Politika

Ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel:

CRNA GORA I DALJE LIDER U PREGOVORIMA, TEŠKO DO NOVE VLADE

Avg 18, 2023 0 Komentara

(15 riječi)

Iako Crna Gora već dugo stagnira na putu ka Evropskoj uniji, ona je i dalje lider u procesu pristupanja. Od  sastava nove vlade zavisiće hoće li ona biti zaista proevropska ili samo na papiru, s obzirom da dosadašnji pregovori ukazuju na to, da u vladi treba da se nađu i političke snage koje su se u više navrata negativno definisale prema NATO-u ali i EU, ocijenio je ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel. On je u intervjuu za Crnogorski portal istakao da su politički odnosi Crne Gore i Slovačke odlični, ali da bi ekonomski trebalo da budu mnogo bolji.

CP:Na dužnost ambasadora Slovačke u Crnoj Gori stupili  ste prije  više od tri godine, neposredno uoči pandemije kovida. Zatim je došlo do smjene vlasti u Crnoj Gori i političke nestabilnosti koja je i dalje aktuelna. Da li su pandemija i naše političke (ne)prilike, i ako jesu, u kojoj mjeri uticale na Vaš diplomatski rad?

Boris Gandel:Politička stabilnost kao i nestabilnost su prateća pojava gotovo u svakom društvu, sa kojom se diplomate prilično redovno susreću u okviru svoje inostrane misije. Međutim, pandemija kovida bila je nova situacija za sve nas, sa kojom smo morali da naučimo da živimo i da se prilagodimo mjerama koje su preduzimale pojedine vlade i nadležni organi. U Crnu Goru sam stigao praktično u njenom početku. Zajedno sa mojim kolegama iz zemalja Evropske unije napisali smo tada knjigu na ovu temu pod nazivom „Diplomate ujedinjene u izolaciji“, gdje sam svoje poglavlje nazvao „Nestandardna ali veoma odgovorna misija“. Po dolasku u Crnu Goru morao sam da prihvatim  drugačija pravila rada nego što sam navikao. Praktično su eliminisani bilo kakvi lični sastanci, na kojima se u velikoj mjeri zasniva naš rad. Akreditivno pismo predsjedniku Đukanoviću sam predao tek nakon tri mjeseca od mog dolaska u Podgoricu. Ne zato što su odnosi između naših zemalja loši, naprotiv, već sam u potpunosti poštovao ograničenja koje je kovid donio sa sobom. Dakle, sa ove tačke gledišta – da, kovid je uticao na sve nas, uključujući i moj diplomatski rad u Crnoj Gori na početku. 

CP:I nakon nedavnih izbora u Crnoj Gori mnogo je sumnji da će doći do  formiranja stabilne Vlade, kako zbog velikih razlika u političkim programima i prioritetima  partija, tako i zbog sumnji da se neke strane zemlje miješaju u izbor Vlade. Kakva su Vaša predviđanja po pitanju formiranja Vlade Crne Gore, da li će to biti proevropska i stabilna Vlada ili ćemo uskoro imati nove izbore?

Boris Gandel:Vjerovatno bi bilo sa moje strane potpuno neodgovorno ako bih išao ispred aktuelnih političkih dešavanja u Vašoj zemlji. Sve je u rukama političkih lidera, koji su dobili mandat na izborima i koji moraju da se nose sa ovim zadatkom.  Dugogodišnja istraživanja javnog mnjenja pokazuju da ogromna većina stanovništva želi proevropsku vladu, odnosno takvu, koja bi Crnu Goru uvela u Evropsku uniju. Oformiti takvu koaliciju, koja bi bila i stabilna i imala tome odgovarajuću većinu u parlamentu, očigledno neće biti tako jednostavno. Ali bilo kakve prognoze u ovom pravcu treba da budu upućene prije politikolozima a ne diplomatama. Mi naravno veoma pažljivo pratimo situaciju, procjenjujemo je i šaljemo informaciju za Bratislavu. Ipak tu se radi o izvještajima interne prirode a ne o onima, o kojima bi diplomate trebalo da govore medijima. U svakom slučaju nema sumnje da bi Crna Gora imala najviše koristi od stabilne proevropske vlade.

 CP:Slovačka i Češka su se mirno razišle dok su zemlje bivše Jugoslavije ratovale prilikom raspada. Odnosi između nekih zemllja bivše Jugolavije i dalje su  složeni  čak i napeti  i na ivici skukoba, npr. između  Srbije i Kosova.Kako to prevazići da bi region bio stabilan? Da li i kako Vaša zemlja osim što je vaš diplomata Miroslav Lajčak specijalni predstavnik za dijalog između Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana može pomoći u rješavanju spornih pitanja između zemalja bivše Jugoslavije?

