastavljaju -relaksirano...kako im utiviti istinu,...?
Odgovori ⇾