Kultura

POSJETA CRNOGORSKIH PISACA NACIONALNOJ ZAJEDNICI CRNOGORACA HRVATSKE

(15 riječi)

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

 

Tokom trajanja 43. Književnih razgovora u Zagrebu odlučili smo se da posjetimo Nacionalnu zajednicu Crnogoraca Hrvatske i njenog vrlo ažurnog predsjednika istaknutog intelektualca ali i neumornog neimara Danila Ivezića koji zajedno sa ostalim saradnicima daje velik i nesebičan doprinos u očuvanju Crnogorske zajednice ali i jačanju crnogorsko-hrvatskih veza kroz prizmu saradnje i kulture koja povezuje naše narode. Crnogorski dom se nalazi na adresi Trnjanska 35. Nacionalna zajednica Crnogoraca je savez udruženja, čine je udruženja iz Rijeke, Pule, Umaga, Splita, Zagreba i Peroja. I one su nosioci aktivnosti i realizacije programa. Kao što to i dolikuje našim ljudima gospodin Ivezić nas je dočekao ispred Crnogorskog doma poželivši nam toplu dobrodošlicu. Čim uđete u prostorije samog doma i prigodnog izložbenog prostora dočekuju vas motivi Crne Gore od garderobe preko brojnih knjiga, plaketa, slika, postera i svega onog što našu zajednicu čini posebnom. Duh Crne Gore osjeti se na svakom koraku. Nacionalna Zajednica Crnogoraca Hrvatske osnovana je prije tačno 31 godinu i predstavlja najorganizovanije i najintelektualnije naše udruženje u inostranstvu na njenom čelu bila su brojna imena istaknutih intelektualaca koji su svojim radom doprinijeli jačanju naše zajednice. Tako je u Zagrebu Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore ,,Montenegro” Zagreb čija ja predsjednica Milanka Bulatović prisutna kod našeg dolaska toplo nas dočekala a bio je prisutan  i Alija Šukurica član predsjedništva toga Društva. U našem razgovoru sa predsjednikom Ivezićem između ostlog ističe: ,,Crnogorci u Hrvatskoj, su ovdje došli uglavnom zbog sticanja novih znanja na renomiranom Zagrebačkom sveučilištu i drugim visokoobrazovnim hrvatskim školama, da bi mnogi od njih postakli istaknuti profesori ali i rukovodioci i preduzetnici koji su se istakli svojim znanjem i zalaganjem pokrivajući brojna značajna mjesta u samoj Hrvatskoj.  Živeći u Hrvatskoj Crnogorci su poštujući tradicionalne veze dva naroda osnovali svoju  Nacionalnu zajednicu i Vijeće Crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba sa svojim podružnicama na nivou Hrvatske. Uvjek smo nesebično podržavali Hrvatsku i njen put a Hrvatska je dala svoj puni doprinos afirmaciji svih vrijednosti i posebnostima koje krase naš narod i našu zajednicu. Nikako ne smijemo da zaboravimo i istorijski aspekt da je krajem prve polovine XVII vijeka osnovana  i prva crnogorska kolonija na prostorima današnje Hrvatske, crnogorsk iseljenici u selu Peroj, u Istri. Prema određenim istorijskim podacima u drugoj polovini XVII vijeka u Istri je naseljeno 2500 crnogorskih doseljenika.  Oni i dans čuvaju i njeguju svoje korijene i porijeklo.


