Drakić: Realna ekonomija traži reakcije u realnom vremenu.“
U Bijelom Polju
otvoren 4. Bjelopoljski biznis forum, koji organizuje Opština Bijelo Polje u
saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i Investiciono razvojnim fondom Crne
Gore.
Obraćanje predsjednice Privredne komore Crne Gore dr Nine
Drakić sa otvaranja Bjelopoljskog biznis foruma:
„Od prvog dana kada sam saznala da će se na sjeveru Crne
Gore, u Bijelom Polju, uspostaviti jedan privredni forum, a bilo je to prije 6
godina – vjerovala sam u potrebu organizovanja ovakve konferencije i njen
uspjeh.
Od tog dana do danas, prošlo je značajno vrijeme kada stvari
posmatramo kroz objektivnu optiku ekonomskih i društvenih procesa. Mnoge stvari
su se mijenjale, ali je Bjelopoljski biznis forum ostao mjesto okupljanja
stručnih ljudi koji pripadaju ili su vezani za privredu, privrednike i biznis.
Nije bilo lako održati ideju o postojanju ekonomskog foruma
– pored ostalog što ni okolnosti takvom poslu nijesu bile naklonjene: od krize
uzrokovane korona virusom, preko ove izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, do
političkih i društvenih procesa u Crnoj Gori, koji takođe imaju svoje uticaje
na biznis i privredu.
Zbog svega toga, drago mi je da sam danas ovdje i da
prenosim profesionalno zadovljstvo iz najstarije i krovne asocijacije
crnogorske privrede, koja je suorganizator ovogodišnjeg, četvrtog po redu
Bjelopoljskog biznis foruma.
Na Sjeveru Crne Gore skoncentrisan je značajan dio našeg
ukupnog razvojnog potencijala. Doprinos ekonomiji, koji stiže iz ovog regiona,
jeste nešto veći sa začetkom kapitalnih investicija i ulaganja u razvojne
projekte koji je podudaran vremenu nastanka i višegodišnjeg trajanja ovog
foruma. Međutim, informacije koje iz godine u godinu dobijamo, ukazuju na veoma
izražen razvojni zaostatak sjevera u odnosu na centralni i južni dio Crne Gore.
Zbog toga je ovo prilika da se osvrnemo na podatke koji
jasno govore o stanju ekonomije na sjeveru. Naime, prema zvaničnim podacima
Uprave prihoda i carina i Uprave za statistiku:
Ø Privredni subjekti
sjevernog regiona su tokom 2022. godine učestvovali sa 10% u ukupnom broju
privrednih subjekata koji su predali finansijske iskaze, 6% u ukupnim
prihodima, 5% u dobiti, te 10% u ukupnom broju zaposlenih.
Ø Od 61 velike
kompanije, koliko ih je u Crnoj Gori poslovalo tokom 2022. godine, svega su tri
sa sjedištem u sjevernom regionu. Generisale su 26% ukupnih prihoda, 24% dobiti
kompanija sjevernog regiona, dok su po broju zaposlenih učestovale sa 15%
ukupno zaposlenih u privredi sjevera.
Ø Najviše
registrovanih privrednih subjekata je u Bijelom Polju (1.432 ili 3%), a
najmanje u Gusinju (35 ili 0,1%).
Ø Prosječan broj
zaposlenih lica u opštinama sjevernog regiona, u 2022. godini iznosio je 30.740
odnosno 14% prosječnog broja zaposlenih na nivou Crne Gore (223.744).
Ovi podaci govore dovoljno sami za sebe. Sjever Crne Gore,
sa evidentnim prirodnim resursima, sa ljudskim potencijalom koji iz iskustva
govoreći, u svakoj prilici i na svakom mjestu bilježi uspjeh i rezultat – ima i
pravo i obavezu i potrebu da se razvija u korak sa državom.
Ovaj forum treba da prepozna i otvori sva relevantna
pitanja, da pozove i zatraži odgovore i rješenja stručne javnosti, političkih
elita i donosilaca odluka. Zbog toga smo uostalom ovdje.
Pored svega rečenog,
rekla bih da se tri pitanja nameću kao krucijalna – to je evidentno nedostatna
razvojna infrastruktura; nedostatak stručne radne snage uz negativna
demografska kretanja; nedovoljna sinhronizovan sistem ili aktivnosti koje
omogućavaju bolju saradnju privrede i finansijskih institucija.