Boris Gandel:Rat u zemljama bivše Jugoslavije bio je ogromna tragedija, za koju se nadam, da se više nikada neće ponoviti. Glavni uzrok ovih dešavanja bio je prejaki nacionalizam, koji je nažalost i dalje prisutan u regionu a ne korupcija, kako obično i ponekad čujemo.  Stoga je od suštinskog značaja, da se nacionalizam eliminiše što je najviše moguće i da se zabrani njegovo širenje.  Na kraju, svaki rat će se ionako završiti za pregovaračkim stolom i zato ga je uvijek bolje spriječiti i ne nanositi štetu i patnju, što sa sobom donosi oružani sukob. Iskreno me raduje što se u međunarodnim krugovima s poštovanejm govori o pozitivnoj ulozi slovačke diplomatije na Zapadnom Balkanu i o našoj kvalitetnoj ekspertizi u ovom regionu.   Nemojte to molim vas shvatiti da govorim o sebi, samohvala mi je zaista strana, ali činjenica je da imamo zaista veliki broj kvalitetnih stručnjaka koji  dobro razumiju Zapadni Balkan i svakako smo spremni da pružimo pomoć ako dođe takav zahtjev. Pomenuli ste Miroslava Lajčáka danas možda najvećeg slovačkog stručnjaka za region, koji veoma kvalitetno i odgovorno radi u službi Brisela, a nije slučajno da je na tu funkciju predložen po završetku svog mandata slovačkog ministra vanjskih i evropskih poslova. U njegovom portfoliju nije samo dijalog između Beograda i Prištine, koji mu oduzima najviše vremena, već je zadužen za praktično cijeli Zapadni Balkan. Moja iskrena želja je da ni on, ni bilo koji drugi slovački ili drugi diplomata ne moraju da slikovito rečeno,  „gase bilo kakav potencijalni sukob ili, ne daj Bože, već pokrenutu ratnu vatru“.

CP:Crna Gora  i Slovačka su prijateljske zemlje, vaša zemlja je pružala i dalje pruža podršku Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji. Crna Gora je dugo bila lider u pregovorima sa EU ali već šest godina nije zatvorila ni jedno poglavlje, poglavlja 23 i 24 su otvorena još prije deset godina, ali su daleko od zatvaranja. Šta se može očekivati u narednom periodu po pitanju pristupanja Crne Gore i ostalih zemalja Zapadnog Balkana, da li će biti neke nove metodologije proširenja ili će biti princip regate tj. po zaslugama?

Boris Gandel:Mislim, da je korektura u okviru pristupnog procesa bilo već dovoljno. Lično nijesam pristalica da se mijenjaju pravila igre „usred utakmice“. U pravu ste da Crna Gora već dugo stagnira. Zadnji put je posljedna kapitola(poglavlje) otvorena u junu 2020. godine, što je bilo još za vrijeme vladavine Duška Markovića. Od narednih avgustovskih izbora, Crna Gora nije napravila nikakav napredak, naprotiv, neki koraci su bili kontraproduktivni i suprotni preporukama Venecijanske komisije i Evropske komisije, što se odrazilo  i na njene evoluacione izvještaje. Ipak, Crna Gora je i dalje lider u procesu pristupanja i jedino nova vlada će odlučiti kojim putem će ići. Vidjećemo kakav će biti njen sastav, da li će imati jak mandat i naravno, da li će zaista biti orijentisana proevropski ili je to samo na papiru. Dosadašnji pregovori ukazuju na to, da u vladi treba da se nađu i političke snage koje su se u više navrata negativno definisale prema NATO-u ali i EU,  te se teško može od njih očekivati  realan interes da u praksi sprovode proevropsku politiku. Ne kaže se uzalud u jednoj narodnoj izreci, da „tigra ne možete pretvoriti u vegetarijanca“. Mandat za formiranje vlade dobio je lider pobjedničkog pokreta Evropa sad Milojko Spajić. Kako će se nositi sa tim je u njegovim rukama i njegova je odgovornost. 

 CP: Dobre političke odnose Crne Gore i Slovačke ne prate i dobri ekonomski odnosi. Strane direktne investicije iz Slovačke u Crnoj Gori su veoma skromne, a takođe i robna razmjena koja je prošle godine iznosila svega 22 miliona eura.Da li imate podatke o robnoj razmjeni za šest mjeseci ove godine i ako imate o kojem iznosu je riječ i koje robe su bile predmet razmjene?

