U sklopu Crnogorsko-Hrvatske saradnje povodom izlaska panorame savremene crnogorske i hrvatske poezije ,,Odlazak u stihove” i ,,Razlog za pjesmu” koautorskog projekta: dr Željke Lovrenčić iz Zagreba i književnika i publiciste Božidara Proročića sa Cetinja crnogorske pjesnike predstavljamo u hrvatskim medijima dok hrvatske predstavljamo u crnogorskim. Predstavljamo vam:

 Priredio: Božidar Proročić

 RUŽICA CINDORI

PUTUJEMO

Preko nepostojećih granica,

na drugu stranu

tunela,

slijedimo bijelu liniju

i nepreciznu mapu

s fantomskim gradovima.

Preko mostova

i prijevoja,

uz špalir crnogorice.

Dok niski oblaci

na nas mrve

smrznutu čipku,

planine stežu obruč,

ograđuju vidike.

Otpleši sa mnom

ovu brzu polku

na ledu,

odgurni se u mrak,

izvan naručja

poznatog svijeta,

izvan prostora

posvećenog

našem sitnom vrzmanju.

ZAJEDNO

Uvijek smo išli sami

jedno pored drugog

vjetar je čupao stabla

mi smo se čvrsto vezali šutnjom

psi su režali na nas dvoje samaca

godinama sputane istim lancem

ni noć neće rasjeći

našu pupkovinu od mjesečine

AFRODITA

More ju je uglačalo

poput oblutka.

Dugo ju je lizala

modra vatra.

Valovi

joj se rušili niz bedra,

a srce se ispunilo

ribama.

Sada umire,

zapletena o svjetlovode,

u snatrenju

priprostog argonauta.

SIMPOZIJ

 Sve smo izrekli.

Riječi su ispunile

dvoranu

nevidljivom paučinom,

more napunile

ribama.

Tmaste su bile

riječi,

kišile su na nas,

maleni smo bili

u zvuku

velikih riječi.

Govorili su nam:

poezija,

a mi smo slično

šutjeli,

jedva se micali

u gustoći riječi

koje su nas prerasle,

osnažene, ohrabrene

našom mirnoćom,

nedostatkom prosvjeda.

A prskala je tišina

po rubovima usana.

PAMĆENJE

Pamtili smo,

gradili brane

na brzim rijekama,

podizali nasipe,

stvarali duboka jezera

uspomena,

zdence,

arteške bunare...

i sada sporo gazimo

bezvodnom pustoši.

 Ružica Cindori rođena je u Ludbregu 1961. NaFilozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnuknjiževnost i filozofiju, a potom pohađala poslijediplomski studij informacijskih znanosti, smjer bibliotekarstvo. Od 1985.do 2009. radila je u knjižničarstvu, a sada je tajnica Društva hrvatskih književnika. Već treći mandat članica je Upravnoga odbora Vijeća europskih pisaca (European Writers’ Council) sa sjedištem uBruxellesu. Pjesme su joj prevedene na desetak stranih jezika i uvrštene u razne izbore i antologije u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovala je na mnogimdomaćim i stranim književnim susretima. Prevodipoeziju sa slavenskih jezika. Dobitnica je Nagrade Dobriša Cesarić, a u Bugarskoj je nagrađena nagradama Dimčo Debeljanov i Srebrno leteće pero.Počasna je građanka grada Ludbrega. Objavila je 12zbirki pjesama.