Društvo

INTERVJU: Građanski aktivista, izvršni direktor Foruma slobodnih građana ,,Luča“ i član organizacionog odbora Pokreta „Ima nas“

Mrvaljević: Probuđena je nova snaga koju više ništa ne može ugasiti

Jan 05, 2023 0 Komentara

(15 riječi)

Proces koji je parlamentarna većina započela, izglasavanjem izmjena Zakona o predsjedniku i konstatovanjem mandatara za formiranje nove vlade, planira da okonča davanjem povjerenja toj takozvanoj vladi. Taj proces ima jedan naziv, prepoznatljiv i u teoriji i praksi na svim meridijanima svijeta - a to je ustavni puč, kaže Mrvaljević

Budući događaji i odluke parlamentarne većine određivaće i dalji karakter i oblik protesta „Ima nas“, a što ugrožavanje ustavno-pravnog uređenja Crne Gore bude veće, utoliko će i naš odgovor biti jači i direktniji, ocijenio je u intervjuu za Pobjedu građanski aktivista i član organizacionog odbora protesta Nebojša Mrvaljević.

Objašnjava da je namjera Pokreta „Ima nas“ da protestnim skupovima zadrže civilizovano iskazivanje nezadovoljstva postojećim stanjem i političkim procesima, ali i napominje da koordinacioni odbor mora biti jasan i odlučan kako bi se pokret održao i istrajao u svojoj misiji.

– Nastavak borbe do ispunjenja, do sada postavljenih zahtjeva, je bliži cilj. Ono što se nameće kao neizbježno pitanje je šta tada, šta dalje? Vjerujem da se može naći zajednički politički imenitelj ili zajednički cilj koji se ogleda u ulasku Crne Gore u zajednicu evropskih naroda predstavljenu kao Evropska unija. Ovaj krajnji cilj u sebi objedinjava sve naše pojedinačne ciljeve, od identitetskih pitanja, vladavine prava, države socijalne pravde, stabilne ekonomske politike, zajedničke spoljnje i bezbjednosne politike kao i još mnogo drugih ciljeva – kaže Mrvaljević, koji je i izvršni direktor nevladine organizacije Forum slobodnih građana ,,Luča“.

Dodaje i kako je nepobitno da prisustvo pojedinih političara na protestnim skupovima šteti Pokretu „Ima nas“ i kako bi bilo bolje da takvi pojedinci ubuduće svoju podršku iskazuju na drugi način, a ne direktnim učešćem na skupovima.

– Ako stvarno žele dobro svojoj zemlji prepoznaće to i dati doprinos svojoj partiji i našem pokretu svojim znanjem i iskustvom ili nekim drugim vidom pomoći – naveo je Mrvaljević.

On naglašava i kako Pokret „Ima nas“ za sada nema ambiciju da preraste u političku partiju.

Jedan od ključnih zahtjeva Pokreta „Ima nas“, da se raspišu vanredni izbori, parlamentarna većina očigledno ignoriše. Na koji način planirate da zahtjeve Pokreta i dalje držite u fokusu i razmišljate li o radikalizaciji protesta?

MRVALJEVIĆ: Parlamentarna većina neumoljivo istrajava na putu sunovrata pravne države, brutalno gazeći Ustav i preuzimajući ingerencije predsjednika naše zemlje odlukom da oni daju mandat svom mandataru da sastavi 44. vladu. To preuzimanje tuđih ustavnih nadležnosti i njihovo fingiranje demokratije još više produbljuje političku i društvenu krizu u zemlji.

Protesti Pokreta „Ima nas“ su zamišljeni, počeli su i traju kao građanski i demokratski odgovor na sunovrat vladavine prava, ustavno nasilje i rušenje temelja uređenja naše države – Ustava Crne Gore. Proces koji je počeo dostavljanjem Skupštini Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku, njegovo izglasavanje oba puta u parlamentu i sada „konstatovanjem“ mandatara za formiranje nove vlade planiraju da završe davanjem povjerenja toj takozvanoj vladi. Taj proces ima jedan naziv, prepoznatljiv i u teoriji i praksi na svim meridijanima svijeta, a to je ustavni puč.

Namjera nam je da na protestima zadržimo civilizovano iskazivanje neslaganja sa postojećim stanjem i političkim procesima. Svakako, da će budući događaji i odluke parlamentarne većine određivati karakter i oblik naših protesta. Što veće bude ugrožavanje ustavno-pravnog uređenja Crne Gore, to će odgovor biti jači i direktniji.

Gotovo svi građanski protesti u Crnoj Gori u protekle tri decenije su bili bezuspješni upravo iz razloga jer njihovi organizatori nijesu znali kako da zadrže energiju građana, koja vremenom počne da se rasipa. Na koji način vi to planirate da uradite?

