PKCG:Zelena tranzicija u EU i na Zapadnom Balkanu - de iure i de facto
Evropski zeleni plan predstavlja sveobuhvatnu strategiju za
tranziciju ka zelenoj ekonomiji čiji ciljevi i predviđene mjere osim EU
uključuju i zemlje koje još nijesu članice. Stavljanjem potpisa na Sofijsku
deklaraciju države Regiona obavezale su se na poštovanje zadataka koji
proističu iz Zelene agende za Zapadni Balkan, a koji su brojni, izazovni i
podrazumijevaju značajna finansijska ulaganja, uz krajnje odgovoran i
inkluzivan pristup.
Uvodničar i moderator panela „Zelena tranzicija u EU i na
Zapadnom Balkanu - de iure i de facto“ bio je Radovan Nikčević, projekt
menadžer EU za Zelenu agendu u Srbiji, UNDP, a panelisti: Ladeja Godina Košir,
kopredsjedavajuća Evropske platforme stejkholdera cirkularne ekonomije, dr
Dragana Radević, zamjenica stalnog predstavnika UNDP Crna Gora, Vedad Suljić,
direktor, CETEOR i dr Tomislav Radoš, potpredsjednik Hrvatske gospodarske
komore.
Radovan Nikčević ističe aktuelnost pitanja da li su zeleni i
ekonomski razvoj komplementarni, naročito ako se uzme u obzir da se dominantno
govori o investicijama kao značajnim indikatorima ekonomskog razvoja.
- Svjetska ekonomija je još zasnovana na linearnom principu
- uzmi, napravi, iskoristi i odbaci. Neophodno je razgovarati o cirkularnoj
ekonomiji sa racionalnom upotrebom resursa, produžetkom vijeka upotrebe
proizvoda, reciklažom i smanjenjem zagađenja, što je sve postalo temelj
civilizacije pod nazivom Zelena agenda ili zelena tranzicija - rekao je
Nikčević.
Podsjetio je na to šta je zelena agenda, da li i je ona
šansa ili prijetnja, gas za naprijed ili kočnica, i kakve efekte ima na
privredu, društvo, ali i nove generacije. European green deal postavlja pred
cijeli Stari kontinent jasan cilj - klimatsku neutralnost od polovine ovog
vijeka i određuje dalje pravce razvoja. Strategija Zelene agende sastoji se od
pet stubova i obuhvata sve grane privrede, jer će imati značajne impilkacije na
sve priviredne subjekte, kazao je uvodničar.
Ladeja Godina Košir zapitala se zašto cirkularna ekonomija,
kad je linearna jednostavnija.
- Važniji je ekonomski razvoj u pravom smjeru od ekonomskog
rasta. Razvoj treba usmjeriti ka zelenom i ostvariti ga sopstvenim snagama -
smatra ona.
Ističe da su još uvijek nepovoljni podaci o tome koliko smo
cirkularni na globalnom nivou.
- Circular Gap Report pokazuje da samo 7,2 odsto resursa
koje uzmemo iz prirode uspijevamo zadržati u ciklusu proizvodnje i potrošnje,
odnosno ne bacimo. To nije racionalno, a ekonomija bi trebalo da je racionalna
- rekla je Godina Košir.
Dodaje da se čini da aktuelna geopolitička dešavanja
usmeravaju ekonomiju dalje od zelene, a bliže ratnoj, u cilju obezbjeđenja
stabilnosti i sigurnosti.
Prema njenim riječima, mnogo je novca investirano u
cirkularnu ekonomiju ali je efekat upitan jer se sve previše svodi na to kako
napraviti nešto od otpada, umjesto na to kako manje proizvoditi a osigurati
kvalitet života, odnosno kako mijenjati biznis modele.
- Svakog dana bi trebalo donositi odluke koje bi vodile ka
zelenom, kako bismo očuvali civilizaciju i planetu. Cirkularna ekonomija se
isplati jer smanjuje rizik poslovanja - rekla je ona.
Ističe da veliki novac za zelene projekte u privredi u
značajnoj mjeri dobijaju velike korporacije, ali je paradoks u tome što je
Evropa utemeljena na malim i srednjim preduzećima.
- Neophodno je smanjiti birokratiju, povezati male igrače u
lance kako bi mogli da stvaraju biznis modele koji su cirkularni. Aktuelni
trenutak je velika prilika i za region, jer se sada proizvodnja seli iz Kine
nazad u Evropu - ocjenjuje panelistkinja.
U Crnoj Gori je pitanje napretka u zelenoj tranziciji
povezano s tim kako kroz turizam možemo ojačati poljoprivredu, koju ćemo
energiju upotrebljvati za infrastrukturu, mobilnost i slično. Prema njenim
riječima, naša zemlja treba da prepozna male ekosisteme na koje će se ostali
stejkholderi nadovezati, te privući novac projektima i realizovati prave
investicije za svrsishodni razvoj.
- Porto Montenegro je pravi primjer kako mali ekosistem može
povući ostale igrače u ovaj vid tranzicije - kaže Ladeja Godina Košir.
Dr Dragana Radević
govorila je o najvećim izazovima
sa kojima se Crna Gora susrijeće u sprovođenju ciljeva iz Zelene Agende,
te kako svaku krizu iskoristiti kao novu šansu.
Ona smatra da je trenutna situacija povoljna za
iskorištavanje zelenih procesa koji će pomoći jačanju crnogorske ekonomije i
njene diversifikacije kako bi postala konkurentnija na međunarodnoj sceni.
Naglasila je i da imamo prednost manjih sistema, jer su oni fleksibilniji, te
da se brzo prilagođavaju novim trendovima, u čemu vidi šansu.
