Politika

Vukčević: Izražavam rezervu da će biti zakona jer vlast ne želi ograničenja

Okt 02, 2023 1 Komentara

(15 riječi)

Nacrt zakona o vladi Crne Gore predstavlja značajno unapređenje, ali izražavam jednu vrstu rezerve da li će aktuelna parlamentarna većina ili neka buduća većina, uopšte, pristupiti izglasavanju prijedloga zakona o vladi, posebno kod činjenice da svakoj budućoj vlasti odgovara da, kad se udobno smjesti u vladine fotelje, ne bude zakonom ograničena u vršenju svojih poslova, a još više je to izraženo kod vlade kojoj je izglasano nepovjerenje i kada broji posljednje dane – kaže za Pobjedu Miloš Vukčević, advokat i redovni profesor.

Vukčević kaže da je siguran da će Venecijanska komisija pozitivno ocijeniti donošenje Nacrta zakona o vladi i njegove odredbe, ali da će, kako je rekao, dati i niz sugestija i primjedbi za njegovo unapređenje.

Unapređenje

Vukčević je kazao da Nacrt zakona o vladi Crne Gore predstavlja značajno unapređenje zakonodavnog okvira Crne Gore jer će se prvi put rad vlade regulisati zakonom, a ne podzakonskim aktom – uredbom, kakva je situacija bila sve do sada.

– Trenutno imamo jednu dosta pravno nevaljanu situaciju, da se organizacija i način rada vlade uređuje uredbom koju donosi ta ista vlada. Prema tome, samo donošenje zakona o vladi predstavlja značajno unapređenje, jer će se zakonom koji donosi Skupština urediti ovako važno pitanje kakva je organizacija i način rada vlade – istakao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, koliko je značajno da Crna Gora ima zakon o vladi govori i činjenica da je skoro svaki izbor vlade u parlamentu bio nezakonit, odnosno suprotan važećoj Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave.

– Prilikom izbora vlade u Skupštini mandatar bi predlagao pojedine ministre nepostojećih ministarstava, odnosno ministarstava koja ne poznaje važeća Uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave, pa bi onda ti ministri „nepostojećih ministarstava“ na prvoj sjednici vlade mijenjali navedenu uredbu i njom propisivali svoja ministarstva i njihovu organizaciju. Takav način izbora vlade duboko je nezakonit i pogrešan i on će se ponoviti i u slučaju da Skupština izabere vladu Milojka Spajića jer, koliko se može čuti iz medija, opet će se uvoditi nova ministarstva koja važeća uredba ne poznaje, poput ministarstva turizma, ministarstva obrazovanja… – kazao je Vukčević.

Poručio je da se upravo iz ovog primjera vidi koliko je značajno što Nacrt zakona o vladi u čl. 24 propisuje ministre, odnosno ministarstva koja čine vladu.

– Ukoliko eventualno postoji potreba da se neko ministarstvo ukine ili uvede novo, to će moći uraditi jedino Skupština koja će prethodno morati izmijeniti zakon o vladi kako bi propisala novo ministarstvo, odnosno novog ministra. To više neće moći raditi sam mandatar i njegova novoizabrana vlada izmjenom Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave na samoj sjednici Vlade – kazao je Vukčević.

Istakao je da je jedno od najznačajnijih unapređenja koje uvodi Nacrt zakona o vladi – član 20 koji propisuje poslove koje vlada kojoj je izglasano nepovjerenje može obavljati.

–Tako, vlada u tehničkom mandatu može, bez saglasnosti Skupštine, vršiti samo tehničke poslove iz svoje nadležnosti koji se odnose na izvršavanje redovnih zakonom utvrđenih finansijskih i drugih obaveza koje ne stvaraju nove finansijske obaveze. Vlada kojoj je prestao mandat može određivati vršioce dužnosti, ali ne može vršiti postavljenja, davati saglasnosti na postavljenja, osim ako se ona sprovode u skladu sa redovnom procedurom i započetim postupcima. Navedeno ograničenje nadležnosti i poslova koje može obavljati vlada u tehničkom mandatu je jako značajno, posebno ako se uzme u obzir činjenica da su posljednjih nekoliko „tehničkih“ vlada zloupotrebljavale svoja ovlašćenja na način da su vršili veliki broj postavljenja funkcionera i zapošljavanja iz čisto političkih razloga u cilju predizborne kampanje i ostvarivanja što boljih rezultata na izborima. Popisivanjem navedenog ograničenja, barem će se u jednom dijelu spriječiti ovakve buduće zloupotrebe – ocijenio je Vukčević.

