Žensko preduzetništvo u Jadransko-jonskoj regiji
Tokom prvog panela XIII
Kongresa ženskog preduzetništva u organizaciji PKCG i Foruma AIC, govorile su Nikolina
Trojić, predsjednica Privredne komore Dubrovnika i Ljiljana Burzan
Nikolić, Top Women Business Montenegro.
Nikola Trojić je prezentovala rezultate istraživanja koji su sprovedeni na temu podrške
ženama u preduzetništvu, po svakoj članici Jadransko-jonskog područja. Ona je istakla nekoliko ključnih
tačaka koje se odnose na preduzetništvo žena i rodnu jednakost, kao i demografske
podatke o ženskoj radnoj snazi. Trojić je takođe podsjetila na istorijat
Kongresa preduzetništva žena i ukazala njegovu važnost u vidu napora za podršku
i osnaživanje ženskih preduzetnica u regiji.
– Jako je važno
sprovoditi istraživanja za procjenu usluga i podrške koje su dostupne
poduzećima kojima upravljaju žene putem makroregionalnih javnih tijela, a u
skladu sa ciljevima Agende 2030 i prioritetima Evropske komisije i UN-a –
istakla je ona.
Ljiljana Burzan
Nikolić je kazala da je Top Women Business Montenegro platforma
u okviru koje se analiziraju poslovne aktivnosti žena u Crnoj Gori, predstavljaju
preduzeća, organizacije, institucije i ličnosti koje su u prethodnih godinu doprinijele
razvoju ženske poslovne zajednice. Specifičnost inicijative je analitički
pristup ovoj problematici, koji se sastoji u praćenju kretanja broja, učešća i
poslovnih rezultata „ženskih preduzeća“ u posljednjih pet godina, kao i
praćenju promjena u njihovoj strukturi.
- Ovogodišnja TWBM
analiza, između ostalog, pokazuje i da učešće "ženskih preduzeća" (u
skladu sa definicijom IWA MEST 34), nastavlja trend pada, te u 2022. iznosi
20,33%, pri čemu je značajan pad prepoznat kod preduzeća kojim upravljaju žene.
Ovakav rezultat navodi nas da se zapitamo da li postojeći modeli podrške više
stimulišu vlasništvo žena u preduzećima, pa makar ono bilo i formalno, a
nedovoljno njihovu suštinsku uključenost u upravljanje - kazala je Ljiljana
Burzan Nikolić.
Važne
inicijative za razvoj ženskog preduzetništva
Drugim panelom „Važne
inicijative za razvoj ženskog preduzetništva“ moderirali su Marija Risteska,
Sekretarijat Savjeta za konkurentnost i Alessandro Cinti, Politehnički
univerzitet regije Marche.
Moderatorka Risteska
je kazala da razvijene zemlje postižu rast tako što oslobađaju neiskorišćeni potencijal
žena na tržištu rada. Potrebno je da imamo aktivne politike u tom pravcu i
mjere za podsticanje ženskog preduzetništva.
Kaća Đuričković, rukovoditeljka tima za rodnu ravnopravnost u kancelariji Programa
Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori smatra da postoji mnogo
prostora za unapređenje ambijenta za razvoj ženskog preduzetništva, za šta je
potrebna kontinuirana posvećenost zainteresovanih strana i donosilaca odluka. Naglašava
neophodnost obezbjeđivanja povoljnih finansijskih sredstava za biznise koje
vode žene, pa je njihov fokus prije svega na podršci grantovima.
- Ne možemo se baviti
razvojem ženskog preduzetništva a da se ne bavimo unapređenjem kompletnog
sistema, počev od obrazovanja pa do tržišta rada - rekla je Đuričković.
Prema njenim riječima,
samo 14 odsto žena je zastupljeno u STEM industriji, a riječ je o zanimanjima
budućnosti. To je oblast koja traži reagovanje i unapređivanje.
Sanja Popović
Pantić, predsjednica tematske grupe za žensko
preduzetništvo u okviru EU projekta “Mreža evropskih preduzetnika” (EEN)
govorila je o podršci koju imaju pri Evropskoj mreži preduzetništva pruža kompanijama
u vlasništvu žena.
- Ova grupa ima dva
prioriteta: jedan je pristup finansijama a drugo je komunikacija i umrežavanje.
Za ženske firme omogućili smo da jednom godišnje predstave svoju ideju pred
potencijalnim investitorima koji im ukazuju na to kako da unaprijede svoj
“pitching” kako bi njihov projekat bio atraktivan za investitora – istakla je
ona.
Tiziana Pompei, zamjenica generalnog sekretara Unije privrednih komora Italije Unioncamere,
govorila je o ulozi žena preduzetnica u tradicionalno muškim sektorima, ekspanziji
inovativnih startapova u Italiji, te važnosti statističkih podataka u oblasti
ženskog preduzetništva.
Prema njenim
riječima, žene su se upravo u doba pandemije kovida više odlučivale za
započinjanje biznisa u sektorima koji zahtijevaju visok stepen stručnosti i
digitalnih vještina.
– Veoma je važno
usmjeriti se na digitalnu transformaciju koja sadrži i elemente dobrog upravljanja
i razmišljanja – kazala je ona, dodajući da veza izmežu žena i upravljanja
treba da bude u centru preduzetništva.
Pompei je posebno
istakla važnost kompetencija, kako bi se tradicionalna preduzeća stimulisala i okrenula
digitalnim uslugama i vještinama. Takođe, poručuje da je neophodno više
podsticati djevojke i žene da se usmjeravaju na neke preduzetničke aktivnosti
koje su tradicionalno muške, te konstantno ukazavati na važnost stem industrije
prilikom odabira smjerova na studijama.