Gospodin Ivezić zajedno sa drugim Prometejima našeg iseljeništva predstavlja onaj najljepši dragulj koji Crnogorce u Hrvatskoj, vezuje za svoju maticu i jedinu državu Crnu Goru. Nije bilo lako kroz duži niz decenija izgraditi i ojačati nacionalnu zajednicu Crnogoraca jer je to često zahtjevan i složen posao koji zahtijeva brojna odricanja. Nacionalna Zajednica Crnogoraca Hrvatske u svom Crnogorskom dožmu organizuje brojne promocije, izložbe, susrete, a sama zajednica ima i dva reprezntativna časopisa i to Crnogorski glasnik i Ljetopis Crnogorski đe se nalaze brojni prilozi vezani za javni i kulturni život iseljenika ali i život u smaoj Crnoj Gori. Oba časopisa čine brojni tekstovi različite sadržine. Ono što je posebno i veoma dragocjeno istaći kroz oba časopisa pokazuje se privrženost i saradnja na brojnim nivoima Hrvatske i Crne Gore kroz istoriju obje države i malo koja zajednica da na tako specifičan i lijep način njeguje prijateljske odnose uvjek ih ističući i stavljajući u prvi plan. Dragutin Lalović u svojoj besjedi o Ljetopisu Cnogorskom 2002-2003 lijepo zapisao: ,,Sasvim jednostavno bez svojih Crnogoraca Hrvatska ne bi bila ono što jest, pogotovo ono što želi biti; bez svoje Hrvatske Crnogorci koji u njoj žive ne bi bili ono što jesu ili što mogu biti.

U mom daljem razgovoru sa gospodinom Ivezićem vezanim za pitanja kako sačuvati svoj identitet, jezik svoju etnos gospodin Ivezić ističe: ,,Procesi i problemi koji prate savremeno društvo u Hrvatskoj pogađaju i našu zajednicu od iseljavanja do promjene naše crnogorske demografske strukture, smjene generacija su samo neki. No i pored toga mi se kroz različite projekte koje nam podržava Hrvatska od kulturnih manifestacija do izdavaštva trudimo se da smanjimo bilo kakav negativan uticaj na našu zajednicu onoliko koliko je to moguće i koliko nam to pružaju mogućnosti.”

Vijeće Crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske svake godine obilježava dva posebna datuma crnogorske istorije a to je 13. jul i Lučindanski susreti koji su održani prošle godine 31.10.2021. godine kada je grad gost bio Cetinje tim povodom je otvorena izložba Luke Lagatora u galeriji Kristofor Stanković ali i brojne druge prezentacije i susreti. Ovogodišni Lučindanski susreti koji se tradicionalno održavaju zadnje subote u 10. mjesecu, ove godine po 23 put, 29.10. Tradicionalno se na Lučindanu pozivao grad gost iz Crne Gore. Do sada su 14 gradova bili naši gosti. Ove godine zbog izbora nijesmo pozvali grad gost, pa će gost biti KIC POP HOR iz Podgorica. Kako na Lučindanu obilježavamo i neki od značajnih datuma crnogorske istorije, ove godine ja 170-ta godišnjica obnove KNJAŽEVINE CRNE GORE. Lučindanu prisustvuju brojni gosti iz Hrvatske i Crne Gore, a od 2007 se održavaju pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba. Sam rad Vijeća Crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske ali i svih naših iseljenika i crnogorsko-hrvatskog prijateljstva bih okarakterisao kao primjer koji treba da slijede mnogi naši iseljenici razasuti širom svijeta. Veoma je važno očuvati crnogorski identitet, jezik ali i našu svetu i apostolsku CPC ako je neko svojim požrtvovanjem i pregalaštvom zaista zaslužuje priznaje Crne Gore onda je to Danilo Ivezić sa svojim saradnicima. Naravno ovakav razgovor bio bi nezamisliv da ne pomenemo crnogorsko-hrvatskog slikara i slikarskog maga Dimitrija Popovića koji predstavlja jednu od najautentičnjih i najznačajnjih ne samo crnogorsko-hrvatskih kulturnih scena već predstavlja umjetnika književnika i stvaraoca čija su djela obilježila vanvremenska razmišljanja i galaktičke dimenzije savremene umjetnosti. Država Crna Gora sa punim pravom da je ponosna na našu zajednicu u Hrvatskoj na njen doprinos u jačanju prijateljskih veza, naravno ta zajednica treba da ima punu podršku svoje matice Crne Gore i ne smao ona već sve naše isljeničke zajednice širom Evrope i svijeta.