MRVALJEVIĆ: Ono što nam je stvarno neophodno je stalna i dvosmjerna komunikacija sa građanima. Njihov sud i prijedlozi su dragocjeni i veoma znače za analizu već urađenog i za planiranje narednih koraka.

Osim toga, neophodno je definisanje zajedničke strategije djelovanja, kroz institucije i vaninstitucionalno. Tom strategijom bismo definisali glavne ciljeve i prepoznali aktivnosti koje vode do tih ciljeva. Moraju se jasno prepoznati rizici i nosioci tih rizika, ali i benefiti naših aktivnosti, kako za građane, tako i za političke subjekte, odnosno građanske, proevropske partije koje su nam podrška.

Koordinacioni odbor sa svoje strane mora biti vrlo jasan i odlučan da bi se pokret održao i istrajao u svojoj misiji.

Energija pokreta postoji, ona je vidljiva. Probuđena je jedna nova snaga i duboko sam ubijeđen da se ona više ne može ugasiti i da ćemo doći do ciljeva koji su nas okupili. Građani su se probudili, imaju jasan stav i spremni su da ga iskažu. Na to sam ponosan.

Vjerujem da je stalna aktivnost u svim sferama društvenog života za promovisanje ciljeva Pokreta „Ima nas“ jedini put za njihovu realizaciju. Da li će se on iskazivati kroz proteste, protestne šetnje, građanskom neposlušnošću, blokadama saobraćajnica, graničnih prijelaza, građanskim stajanjem pred institucijama, administrativnim zahtjevima, podnošenjem krivičnih i prekršajnih prijava, sudskim postupcima, bojkotom institucija ili nekim drugim oblikom iskazivanja nesaglašavanja sa postupcima vladajuće većine stvar je dogovora i jasno definisane strategije.

Nastavak borbe do ispunjenja, do sada postavljenih zahtjeva, je bliži cilj. Ono što se nameće kao neizbježno pitanje je šta tada, što dalje? Vjerujem da se može naći zajednički politički imenitelji ili zajednički cilj koji se ogleda u ulasku Crne Gore u zajednicu evropskih naroda predstavljenu kao Evropska unija.

Ovaj krajnji cilj u sebi objedinjava sve naše pojedinačne ciljeve, od identitetskih pitanja, vladavine prava, države socijalne pravde, stabilne ekonomske politike, zajedničke spoljnje i bezbjednosne politike kao i još mnogo drugih ciljeva.

Takvim svojim opredjeljenjem bismo riješili pitanje zaštite svojih kulturnih dobara, na valjan način uredili odnose sa svim vjerskim zajednicama, obezbijedili nesmetan razvoj manjinskih zajednica i grupa.

Želim, kao veliki uspjeh protesta, da naglasim skretanje pažnje zapadnih partnera na probleme u kojima se Crna Gora našla, te identične stavove koje su oni iskazali sa Pokretom „Ima nas“. Ti stavovi su sad potpuno harmonizovani i odnose se na odustajanje od formiranja neustavne vlade, kompletiranje Ustavnog suda i vanredni izbori. Mi više nijesmo sami – Ima nas.

Jeste li zadovoljni saradnjom sa predstavnicima partija u organizacionom odboru protesta?

MRVALJEVIĆ: Izraz „zadovoljan“ nije možda najbolji za definisanje naših odnosa. Ono što nas je spojilo su zajednički ciljevi. Ili, prosto rečeno, nužda djelovanja. Mi nijesmo u ovom procesu da bi bili zadovoljni ili ne, već da bi odbranili vrijednosti u koje vjerujemo. Takođe, ubijeđen sam da i partije, kao politički subjekti u ovoj priči, imaju svoje parcijalne interese, što smatram legitimnim. Dok god ti parcijalni interesi ne utiču na realizaciju ciljeva Pokreta „Ima nas“, nemam ništa protiv njih.

Komunikacija sa predstavnicima političkih partija je vrlo inspirativna i jedno novo iskustvo za mene lično. Ne mogu reći da li je to iskustvo pozitivno ili ne, to će definisati krajnji uspjeh našeg zajedničkog rada. Ono što prepoznajem je da smo svi ušli u ovaj proces otvoreno sa međusobnim uvažavanjem i želim da vjerujem da će takva atmosfera ostati do kraja.

Ono što prepoznajem kao izazov u našem radu je pojava koja se u političkoj teoriji naziva „otuđenost političkih elita“. To se ogleda u nemogućnosti prepoznavanja objektivnih potreba i zahtjeva građana, ponekad ne prepoznaju društvenu zbilju, ne vide je očima nas „običnih“ ljudi. Tumačim da je to uzrokovano njihovim kretanjem unutar krugova istomišljenika i ljudi sličnog ili istog socijalnog statusa. Srećom, takvi momenti su stvarno rijetki i kroz međusobne diskusije pokušavamo da zajedničke ciljeve uskladimo sa realnošću.

