PKCG: Zajedničkim radom do povoljnijeg poslovnog i zakonodavnog okvira u građevinarstvu

U sektoru građevinarstva ostvaruje se značajan rast svih
pokazatelja u posljednjih nekoliko godina, prije svega zahvaljujući realizaciji
projekata u oblasti putne i energetske infrastrukture, projekata izgradnje
turističkih kapaciteta, završetka dionice Smokovac Mateševo, auto-puta
Bar-Boljare, kao i građevinskih radova iz domena javnih radova.
Kao i skoro svi
ostali sektori i ovaj sektor je trpio posledice ukrajinske krize pa su
poremećaji na tržištu uzrokovali poskupljenje gotovo svih građevinskih
materijala, goriva, maziva i drugih resursa u lancu izvođenja građevinskih
radova i usluga. Značajan skok cijena materijala je, po ugovorima potpisanim u
skladu sa javnim nabavkama, doveo do gubitaka koji su se kretali od 20% do 50%,
u zavisnosti kada su ugovori zaključeni.
Pozitivan primjer
kako su privreda i država uspjeli da zajedno ublaže i prevaziđu ovaj izazov je
donošenje tzv. kliznih skala. Pozitivan uvod u rješavanje ove problematike bile
su, od strane Privredne komore, predložene izmjene Zakona o javnim nabavkama u
saradnji sa nadležnim direktoratom Ministarstva finansija. Privredna komora je
potom formirala Radnu grupu za pripremu ‘’Smjernica za primjenu postupaka
priznavanja razlika u cijeni na osnovu ugovora o građenju’’ u kojoj su bili
predstavnici Ministarstva finansija, Uprave za kapitalne projekte, Uprave za
saobraćaj, Monstat-a, Privredne komore, Inženjerske komore, Građevinskog
fakulteta. Urađeni dokument je nakon upućivanja Ministarstvu kapitalnih
investicija i usvajanju ove informacije od strane Vlade Crne Gore, postao osnov
za aneksiranje Ugovora na obostrano zadovoljstvo i države i privrednika.
Prethodnih mjeseci, značajne aktivnosti ovog sektora su bile
usmjerene i na pripremu novog zakonodavnog okvira. Naime, Ministarstvo
ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je pripremilo i na javnu raspravu
objavilo nacrte sledećih zakona: Zakona o planiranju prostora, Zakona o
izgradnji objekata i Zakona o legalizaciji bespravnih objekata. Komora je preko
svojih predstavnika privrede učestvovala u radu pojedinih radnih grupa za
pripremu ovog kompleksnog sistemskog zakonodavnog okvira kao i organizovala
okrugli sto u okviru javne rasprave koji je izazvao veliko interesovanje
privrednika, ne samo onih koji obavljaju djelatnost u oblasti građevinarstva,
već i ostalih, osobito turizma, energetike, putne infrastrukture i dr.
Osnovna očekivanja privrede kada je u pitanju poglavlje
izgradnje objekta (projektovanje, revizija, građenje, nadzor i upotreba) bio je
maksimalno skratiti administrativne procedure, eliminisati nepotrebne troškove
u nukleusu investicije i svesti ih na objektivnu ravan, uz maksimalno skraćenje
potrebnog vremena za ishodovanje dokumenata od strane državne odnosno lokalne
administracije te javnih preduzeća i privrednih društava u svojini države, a
koja se izdaju po posebnim propisima (određene tehničke uslove i saglasnosti na
tehničku dokumentaciju). Takođe, očekivanje privrede su i da se mora izbjeći
jaz u planiranju prostora odnosno donošenja planskih dokumenata, sa posledicama
po privredni sistem odnosno privredne subjekte – investitore. Potrebno je učiniti
sve da se zakonodavni okvir kreira tako da se u eri post korone i aktuelne krize u svijetu, formulišu takva zakonska
rešenja koja će, između ostalog, imati kao rezultat privlačenje investicija,
odnosno stvaranje povoljnih planskih pretpostavki za dalju izgradnju
infrastrukturnih projekata, turističkih kapaciteta kao i objekata za
proizvodnju, preradu i skladištenje.
Novi zakonodavni okvir treba da bude osnov za brži i
ekonomičniji rad na stvaranju planskih preduslova za razvoj privrede, jer bez
efikasnog sistema planiranja prostora i dolaženja do kvalitetnih urbanističkih
lokacija za razvoj privrede u kratkim rokovima, neće se moći prevazići sadašnji
trenutak u kome je privreda. Kako bi se to postiglo, između ostalog, neophodno
je pojednostaviti procedure kako bi se skratilo potrebno vrijeme za
započinjanje gradnje i ujedno smanjili troškovi za invsetitore. I kod poslova
legalizacije bespravnih objekata, privrednici su mišljenja da treba
pojednostaviti procedure odnosno obaviti legalizaciju najkraćim putem, kroz
izradu geodetskog elaborata, upisa u katastar nepokretnosti, te plaćenih
dažbina (komunalije, regionalni vodovod, naknada za uzurpirano državno
zemljište, taksu za bespravnost – 5% od vrijednosti komunalija – za izradu
planova urbane sanacije), a da se pitanja urbanističkih parametara ostave za
naredni period.
Privredna komora je resornom Ministarstvu dostavila opšti
osvrt sa preporukama na sva tri nacrta zakona kao i detaljno mišljenje za svaki
nacrt zakona pojedinačno nadajući se da će dostavljena mišljenja biti dobra
osnova za poboljšanje tekstova nacrta zakona i da će Komora i Ministarstvo
zajedničkim i partnerskim radom pružiti privrednicima, a naravno i svim
građanima, dobre i prihvatljive zakon, saopšteno je iz PKCG.
0 Komentara