Prošle godine na jubileju povodom 30. godina Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Na svečanosti u Dvorani Vatroslav Lisinski čiji su pokrovitelji bili predsjednici Crne Gore i Hrvatske, predsjednik Đukanović je u znak priznanja za ukupno djelovanje tokom protekle tri decenije uručio Orden crnogorske zastave trećeg stepena.

Sa gospodinom Ivezićem smo razgovarali i o broju Crnogoraca koji trenutno živi u Hrvatskoj između ostalog istakao je: ,,Po popisu stanovništva iz 2021. godine Po objavljenim podacima, koji još nijesu uobličeni u jedinstvenu brošuru broj Crnogoraca je 3127 Najveći broj je u Zagrebu 865, zatim u Istarskoj županiji 523; primorsko goranskoj županiji 414. Najveći pad broja Crnogoraca zabilježen je u gradu Rijeci i Puli 41% i Dubrovniku 36% Na nivou Hrvatske je oko 30%. Kao što sam već istakao svaki čovjek je dragocjen za našu zajendicu oni su naši dragulji razasuti svuda po Hrvatskoj a ti dragulji nose onaj blistavi sjaj niti svog gorštačkog nasljeđa predaka.

Velika energija Danila Ivezića njegovo izuzetno poznavanje zakona i organizacija manjebrojnih zajednica u Hrvatskoj je fascinantno uz poznavanje istorije i borbe za očuvanje vlastitog identiteta. Ono što smatram veoma važnim istaći da su neke od manifestacija koje je organizovalo Vijeće Crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske imalo i dalje ima svoj kultni status za koji su dobijena i priznaja same Hrvatske. Crnogorska kultura predstavljena kroz prizmu Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske predstavljala je veliku inspiraciju i podstrek i drugim zajednicama da se ugledaju na našu. Kada bih opisao riječima rad naše zajednice ali i samog  Danila Ivezića najbolje bi išao citat slavnog Aristotela koji je jednom zapisao: ,, Ljudi koji nas okružuju su naša porodica, prijatelji, saradnici, kolege, one koje smo mi odabrali, ali i slučajni prolaznici, a svi oni na svoj način utiču na naš život. Ko misli da može da živi sam i nema potrebu za drugima ili je Bog ili je zvijer.” Na samom kraju razgovora poklonisli smo mu dvije knjige koje povezuju Crnu Goru i Hrvastsku i to panorame savremenog hrvatskog i crnogorskog pjesništva ,,Razlog za pjesmu” i ,,Odlazak u stihove” pjesništva koje su priredili dr. Željka Lovrenčić književnik i prevodilac i Božidar Proročić književnik i prevodilac čime smo na najljepši način završili našu posjetu, Nacionalnoj zajednici Crnogoraca Hrvatske. Toplo preporučujem svima u Crnoj Gori da pogledaju sajt (Vijeće Crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba-Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske) kako bi se i bliže i bolje upoznali sa životom i radom naših iseljenika.