Boris Gandel:Za sada imamo preliminarne podatke za prvih pet mjeseci, koji ukazuju na povećanje međusobnog prometa robe za oko četiri miliona eura. U pravu ste da je to veoma malo s obzirom na naše odlične političke odnose. Još uvijek ne možemo da ispunimo potencijal koji imamo u okviru daljeg razvoja trgovinsko-ekonomskih odnosa. Od mog dolaska u Crnu Goru nije bilo moguće organizovati sastanak mješovite komisije za ekonomsku saradnju na ministarskom nivou. Najprije je to spriječeno strogim mjerama izazvanim pandemijom covida, kasnije pak političkom nestabilnošću u Crnoj Gori, ali i u Slovačkoj. Zbog toga pokušavamo da na druge načine povežemo preduzetnike sa obje strane, ali nažalost, u praksi se susrećemo sa činjenicom da potencijalni biznis na kraju propada. Na primjer, nedavno su naši preduzetnici konstatovali da bi za njihove proizvode bilo interesovanja u Crnoj Gori, ali su domaći partneri bili spremni platiti nižu cijenu od troškova proizvodnje. Svakako, nije razlog da prestanemo pokušavati da otvorimo vrata preduzetnicima sa obje strane. U Slovačkoj imamo običaj da kažemo da strpljenje donosi ruže. Jednostavno ne mogu da se oslobodim osjećaja da ima previše trnja na njima.

 CP:Nedavno je u Podgorici održan skup privredenika dvije zemlje na kojem se razgovaralo i o robnoj razmjeni i investicijama. Za šta su slovački investitori pokazali interesovanje, za koje oblasti  i da li je poslije tog sastanjka došlo do nekih konkretnih dogovora?

Boris Gandel: Zadnji put smo imali ovdje grupu naših stručnjaka iz oblasti prehrane, kao i predstavnike HORECA segmenta. Nažalost, ni iz ove misije još uvijek nema opiljivih rezultata. Osim toga, jedan naš preduzetnik je pokrenuo inicijativu da investira u vašu privredu i izgradi u Crnoj Gori fabriku ambalažnog materijala. Kako je proizašlo iz pregovora, ima tehnologije koje omogućavaju da se pakuje bilo koji proizvod. Moram reći da je njegova namjera naišla kod vas na pozitivan odgovor na visokom političkom nivou, ali od realizacije ovog projekta na kraju nažalost, neće biti opet ništa. Vjerujem da ćemo na kraju ipak naći prostor za poslovanje koji će biti obostrano interesantan.

CP: U Crnoj Gori ste više od tri godine, dobro govorite naš jezik.Kako doživljvaate Crnu Goru kao zemlju, njene ljude, koliko je narod sličan ili različit, kakve su ukupno Vaše impresije o Crnoj Gori?

Boris Gandel: Hvala na komplimentu. Vaš jezik sam počeo da učim nekih osam mjeseci prije mog dolaska u Crnu Goru i od prvog dana pokušavam da govorim crnogorski. I ako se mogu dogovoriti bez  ikakvih problema, uvijek  tu ima prostora za poboljšanje. Mnogo uživam u učenju vašeg jezika. Sigurno je to time, jer sam zaljubljen u Crnu Goru, volim ljude koji ovdje žive, prirodu i mnoge druge stvari. Zajedno sa mojom porodicom se ovdje osjećamo veoma prijatno. Ljudi koji žive u Slovačkoj i u Crnoj Gori su po mnogo čemu veoma bliski. Ovdje se srijećemo sa nevjerovatnim gostoprimstvom i srdačnosću čak i kod ljudi koje nikada prije nismo sreli. Čak i ako će se moja misija jednog dana završiti, sigurno ćemo se rado vraćati ovamo kao što to rade i mnoge moje kolege. Crna Gora je četvrtina veličine Slovačke i zaista imate sve što Vam padne na pamet. Nestvarne planine i more, koje nama Slovacima toliko nedostaju. Čuo sam lijepu priču o tome kako je Bog podijelio zemlju na ovoj planeti za sve narode. Kad je  završio, javili mu se Crnogorci i rekli, da ih je zaboravio. Kada je Gospod to provjerio i ustanovio da je to zaista tako, rekao je: „ Pošto sam ja kriv, pokloniću vam  zemlju koju sam ostavio za sebe“. Ja sam ponosan Slovak i snažan patriota koji voli svoju lijepu domovinu, ali što se tiče ove priče mogu samo da konstatujem, da je „najvjerovatnije zasnovana na istini“. Naravno, ne zaboravljam da sam profesionalac koji radi da svoju domovinu i interese Slovačke, ali u isto vrijeme želim da kažem da smo moja porodica i ja našli svoj drugi dom u Crnoj Gori.

B.Pejović