Raduje me da će ove
teme biti obrađene kroz nekoliko panela našeg foruma.
Osvrnuću se i na rezultate posljednjeg istaživanja koje smo
u Komori spoveli. Naime, pored redovne godišnje analize koju izrađujemo, ove
godine prepoznali smo potrebu da se kroz jednu sveobuhvatnu anketu identifikuje
stanje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, kao i raspoloženje i potrebe
privrednika. Pokazalo se:
Ø da preduzeća iz
sjevernog regiona nepovoljnije ocjenjuju fiskalne i parafiskalne namete od onih
iz centralnog i južnog;
Ø da kompanije
sjeverne regije lošije od ostalih ocjenjuju efikasnost finansijskih
institucija;
Ø da po pitanju rasta
zaposlenosti i očekivanog prometa uopšte – sjeverni region takođe iskazuje određenu
skepsu.
Dakle, evo otvorenih
pitanja za predstavnike Vlade i institucija, ali i za banke i kreditore.
Takođe, ocjena
privrede je da su najveće biznis barijere:
siva ekonomija, nedostatak radne snage, neadekvatna zakonska rješenja,
spora naplata potraživanja i neefikasna državna administracija.
Realna ekonomija
traži reakcije u realnom vremenu, i mi iz Privredne komore ova pitanja
otvaramo, i potenciraćemo ih sve dok zajednički ne dođemo do adekvatnih
odgovora ili pretpostavki za razvoj biznisa.
Naravno, imamo dobrih
primjera kako se stvaranje adekvatnih pretpostavki pozitivno odražava na
ekonomske procese. Mislim da je najbolji primjer izgradnja prve dionice
autoputa, te efekata na biznise na sjeveru, posebno u Kolašinu. Dakle, projekti
proširenja kapaciteta i modernizacije puteva i pruga, i drugih sadržaja od
značaja za ukupnu infrastrukturu, moraju biti u vrhu agende donosilaca odluka.
Posebno naglašavamo da treba ići ka snažnijoj zastupljenosti
javno-privatnog partnerstva na ovim projektima, a uvjerena sam da Bijelo Polje,
sjeverna regija, i Crna Gora u cjelini imaju pojedince i kompanije spremne da
dio kapitala i profita usmjere u konkretne projekte vezane za sjever zemlje.
Naša poljoprivreda ima veliki razvojni potencijal i
predstavlja važnu kariku ekonomskog prosperiteta Crne Gore. Razvojnu šansu
Sjevera prepoznajemo u njegovanju lokalnih gastronomskih specifičnosti i
proizvoda iz domaće radinosti koje je potrebno još snažnije promovisati i
koristiti u sektoru turizma i ugostiteljstva Paralelno, poljoprivreda treba
biti okrenuta novim trendovima u tehnologiji i inovacijama. Povezivanje uzornih
proizvođača i manjih gazdinstava sa vodećim grupacijama prehrambene industrije
daje šansu da i turistima, ali i domaćim potrošačima ponudimo naš proizvod,
ujedno promovišući i mogućnosti naše poljoprivrede kroz predstavljanje
tradicionalnih crnogorskih proizvoda koji odgovaraju evropskim standardima
kvaliteta. Upravo zbog svega navedenog potrebno je, baš sa ovog mjesta,
započeti diskusiju kako da objedinimo raznovrsno prirodno, geografsko i
kulturno-istorijsko bogatstvo – i da ga stavimo u funkciju dinamičnog
ekonomskog razvoja.
Sa ovog foruma treba
poručiti donosiocima odluka da sjever Crne Gore zaslužuje i očekuje dodatna i
intenzivna ulaganja u kapitalnu, razvojnu,
turističku i društvenu infrastrukturu.
Konferencija koja će
trajati dva dana, kroz svoje tematske oblasti i istaknute učesnike, osvijetliće
sve ono što smo radili, a mogli smo bolje, a inicirati ono što nijesmo uradili,
a trebamo i možemo!
Ono što se iskristalisalo – jeste da je ovo minimum formata,
uticaja i učešća u ekonomskim i biznis tokovima, kroz koji se predstavljaju
sjever Crne Gore i njegovi privrednici.“
0 Komentara