Priznajete da u organizacionom odboru ipak ima nesaglasja...

MRVALJEVIĆ: Svako kolektivno tijelo koje rukovodi složenim procesima kao što su protesti, neminovno se suočava sa raznim izazovima. Imajući u vidu da smo, kao članovi tog tijela došli iz različitih društvenih okruženja, da smo vrlo šaroliki životnim i političkim iskustvom, da to tijelo čine građanski aktivisti, udruženja i političke partije, neminovno je da su nam sastanci vrlo bogati diskusijama, ukrštanjem mišljenja, nerijetko i suprotstavljenim stavovima koje rješavamo kroz otvoreni razgovor i argumentovano.

Ono što ne gubimo iz vida je naša odgovornost pred građanima i odgovornost prema zadatku zbog kojeg smo se okupili. Ono što nas je spojilo je briga i borba za demokratske principe i ustavno-pravni poredak naše zemlje. Uspijevamo da razlike i probleme rješavamo i ubijeđen sam da ćemo istrajati.

Ubijeđen sam da nijedan sastanak na kojem se ne poštuje pravo da kažemo što mislimo i ako nema diskusija i sučeljavanja argumenata za ono u što vjerujemo on ne može biti uspješan. Vjerujem da model koji gradimo i sprovodimo daje rezultate.

Od početka vam neki zamjeraju učešće određenih poslanika i funkcionera Demokratske partije socijalista na skupovima. Je li proteste u ovom trenutku moguće održati bez finansijske i logističke podrške te partije?

MRVALJEVIĆ: Vjerujem da ta percepcija ne stoji za većinu poslanika i funkcionere DPS-a, a takođe i drugih partija ovog bloka. Ono što je realnost je da veliki broj građana prepoznaje dio dugogodišnjih partijskih kadrova kao glavne uzročnike stanja u kome se naše društvo našlo. Povezivanje pojedinih imena sa raznim aferama ima brojne uzroke. Ne bih da sudim o tome, jer vjerujem da su pravosudni organi jedini nadležni da utvrđuju nečiju krivicu, jer se prezumpcija nevinosti podrazumijeva. Ali je, takođe, nepobitno da Pokretu „Ima nas“ šteti prisustvo pojedinaca koje prati „loš glas“, bez obzira na to da li je razlog za to negativna medijska kampanja ili njihovo činjenje ili nečinjenje.

Smatram da se nikome ne može i ne smije zabraniti da učestvuje u protestima, ali sam, takođe, ubijeđen da bi bilo bolje za Pokret da pojedinci podršku daju na drugi način, a ne svojim prisustvom. Ako stvarno žele dobro svojoj zemlji prepoznaće to i dati doprinos svojoj partiji i našem pokretu svojim znanjem i iskustvom ili nekim drugim vidom pomoći.

Naše suverenističke partije su dugim vremenom učešća u vlasti donekle izgubile fleksibilnost, ideološku jasnoću i okoštale do mjere da se ne snalaze najbolje u novonastalim okolnostima poslije 30. avgusta 2020. godine. Ponekad se stiče utisak da zaboravljaju da su sada opozicija, da nemaju alatke moći kao nekada i da sada moraju da ovladaju sasvim drugim alatima da bi se konsolidovali i ušli u borbu za vlast. Možda ja, sa pozicije građanskog aktiviste koji dolazi iz nevladinog sektora, ne mogu olako da prihvatim da je za svaku odluku potreban proces koji traje i procedure unutar partija. Težim efikasnijem djelovanju.

Sama logistička podrška partija u ovom momentu je neophodna. One posjeduju mreže aktivista, komunikacije i svoje resurse. Takođe, svjestan sam da ti resursi nijesu neograničeni, pogotovo ako smatramo da smo ušli u jedan dugoročan proces i da nam rezultati neće doći brzo.

Uvjeren sam da je partijama koje participiraju u Pokretu, samo to učešće i angažovanje ljekovito. Omogućiće im oživljavanje partijskih mreža, stvaranje novih lidera, međusobno povezivanje na svim nivoima, ovladavanje novom političkom praksom, jačanje koalicionog kapaciteta i u krajnjem osvajanje vlasti radi sprovođenja proklamovanih ciljeva.

Planirate li osamostaljivanje Pokreta? Imate li ambiciju da u nekom trenutku i vi prerastete u partiju?

MRVALJEVIĆ: Takvi planovi ne postoje. Praksa će nam pokazati da li griješimo ili ne. Bilo bi neetički ući u ovaj proces, a istovremeno planirati nešto što bi ga rušilo. Pokret nije samobitni subjekat, već je to objedinjeni napor više različitih subjekata, od pojedinaca, nevladinog sektora do političkih partija. Uvijek postoji mogućnost izdvajanja pojedinih subjekata, ali vjerujem da je to jedino opravdano ako je rezultat međusobnog dijaloga radi efikasnijeg dostizanja ciljeva.