Pitanje ustavnosti

Upozorio je, međutim, da se, kada je u pitanju član 20 Nacrta zakona o vladi, kojim se ograničavaju nadležnosti i poslovi vlade kojoj je izglasano nepovjerenje, otvara pitanje ustavnosti ovog člana, iz razloga jer je, kako je objasnio, članom 110 Ustava Crne Gore propisano da vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora vlade u novom sastavu, dok je stavom tri ovog člana propisano da vlada kojoj je prestao mandat ne može raspustiti Skupštinu.

– Iz navedenog člana Ustava jedan broj mojih kolega pravnika izvlači zaključak da je ustavopisac vladi u tehničkom mandatu propisao da može obavljati sve poslove iz svoje redovne nadležnosti, osim raspuštiti Skupštinu, te da se zakonom o vladi kao aktu slabije pravne snage od Ustava ne mogu ograničiti nadležnosti vlade kojoj je izglasano nepovjerenje. Međutim, ja nijesam saglasan sa ovakvim mišljenjem, jer smatram da je ustavopisac članom 110 Ustava samo želio da propiše da vlada u tehničkom mandatu ne može raspuštiti Skupštinu, ali nije eksplicitno zabranio mogućnost da se takvoj vladi zakonom ne mogu dodatno ograničiti poslovi iz njene nadležnosti. Činjenica da je Ustav propisao da vlada kojoj je izglasano nepovjerenje nastavlja sa radom do izbora nove i da ne može raspuštiti Skupštinu, ne zabranjuje mogućnost da se zakonom ne mogu ograničiti poslovi iz redovne nadležnosti vlade. U svakom slučaju, ne sumnjam da će neko, u slučaju da zakon o vladi bude usvojen, podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti ovog člana 20 zakona o vladi, pa ćemo imati priliku da čujemo i konačnu riječ Ustavnog suda na ovo pitanje – rekao je Vukčević.

Ukazao je da značajno unapređenje predstavljaju i član 10 Nacrta, koji uvodi potpresjednika vlade koji zamjenjuje predsjednika vlade za vrijeme njegove odsutnosti ili duže spriječenosti u okviru ovlašćenja koja mu prenese. Prema njegovom mišljenju, značajno unapređenje predstavljaju članovi 22 i 23 Nacrta, koji propisuju jasnu proceduru za podnošenje ostavke i razrješenje člana vlade, zatim članovi 28 i 29 koji definiši uži kabinet vlade i njegove nadležnosti, te član 32 koji propisuje o kojim pitanjima vlada ne može odlučivati na telefonskoj sjednici. Vukčević kaže da je taj član posebno značajan, ako se zna da je Krivokapićeva vlada donijela veliki broj značajnih odluka na telefonskoj sjednici. Vukčević smatra da su važno unapređenje i članovi Nacrta koji uređuju generalni sekretarijat vlade, te odnos vlade sa predsjednikom Crne Gore i Skupštinom.

– Svakako, svaki zakonski tekst, pa i navedeni Nacrt zakona o vladi nije savršen propis i prostora za njegovo unapređenje ima. Tako sam mišljenja da su se u Nacrtu morale naći odredbe koje bi propisivale uslove u pogledu školske spreme koje ministri moraju da imaju, da nam se ne bi desila situacija da imamo ministre bez završenog fakulteta, dok njegovi pomoćnici i oni najniži savjetnici III moraju da imaju fakultetsko obrazovanje. Takođe, provjera psihofizičke sposobnosti ministara bi morala biti obavezujuća, jer je ona obavezujuća za državne službenike i namještenike, kao i da se protiv ministra ne vodi krivični postupak. Prostora za unapređenje ima i u dijelu ograničavanja broja državnih sekretara koja ministarstva mogu da imaju, uzimajući u obzir veliki broj državnih sekretara koji sada postoje u aktuelnoj vladi, a od kojih nekog posebnog značaja i doprinosa nema, već samo predstavljaju opterećenje za budžet – istakao je Vukčević.

Iskazao je rezervu prema tome da li će zakon biti usvojen.

– Izražavam i jednu vrstu rezerve da li će aktuelna parlamentarna većina ili neka buduća većina, uopšte pristupiti izglasavanju prijedloga zakona o vladi i da li će on ugledati svjetlo dana, posebno kod činjenice da svakoj budućoj vlasti odgovara da, kad se udobno smjesti u vladine fotelje, ne bude zakonom ograničena u vršenju svojih poslova, a još više je to izraženo kod vlade kojoj je izglasano nepovjerenje i kada broji posljednje dane – dodao je Vukčević.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je ranije da se nada da će do kraja oktobra zakon o vladi biti pred poslanicima. On je, nakon sastanka sa predstavnicima Venecijanske komisije, kazao da oni nijesu imali primjedbi koje će bitnije uticati na strukturu Nacrta zakona.

