Obilježena 82.godišnjica od odluke o dizanju ustanka crnogorskog naroda
Sa Ravnog Laza- ka slobodi,državnosti i napretku
Devetorica mladih -revolucionara: Milovan Đilas, Božo Ljumović, Blažo Jovanović, Radoje Dakić, Savo Brković, Budo Tomović, Vido Uskoković, Krsto Popivoda, Periša Vujošević,na sastanku( 8. jula 1941.), u Stijeni Piperskoj,prvi su primijenili odluke Politbira CK KPJ na čelu sa Josipom Brozom Titom, (od 4.jula 1941) o dizanju oružanog ustanka naroda Jugoslavije: pozvali su crnogorski narod u borbu protiv okupatora.
Svečanom obilježavanju tog dogadjaja prisustvovali su predsjednik Saveza boraca i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić, članovi podgoričkog odbora te organizacije koje predvodio predsjednik Borivoje Banović , te gradjani Pipera ...
Nakon polaganja cvijeća na spomenik koji podsjeća na taj značajan datum i imena učesnika tog istorijskog dogadjaja govorio je Miloica Dakić, potpredsjednik SUBNORA i antifašista Crne Gore:
,, Na ovom mjestu je, na današnji dan 1941. godine, PK KPJ za CG, Boku i Sandžak donio istorijsku Odluku o podizanju ustanka protiv italijanskog okupatora u Crnoj Gori.
Okupacijom Crne Gore, u proljeće 1941. godine, otpočele su represije u narodu, teror , hapšenja, ubijanja, interniranja. Sve je to potpomognuto pojačanom špijunažoma jednog dijela stanovništva. Slobodarski crnogorski narod nije htio ni mogao da trpi zlodjela okupatora. Želja za otporom rasla je iz dana u dan. Organizovanim djelovanjem pod rukovodstvom KPJ, narod je pripreman za ustanak.
Odluka o podizanju ustanka temeljila se na spremnosti naroda za oružani otpor neprijatelju. U tom momentu, za borbu je već bilo spremno 2/3 stanovništva. CK KPJ u zvaničnom obraćanju 25. jula, kasnije u Proglasu od 7. novembra 1941. godine, jasno saopštava da se crnogorski narod prvi podigao na oružani ustanak na poziv KPJ i da drugi treba da se ugledaju na crnogorski narod. Josip Broz Tito, generalni sekretar SKJ i predsjednik FNRJ, 12. jula 1953. godine za Radio Titograd, a što je objavila „Pobjeda“ od 13. jula 1953. godine, između ostalog je rekao da „Crna Gora ima na što da se ponosi, da je prva digla pušku protiv okupatora“.
13-ojulski ustanak bio je prvi organizovani oružani opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi. Vijest o ustanku prenijele su sve tadašnje informativne kuće: Radio Moskva, London Times, New York Times. Žan Pol Sartr, francuski književnik i filozof, izjavio je da je 13- julski ustanak „najveća vrijednost moderne civilizacije Evrope 20-tog vijeka“. U NOB-i su učestvovali svi građani Crne Gore bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost. Borba je pokazala da se crnogorski narod, boreći se za slobodu, ujedno borio i za nacionalno i klasno oslobođenje.
Ustanak i četvorogodišnje naporno ratovanje uzeli su ogromne ljudske i materijalne žrtve. Crna Gora je u ratu izgubila 10% svog stanovništva, ostalo je 6 hiljada ratne siročadi, porušeno je 80 hiljada kuća i objekata, 320 škola, 80% mostova i saobraćajnica je uništeno. Današnja Crna Gora sa pijetetom se mora odnositi prema poginulim borcima i nevino stradalom stanovništvu. Oni su svoje živote položili za slobodu zemlje i njenu bolju budućnost. NOB-om i Odlukom II zasjedanja AVNOJ-a, 1943. godine, Crna Gora je u svemu izjednačena ušla u zajednicu ravnopravnih jugoslovenskih republika. Bez 13. jula 1941. godine ne bi bilo ni 21. maja 2006. godine, kada je Crna Gora obnovila svoju nezavisnost i postala punopravna članica OUN i NATO.
Iako je fašizam pobijeđen 1945. godine, nije uništen. Svjedoci smo da su povampirene ideje fašizma, teokratije, klerofašizma i kleronacionalizma prisutne svuda oko nas. Strahote II svjetskog rata i dešavanja na jugoslovenskim prostorima 90-tih godina prošlog vijeka očigledno nekima nijesu dovoljna opomena kako da se ponašamo i živimo na ovim prostorima. Kao da krvi i žrtava nije bilo dosta. Očigledni su pokušaji prekrajanja istorije, ignorisanje događaja i ličnosti iz NOB-a i težnje da se saradnici okupatora prikažu kao antifašisti. Ne možemo ostati nijemi na sumanute namjere koje prijete da uruše mir i sve one vrijednosti za koje su položene žrtve, a za koje su generacije prije nas, napornim radom i zalaganjem, kroz dugi vremenski period, trasirale put slobode, pravde i napretka. Osnovni cilj djelovanja SUBNOR i antifašista Crne Gore je očuvanje, njegovanje i razvijanje tekovina NOB 1941-1945. godine. Na nama je da se suprotstavimo svim oblicima mržnje, nepravde, rasne, vjerske, nacionalne i bilo koje vrste diskriminacije i izrugivanju nacionalnih simbola. Zalažemo se za jednakost i poštovanje različitosti bez obzira na nacionalnost, vjeru, pol i rasu. Želimo demokratski poredak civilizovanih, slobodoumnih građana u sekularnoj državi u kojoj će se vrjednovati obrazovanje, znanje, stručnost i zalaganje.
U osvit Dana državnosti, ujedno i Dana SUBNOR i antifašista Crne Gore, pozivam vas da 13. jula ove godine zajedno budemo na Cetinju, gdje će se u 20 sati na Ljetnjoj pozornici održati svečanost posvećena najznačajnijem datumu u crnogorskoj istoriji. Da je vječna Crne Gora“,poručio je Dakić.
________________________________________
Injac: Poštovanje za odlučnost i hrabrost dostojanstvenih ljudi
Povodom obilježavanja 8. jula, dana kada je 1941. godine donijeta istorijska odluka o podizanju ustanka protiv okupatora,
gradonačelnica Podgorice, prof. dr Olivera Injac i predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović, položile su vijenac na spomenik na Ravnom lazu u Piperima.
"U čast sjećanja prema svima koji su učestvovali u antifašističkoj borbi, izražavam poštovanje za odlučnost i hrabrost dostojanstvenih ljudi, da u ključnom istorijskom trenutku, sa ovog mjesta pokrenu ustanak i borbu za slobodu", kazala je Injac.
0 Komentara