Ambicija da Pokret preraste u partiju u ovom momentu ne postoji. Da li će se takva potreba javiti u budućnosti definisaće društvena i politička zbilja. Ubijeđen sam da u ovom političkom momentu nije vrijeme za nove podjele, već za jedinstvo. Ne jedinstvo oko neke partije ili lidera, već jedinstvo oko ideje.

Ta ideja je, prema mom mišljenju, Crna Gora kao moderna demokratska država, integrisana u međunarodnu zajednicu, koja se zasniva na temeljima zapadne demokratije, uvažava druge i sama je uvažena kao ravnopravan partner i subjekat i koja je humano društvo dostojno čovjeka.

Nadam se da sve što činimo predstavlja napor svakog od nas pojedinačno da do tog cilja stignemo. Taj zajednički napor urodiće i kvalitativnom promjenom u nama samima i moramo vjerovati u to. Izgradnjom takvog društva postaćemo i sami bolji ljudi.

Nije ovaj proces lagan, već pun prepreka, rizika i izazova. Prvi izazovi su u nama samima, kao pojedincima. Poslije toliko loših iskustava u bližoj i daljoj prošlosti teško je povjerovati bilo kom vođstvu. Zato je objedinjavanje oko ideje naš prvi prioritet, zajedništvo nasuprot podjelama, oportunizmu i sektašenju.

Društvene promjene su vrlo rijetko ili gotovo nikada spontan i prijatan proces. One su najčešće bolna iskustva koja traže i žrtve koje se ogledaju u istrajnom i predanom radu, ogromnom naporu, u nekim trenucima i zanemarivanju nekih ličnih potreba. Čovjek je najveća vrijednost i čovjek kao takav je svetinja.

Vjerujem da možemo Crnu Goru vratiti na evropski put, našim zajedničkim naporima, vjerujem da se možemo otarasiti balasta prošlosti, nepotizma i korupcije. Vjerujem da imamo snage da mijenjamo sebe i druge i vjerujem da je Crna Gora vječna.

Skup podrške dijaspore je učvrstio saradnju sa pokretom

Skup podrške dijaspore, održan 28. decembra u Bemaks areni, u početku je najavljivan kao zajednički događaj pokreta i udruženja iz dijaspore, ali ga je na kraju dijaspora u potpunosti organizovala, a pokret samo podržao. Zašto se i na čiji prijedlog odustalo od zajedničkog protesta, kako je to u početku bilo zamišljeno?

MRVALJEVIĆ: Najava pripadnika dijaspore, javno objavljena još prije mjesec i nešto dana, izašla je u javnost bez konsultacija sa Koordinacionim odborom protesta i bilo je potrebno vrijeme da uspostavimo kontakt i steknemo povjerenje u međusobnoj komunikaciji. Od početnih procjena broja građanki i građana Crne Gore iz dijaspore koji će prisustvovati skupu (ili protestu, što je zavisilo od očekivane masovnosti) koje su bile optimističke, nekoliko dana pred najavljeni događaj smo se suočili sa realnijom brojkom da njihov odziv, ipak, neće biti toliko masovan. Razlozi su, što se nas tiče, sasvim razumljivi. Ti ljudi su došli u domovinu prvenstveno da budu sa svojim porodicama. Njihova želja da daju podršku protestima „Ima nas“ je iskrena i veoma jaka, i to smo jasno prepoznali. Nedvosmisleno smo razumjeli da je ova podrška veoma važna i da smo obavezni da to pokažemo. Dogovorili smo se da organizator tog skupa bude Savez asocijacija Crne Gore u Njemačkoj, jer je organizacija svakog okupljanja veoma ozbiljan, izazovan i kompleksan zadatak. Dogovorili smo i da to ne bude protest, već skup podrške dijaspore naporima Pokreta „Ima nas“. Imajući sve okolnosti u vidu, zaključili smo da bi zatvoreni prostor, u nekoj od dvorana u Podgorici, bio najbolje rješenje. Organizatorima je naš koordinacioni odbor pružio tehničku pomoć u pripremi i realizaciji skupa.

Skup je ispunio i naša i njihova očekivanja i učvrstio međusobne veze za buduću saradnju. Nas je učvrstio u uvjerenju da smo na pravom putu i da je naš način vaninstitucionalne borbe prepoznat kao demokratski i opravdan i van granica naše zemlje.

Pripadnici dijaspore su u ogromnom broju podržali sam skup, iako svi nijesu te noći mogli biti u Podgorici, poruke iskazane kroz izlaganja govornika bile su veoma jasne i nedvosmislene i vjerujem da ćemo nastaviti saradnju.