Ekonomija

Cnogorske javne finasnije u velikom problemu: Bez investicija nema rasta ekonomije, opterećenje broj zaposlenih u državnom sektoru

(15 riječi)

“Ove godine mora da se riješi fiskalni status Crne Gore, moramo znati koliko imamo novca u trezoru. Pitanje da li možemo dočekati ljetnju sezonu, a da ne uđemo u bankrot, kazao je juče lider Pokreta Evropa sad i bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković komentarišući ovu izjavu za CdM kaže da ne voli da koristi termin “bankrot” ali upozorava da je ekonomska situacija u Crnoj Gori teška, te da se bez  rasta crnogorske ekonomije ne može očekivati stabilnost javnih finansija. Iz Svjetske banke juče nisu stigle previše ohrabrujuće vijesti i saopštili su da nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka domaća neizvjesnost opterećuju inače pozitivne izglede Crne Gore.

“Upravo ono i na šta sam upozoravao možemo reći čak i prošle godine kada je krenula kompletna poreska reforma jeste problem sa javnim finansijama i jeste problem na koji način Crna Gora može da finansira sve svoje tekuće obaveze. Ovaj problem produbio se tokom 2022. i 2023. godine kada je krenulo sa povećanjem zarada bez određene ekonomske analize i bez praćenja sa jačanjem ekonomske aktivnosti u države bez jačanja realnog sektora”,kazao je Mulešković za CdM.

Prema njegovim riječima ovakvi potezi su doveli do ugroženosti javnih finansija jer će morati mnogo više novca da se daje za tekuću potrošnju, dok sa druge strane prva dva mjeseca 2023. govore da će sve manje i manje biti novca za kapitalni budžet, a samim tim i usvojeni budžet sa nedodstatkom od 600 miliona eura govori da javne funansuje jesu u problemu.

“Ne volim da koristim termin bankrot već kažem da situacija jeste teška i da treba mnogo više raditi na na prihodnoj strani budžeta i na širenju poreske baze jer mislim da u tom dijelu neformalne ekonomije imamo veliki prostor gdje bi država mogla da mnogo više prihoduje ina taj način obezbijedi finansijsku stabilnost. Ukoliko se nastave ovakvi trendovi da nemamo veliki rast ekonomije, a dolazi do ovakvog rasta zarada mislim da se ne možemo nadati nekoj stabilizaciji javnih finansija, već možemo očekivati velike probleme”, upozorio je sagovornik CdM-a.

Mulešković napominje da je upravo početkom poreske reforme 2022. godine neusvajanjem određenih zakona koji su se odnosili na prihpdnu stranu dovedena u pitanje sama implementacija ove reforme, kao i da je bila glavna zamjerka što nije postojala ekonomska analiza na samom početku poreske reforme.

“Da smo imali ekonomsku analizu i da smo imali jasni kristalisani model po kojem bi se moglo raditi svi ti parametri su se mogli pratiti i brže reagovati. Da su se odluke donosile shodno planu koji je trebalo da prati ovu reformu mogli smo da izbjegnemo ovakvu situaciju”, jasan je Mulešković.

On naglašava da je u Crnoj Gori i veliki problem broj zaposlenih u javnom sektoru, kao i to što se javni sektor favorizuje u odnosu na privatni.

“Ono što jeste jedan veliki problem i što će definitvno da bude problem u Crnoj Gori jeste broj zaposlenih u javnom sektoru jer niko ne dovodi u pitanje visinu zarade već se dovodi u pitanje broj zaposlenih u javnim sektoru i kako ćemo finansirati sve to jer ovakvim stanjem se favorizuje javni sektor u odnosu na privatni sektor što dugoročno nije održivo već će budžet biti potrošni i nećemo imati novca za investicije. Znamo da investicije jesu jedini način da radimo na ekonomskom razvoju. Bez ekonomskog razvoja bez rasta naše ekonomije ne možemo očekivati stabilnost javnih finansija”, zaključio je Mulešković u izjavi za CdM.

I potpredsjednik Demokratske partije socijalista  i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković komentarisao je juče izjavu Spajića.

“Prošli izbori, pa se sad može biti iskren… Bankrot”, napisao je Vuković objavi na Facebook nalogu.

Prognoze Svjetske banke

Svjetska banka (SB) nije u najnovijem izvještaju mijenjala prognoze rasta crnogorske ekonomije za ovu i narednu godinu.

Crnogorska ekonomija bi, kako je SB prognozirala i u januarskom izvještaju, u ovoj godini trebalo da ojača 3,4 odsto, a u narednoj 3,1 odsto.

U najnovijem proljećnom izvještaju SB je povisila prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije za 0,2 procentna poena, odnosno sa 5,9 odsto na 6,1 odsto.

U dijelu dokumenta koji se odnosi na Crnu Goru, navodi se da nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka domaća neizvjesnost opterećuju inače pozitivne izglede Crne Gore.

Turizam će, kako procjenjuju u SB, vjerovatno nastaviti da se oporavlja u ovoj godini kako bi dostigao nivo iz 2019. godine, iako pogoršanje izgleda za rast u Evropskoj uniji (EU) i regionu može imati negativan uticaj, kako na turizam, tako i na šire izglede rasta.

Predviđa se da će siromaštvo pasti na 16,6 odsto, dok bi inflacija trebalo da uspori na 7,9 odsto u ovoj godini i dalje na četiri odsto u narednoj.

Očekuje se da će fiskalni bilans u srednjem roku biti umjeren, ali će ostati povišen na 4,9 odsto BDP-a u ovoj godini i 4,5 odsto u narednoj, zbog viših plata, socijalnih i kapitalnih troškova.

Kao rezultat toga, javni dug će ostati visok na oko 70 odsto BDP-a u periodu od ove do 2025. Dodatne mjere fiskalne konsolidacije bi, međutim, dovele do boljeg fiskalnog učinka.

Zbog pooštravanja globalnih finansijskih uslova i značajnih finansijskih potreba Crne Gore od oko deset odsto BDP-a u ovoj godini, zemlji će biti potrebno veoma pažljivo fiskalno upravljanje i jača kontrola nad svojim rashodima.

Izvor: CdM



Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.