– Nadam se da će do kraja oktobra ovaj zakon biti pred poslanicima. U saradnji sa svim relevantnim institucijama, partnerima, organizovaćemo još jednu javnu raspravu u organizaciji Ministarstva javne uprave (MJU) i Udruženja pravnika – rekao je Dukaj, dodajući da očekuje da će VK dati mišljenje o Nacrtu zakona o vladi poslije sastanka 6. i 7. oktobra.

Smanjenje broja resora

Vlada je prvi put objavila Nacrt zakona o vladi prije godinu. Prema Nacrtu, vlada će, umjesto dosadašnjih 18, imati 14 resora. Navodi se, između ostalog, da vlada kojoj je prestao mandat i koja nastavlja rad do izbora nove, obavlja samo tehničke poslove iz svoje nadležnosti.

– Poslovi iz stava 1 ovog člana obuhvataju poslove koji se odnose na izvršavanje redovnih zakonom utvrđenih finansijskih i drugih obaveza koje ne stvaraju nove finansijske obaveze, bez saglasnosti skupštine. Vlada kojoj je prestao mandat ne može vršiti postavljenja, davati saglasnosti na postavljenja, osim ako se ona sprovode u skladu sa redovnom procedurom i započetim postupcima. Vlada kojoj je prestao mandat može određivati vršioce dužnosti – piše u Nacrtu.

Premijer i članovi vlade obavezni su, prema Nacrtu, da se odazovu pozivu radnog tijela Skupštine i anketnog odbora. Mandatar je obavezan da skupštini predloži program i prijedlog za sastav vlade u roku od 30 dana od kada je predsjednik Crne Gore prvi put predložio mandatara.

– Prilikom utvrđivanja prijedloga za sastav vlade, mandatar je dužan voditi računa o rodnoj ravnopravnosti i zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Za slučaj da mandatar u roku iz stava 1 ovog člana ne predloži program i prijedlog za sastav vlade, dužan je da predsjedniku Crne Gore vrati mandat – navodi se u dokumentu.

Navodi se da se odnos između vlade i predsjednika Crne Gore zasniva na saradnji i ostvaruje saglasno njihovim pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom, zakonom i drugim opštima aktima. Vlada na zahtjev predsjednika Crne Gore, najkasnije u roku od 15 dana, zauzima stavove o određenim pitanjima iz svoje nadležnosti i tome pisanim putem obavještava predsjednika Crne Gore. Nacrt zakona predviđa da vlada daje mišljenje o prijedlozima zakona i drugih akata koje je skupštini predložio drugi ovlašćeni predlagač, na način i u roku propisanim zakonom i drugim aktom.

– Kad je vlada predlagač zakona ili drugog akta, određuje predstavnike koji učestvuju u radu Skupštine i njenih radnih tijela – navodi se u dokumentu.

Ne vidim značaj i ulogu ministara bez portfelja

Miloš Vukčević smatra da bi iz Nacrta zakona o vladi trebalo izbrisati postojanje ministra bez portfelja.

– Ne vidim značaj i ulogu ministara bez portfelja, niti kako oni mogu doprinijeti razvoju vladine politike kada nemaju resor kojim upravljaju, pa ih treba izbrisati iz Nacrta zakona – kazao je Vukčević.

Vlada ne treba da bude politička arena za promovisanje partijskih interesa

– Nijesam siguran koliko je opravdano da sve sjednice vlade budu javne, odnosno da se uživo prenose, jer se na taj način sputava aktivna uloga vlade koja je, za razliku od Skupštine, izvršna vlast – kazao je Miloš Vukčević.

Poručio je da je jedno kad poslanici u Skupštini diskutuju, a drugo kada vlada treba da djeluje ekspeditivno i da aktivno donosi veliki broj odluka koje se tiču implementacije propisa.

– Da se razumijemo, nijesam za to da sve sjednice vlade budu zatvorene za javnost, ali ni za to da budu javno prenošene i da na taj način vlada, poput Skupštine, se pretvori u političku arenu koja služi za promovisanje političkih interesa partija – kazao je Vukčević.

Značajno uvođenje roka od 30 dana mandataru da sastavi kabinet

Prema riječima Miloša Vukčevića, značajno unapređenje u Nacrtu je član 18 koji uvodi rok od 30 dana u kojem je mandatar dužan da skupštini predloži program i sastav vlade.

– Posebno se značaj ovog člana vidi sada kada i nakon 40 dana mandatar Spajić nije skupštini predložio sastav vlade i koji može da prolongira izbor vlade sve do isteka 90 dana kada je predsjednik države dužan da raspusti Skupštinu i raspiše nove izbore – objasnio je Vukčević.

Izvor: Pobjeda