– Moramo više raditi na promociji zelene tranzicije i njenih
pozitivnih aspekata, kako bismo podstakli promjene – istakla je Radević.
Prema njenim riječima, na putu zelene tranzicije postoje
brojni izazovi koji se ne razlikuju previše od onih u drugim zemljama. Neki od
najvažnijih problema uključuju očuvanje bioraznolikosti i ekosistema, zagađenje
vazduha i voda, održivu poljoprivredu, energetsku tranziciju i obnovljive
izvore energije, upravljanje otpadom i recikliranje, jačanje političkih i
institucionalnih kapaciteta, te borbu protiv klimatskih promjena.
– Svi sektori privrede moraju sarađivati kako bi se brže i
efikasnije rješavali ovi izazovi, a privrednicima treba pružiti adekvatnu
podršku, posebno finansijsku, kako bi ovaj proces uspješno završili – kazala je
ona.
Radević je poručila da UNDP u Crnoj Gori stoji na
raspolaganju privredi za finansijsku i mentorsku podršku za sve one projekte
koji se odnose na zelenu tranziciju, kako bi se u konačnom promovisao koncept
zdrave i održive Crne Gore.
Prema njenim riječima, još jedan od ključnih izazova koji
predstoji jeste podizanje svijesti građana i poslovne zajednice o zelenoj
tranziciji, što je od izuzetne važnosti kako bi se svi zajedno pridružili
globalnim trendovima i ostvarili ciljeve Zelene Agende.
Vedad Suljić se fokusirao na zagađenje i energetsku
efikasnost kao značajan instrument koji utiče na kvalitet vazduha.
- Energetska efikasnost je razvojna šansa zemalja zapadnog
Balkana i to su brojne studije dokazale - navodi Suljić.
Ističe da se u prethodnih 15 godina najviše radilo na
energetskoj efikasnosti javnih zgrada, ali da se 50-60 odsto energije troši u
objektima stanovanja.
- U toj oblasti se mora najviše raditi, a tome se sve više
okreću i finansijske institucije. Čak 55 milijardi eura iznosi investicioni
potencijal u obnovi objekata stanovanja, što je 55 odsto BDP-a Zapadnog
Balkana. Da bi se iskoristila ova velika investiciona prilika, potrebno je
razviti implementacioni kapacitet na svim poljima - navodi on.
Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini treba 7,5
hiljada radnika godišnje da bi implementiralo projekte obnove objekata
stanovanja, ali je problem što ta država ima deficit zanatskih zanimanja koji
sve više odlaze na Zapad.
- Nemamo radnike koji bi to implemetirali u predviđenom
obimu od 8,8 hiljada zgrada godišnje - kazao je Suljić.
U osvrtu na Crnu Goru, Suljić je ukazao da se zimiu
značajnoj mjeri koriste nepogodni izvori energije, ugalj i drvo, te da i imamo
paradoks da je to povoljno iz finansijskog ugla. Ističe važnu ulogu Fonda za
zaštitu životne sredine u obezbjeđenju povoljnih uslova za finasiranje prelaska
na obnovljive izvore energije.
- Energetsku efikasnost treba posmatrati izvan konteksta
finansijske koristi, već kroz ekonomske i zdravstvene benefite koje donosi -
naveo je on.
U daljoj diskusiji dotakao se CBAM-a takse koju će uvoznik
iz EU plaćati na proizvod koji potpada pod ovu regulativu, a koja čini da će
proizvodi sa Zapadnog Balkana biti manje konkurentni na tom tržištu. Počela je
implementacija CBAM 1. oktobra, a dužni smo da ga od 2026. godine u potpunosti
implementiramo.
- Jedini način da se prilagodimo je da smanjimo karbonski
otisak i to je osnov cirkularne ekonomije. To možemo učiniti investicijama, a
da bismo došli do evropskih fondova moramo im predlagati projekte koji se prije
svega odnose na podršku privredi, odnosno malim i srednjim preduzećima u
zelenoj tranziciji i instaliranju solarnih te drugih sistema koji umanjuju
karbonski otisak - zaključio je Suljić.
Dr Tomislav Radoš, osvrnuo se na spremnost hrvatskih
preduzeća na zelenu tranziciju, te dostupnim EU fondovima za taj proces.
On je istakao da je, prema istraživanju iz 2021. godine,
procenat preduzeća u Hrvatskoj koja su pozitivno gledala na proces zelene
tranzicije bio nula.
- Ove godine imamo mali rast, jer se konačno shvata da oni
koji ne budu počeli poslovati po kriterijumima zelene tranzicije, jednostavno
neće biti konkurentni, ali će i teže dolaziti do kredita ukoliko ne posluju po
principu održivosti– kazao je Radoš.
Prema njegovim riječima, Hrvatska je u novoj finansijskoj
perepktivi dobila najviše novca po glavi stanovnika u odnosu na ostale evropske
zemlje, i to 24 miljarde eura, od čega će pola ići na zelenu i digatalnu
tranziciju.
- Mislim da je ovo ogromna prilika i da su to svi shvatili
na vrijeme – kazao je on, dodajući da je strategija EU jasna, svi se moramo na
kraju zeleno transformisati.
Kako navodi, u tom procesu biće i onih koji će u toj
tranziciji propasti, ali biće mnogo više onih koji će od toga profitirati,
posebno snažeći svoju konkurentnost i pozitivno poslovanje.
– Neke od tehnologija koje su ključne za zelenu tranziciju
biće proizvedene i u Hrvatskoj, što će doprinijeti rastu domaće industrije –
poručio je Radoš.
On je takođe naglasio važnost edukacije privrednika o ovim procesima, te istakao
ključnu ulogu privrednih komora u tim procesima, kroz radionice, mentoring i
obuke.
0 Komentara