DANILO IVEZIĆ, rođen 1955. u Kolašinu (Crna Gora). Osnovnu školu i Gimnaziju, završio je u mjestu rođenja. Fakultet političkih nauka upisao je 1973. godine u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1977. Dvadeset jednu godinu je proveo u prosvjeti, radeći na poslovima izvođenja nastave (kao profesor), organizacije i planiranja. Šest godina je obavljao poslove kontrole i nadzora u privatnoj tvrtki, a zadnje petnaestak godina radi kao tajnik Vijeća crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. Dugogodišnji Glavni i odgovorni urednik Crnogorskog glasnika (od 2001.-2009.). Autor knjige Kronika NZCH 1991-2011 (NZCH i Skaner studio - 2012.), Vrijeme je da se krene (Predstavnik CNM Zg županije, Skaner studio -2016.), Crnogorski izazovi s Dragutinom Lalovićem; jedan od autora knjige Crnogorski sveci slave i običaji (NZCH–2005.). Urednik knjiga: Nikola Lopičić Moja zemlja-pripovijetke (NZCH–2006.); Mijat Šuković Novovjekovna država Crna Gora, stvaranje razvoj i iskušenja (Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba–2006.); Sava Bogdanović i Ivan Cifrić Crnogorci u Hrvatskoj (Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba–2011.); Božidar Popović Tragovi istine pjesme (NZCH i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb–2008.); Marinko Mijović Bio je obilježen zato mu na grobu nema obilježja-aforizmi (NZCH i Zajednica Crnogoraca Pula–2009.); Miraš Martinović Antički gradovi snovi i sudbine (NZCH, Matica crnogorske i Skaner studio–2012.); Jadranka Đurović Vidović Sjećanje na moje i Dišpet, pjesme (NZCH, Zajednica Crnogoraca Split i Skaner studio- 2012.); Koret na asfaltu- Prva antologija savremne crnogorske ženske poezije (NZCH i Skaner studio- 2013.); Miraš Martinović Povratak u Aleksandriju (NZCH, Skaner studio 2015.); Biserka Glasnović Pun ruksak oblutaka (NZCH, Skaner studio 2015.); Miraš Martinović Drugoga sunca luče (Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, NZCH i Skaner Studio- 2016.); Miraš Martinović Glasovi iz Doklee (Vijeće Crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, Skaner studio, 2018.); Monografija Darko Drljević (Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Skaner studio, 2018.); Vladimir Vlado Ćetković Nauśečenije (Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Skaner studio, 2019.); Pavle Goranović Tin Ujević i ekspresionizam (NZCH i Skaner studio, 2019.); Goran Sekulović Za jednom kapi čistoga života (NZCH i Skaner studio, 2020.); Lidija Vukčević Blagi dani (NZCH i Skaner studio, 2020.); Dimitrije Popović Likovni zapisi u doba korone (NZCH i Skener studio, 2021); Vladimir Vlado Ćetković Pozdrav rodu (Vijeće crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Skaner studio, 2022.); Božidar Šekularac Odabrani tekstovi crnogorske istorije i Njegoševo crnogorstvo (NZCH i Skener studio, 2022); Goran Sekulović Kišovo otrovno pero (NZCH i Skener studio, 2022). Član redakcije dvotomnog izdanja Život i djelo Vladislava Brajkovića (NZCH, HGD CG i Bokeljska mornarica 809, Kotor–2005.) i knjige Stanko Roganović i Marko Špadijer Diplomatska poslanstva u knjaževini i kraljevini Crnoj Gori (NZCH- 2002.) i jedan od priređivača zbornika Lovćen Njegoš Meštrović (NZCH i Matica crnogorska–2004). Autor je većeg broja prikaza, osvrta i recenzija. U periodu od 2001. do 2003. godine bio je predsjednik Udruženja Crnogoraca Zagreba „Luča“. Od 2003. do 2005. izbran je za predsjednika Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb. U dva mandata je biran za člana Predsjedništva NZCH, u jednom mandatu obavljao je funkciju Tajnika NZCH, a od 2015. godine obavlja funkciju Predsjednika NZCH. Jedan od nositelja projekta Dani crnogorske kulture i neposredni realizator brojnih programa od organizacije izložbi, književnih predstavljanja, Dana crnogorskog filma, muzičkih događanja i koncerata, do manifestacije Lučindanski susreti koje organizira od samog početka. Član je Međuvladinog mješovitog odbora za provođenje Sporazuma o zaštiti prava pripadnika crnogorske nacionalne manjine u RH i hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori; Bio je član Upravnog odbora projekta IPA 2012- Podrška vijećima nacionalnih manjina na lokalnom nivou Član Savjeta za nacionalne manjine RH u mandatu 2016.- 2019. i 2019.-2023.

 



0 Komentara

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.