Anela Lemeš, koordinatorka programa za
ekonomsko osnaživanje žena - UN Women, Inicijativa za rodnu ravnopravnost
istakla je tokom svog izlaganja važnost jačanja kapaciteta i ekonomskog
osnaživanja žena.
-Svi ulažemo značajne napore u ovoj
oblasti, ali nailazimo na brojne probleme, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i
na nivou EU – kazala je ona.
Kao najveće probleme navodi unapređenje znanja
i vještina, te pristup finansiranju.
Lemeš je kao pozitivan primjer istakla
projekat EXPO, koji je donio odlične rezultate i pomogao ženama da se povežu i
uče jedne od drugih, ali i da informišu investitore o potrebama sa ženskog
stanovišta. Neke od njih su povećale
prodaju i prihode, te broj zaposlenih.
Prema njenim riječima, ono što baš i nije
toliko pozitivno jeste odluka investitora da mnogo više ulažu u kompanije koje
su u muškom vlasništvu. Poručuje da nas sve čeka još puno posla kako bi se suočili
sa svim preprekama i bili svjesni problema u našim zemljama.
Alma Harašić
Bremec, predsjednica KRUG – Hrvatske poslovne žene,
Split, kaže da su hvale
vrijedne sve inicijative i aktivnosti koje podstiču žensko preduzetnišvo, te na
njima svakako treba nastaviti kontinuirano raditi pronalazeći različite načine
kako doprijeti do budućih preduzetnica koje nam dolaze iz različitih krugova,
koje su različitih kompetencija, načina života, interesa, a nerijetko koriste
različite komunikacijske kanale preko kojih informacije dolaze do njih.
- Ono što nam trenutno predstavlja najveći izazov je
održivost novih preduzetničkih projekata koje je nerijetko srazmjerno lako
pokrenuti, ali treba znatno više napora, energije, znanja, vještina i podrške
za osiguranje kontinuiranog rada i uspješnosti. Naše članice izdvajaju dio svog
vremena, svojih znanja, iskustava i dokazanih kompetencija, kako bi mentorirale
mlade poduzetnice. Optimalno je mentoriranje u razdoblju od dvije godine, a
nakon čega mentorice Kružice ostaju na raspolaganju mentoriranim preduzetnicama.
Najbolje rezultate mentorisanja imamo kod mladih preduzetnica koje su pokrenule
svoje nove poslove u sklopu preduzetničkog inkubatora za koji je Hrvatska
gospodarska komora Split osigurala čitav jedan sprat. Mlade preduzetnice na
ovaj način imaju i stručnu i institucionalnu podršku i pomoć u svim fazama
pokretanja novog posla - navela je Harašić Bremec.
Evisi Kopliku, ekspertkinja za konkurentnost Regionalnog savjeta za saradnju (RCC), kazala
je da raduje što je upravo naučnica koja je istraživala rodni jaz u zaradama nedavno
dobila Nobelovu nagradu.
Prema njenim
riječima, Regionalni savjet doprinosi podizanju nivoa svijesti u pravcu
osnaživanja žena, podstiče unutar regionalnu i saradnju sa EU, te partnerstvo između
nosilaca politika i privrednog sektora i preduzetnica. Između ostalog,
Regionalni savjet ima razvijene programe za obuku žena u biznisu, inicijativu
za izbor preduzetnice godine, kampanju „Izaberi STEM“ kojom doprinose
osnaživanju žena u STEM industriji.
Idaira Robayna
Alfonso, savjetnica za projekte, EISMEA, Evropska
komisija, istakla je da žene imaju veliku ulogu u ekonomskom oporavku, jer su u
biznisu proaktivnije.
- Kada uspijemo da
ostvarimo robnu ravnopravnost to će doprinijeti otvaranju više miliona novih
radnih mjesta u EU - rekla je Alfonso.
Prema njenim
riječima, ključno za EISMEA je unapređenje vidljivosti i promovisanje uspješnih
preduzetnica. Ona je predstavila njihove projekte podrške, mentorski rad sa
preduzetnicama, kao i nastojanje da što veći procenat preduzeća koje vode žene
ostvari finansijsku potporu EU.
- Trebalo nam je 10
godina pregovora da se usvoji Direktiva o rodnom balansu u upravnim odborima.
Korak po korak se krećemo prema tom cilju - rekla je ona.
Marina Duhani, predsjednica Regionalnog savjeta Skadra predstavila je ulogu
lokalne zajednice u podršci ženskom preduzetništvu, te informisala o
projektima, inicijativama i startegijama koje unapređuju ovu oblast u Albaniji.
Ona je istakla
da su preduzetnice generator ekonomije, ali da im treba veća podrška, posebno u
pristupu finansijama. Prema njenim riječima, 70% preduzetnica koristi ličnu ili
porodičnu štednju kako bi finanisrala otvaranje preduzeća, dok svega 30%
korisit kredite banaka.
- Kao najveće
barijere žene ističu jaku konkurenciju i nedostatak informacija – kazala je
Duhani, dodajući da je Regionalni savjet Skadra kreirao značajan broj
strategija i centara za obuku, sa akcentom na turizam koji se smatra
prioritetnim sektorom.
Prema njenim
riječima, neophodno je žene više uključiti u evropske projekte, pružiti im
savjetodavnu podršku i omogućiti bolje pozicioniranje na tržištu. Posebno je
istakla važnost projekta o formiranju internacionalne mreže preko koje će žene
iz Jadransko - jonske regije imati mogućnost za brojne kontakte i pronalaženje
online tržišta za promovisanje svojih proizvoda.
0 Komentara