Sagovornici

ŽIVOTNA PRIČA ANE NIVES RADOVIĆ

(15 riječi)

Razgovarao: Božidar Proročić

    Ana Nives Radović je žena u svijetu uspješnih, finansijski analitičar, autor i slikarka. Doktorand je u oblasti blockchain tehnologije. U finansijama je od 2004. godine. Osnivač je Fin Tech Online Centra, član Samostalnog Udruženja Profesionalaca za Elektronski Razvoj (S.U.P.E.R.), jedini predstavnik Crne Gore u globalnoj FinTech mreži i pokretač edukativnog modula 2M2T. Od 2017. je direktor Turističke organizacije Kotor, iako se u svoj grad vratila sa potpuno drugom idejom, od čije realizacije nije odustala. Primjer upornosti i istrajavanja u svojim ciljevima (u često tipičnom ,,muškom” svijetu) ovo je priča o njoj i putu do uspjeha.

Gospođo Nives Radović  kakav je zapravo izgledao vaš put od Kotora do država Evrope i natrag vaše vizije ideje i uspjesi?

Rođena sam u Kotoru 1984. godine, ali je to grad u kojem sam provela najmanje vremena. Seljenja mi nisu bila strana još od djetinjstva, a kasnije su studije i poslovni angažmani bili povod za čestu promjenu lokacija – država i kontinenata. Nakon 14 godina življenja van Kotora vratila sam se u svoj grad donijevši iskustvo i poslovne kontakte, vjerujući da je upravo prostor unutar zidina starog grada idealan za stvaranje savremene zone bez crnogrskog tržišta i sa uvišestručenim prihodima. Ta ideja, koju je tada mogla da realizuje vodeća svjetska finansijsko-tehnoloških kompanija, nažalost nije zainteresovala tadašnje donosioce odluka u čijem djelovanju nije bilo mjesta za ono što nije bio dio političkih ciljeva. Ipak, od svoje namjere da gradu omogućim velike inovativne projekte nijesam odustala, pa iako smo propustili šansu da Kotor postane tehnološki najmoderniji grad u Jugoistočnoj Evropi, ipak ne treba propustiti priliku da ga među takve svrstavamo.

Kako uklopiti savremene tehnologije sa Mediteranskim nasljeđem kulturom tradicijom turizmom?

Specifičnost većine mediteranskih sredina je što se njihovo stanovništvo oslanja na ono što su naslijedili od onih koji su tu živjeli vjekovima unazad. Očuvanje kulturne baštine, njegovanje tradicije i zaštita svega onoga što smo naslijedili izuzetno je važna, ali uspjeh jedne generacije mjeri se onim koliko je sama stvorila. Bojim se da smo se previše oslonili na ono što smo imali sreću da naslijedimo i da živimo od stare slave, ne čineći dovoljno da damo doprinos u duhu vremena. Upravo zbog toga želim da Kotor, ali i cijela Crna Gora u budućnosti budu primjeri sveobuhvatne digitalne transformacije koja višestruko poboljšava kvalitet života svakog pojedinca. Male sisteme, ma koliko zaostajali u primjeni savremenih rješenja, ipak nije teško transformisati. Tehničke pretpostavke za takav poduhvat već postoje, tako da sve zavisi od političke volje i zainteresovanosti donosioca odluka, odnosno njegovog pristupa – da li bira populizam ili tehnološki razvoj.

Koliiko su značajne savremene tehnologije i inovativnost u CG društvi?

Svijest o tome koliki je značaj savremene tehnologije počela sam da imam baveći se finansijskim analizama. Moj prvi radni angažman bio je u banci 2004. godine, zatim sam se posvetila marketingu, publicistici i tržišnim analizama, ali tek nakon krize 2008. i 2009. postalo mi je jasno da samo ono što dolazi iz svijeta u kojem su inovativnost i brzina ključne može pomoći u prevazilaženju velikih problema.

Potičete iz porodice sa bogatom kulturnom tradicijom i sami ste nastavili tu tradiciju mada je neobičan spoj umjetnosti i finansija kako ste se zapravo odlučili za monetarnu ekonomiju?

Dugo sam bila neodlučna kada je u pitanju izbor profesije. Iako je muzičko obrazovanje višegeneracijska porodična tradicija, mene je više interesovala likovna umjetnost. Jedina dilema tada bila je između slikarstva ili dizajna, no vremenom, nakon što mi se učinilo da sam tehnike crtanja i slikanja usavršila do željenog nivoa, shvatila sam da je ono što treba da naučim kako da prodam sliku. Odluku sam donijela nekoliko dana prije nego što sam maturirala. Obožavanje matematike, zato jer sam jedino nju mogla da je učim uz muziku, omogućilo mi je da bez velikih priprema položim prijemni ispit na Ročesterskom institutu za tehnologiju i da studije ekonomije menadžmenta završim svjesna da učim nešto novo. Oblast za koju sam se posebno zainteresovala bila je monetarna ekonomija i euro kao valutni fenomen, pa sam, da bih se temeljno posvetila tome, upisala i studije prava EU. Kasnije sam magistrirala ekonomiju, pa finansije, a sve to paralelno sa bavljenjem slikarstvom i ukupno 32 izložbe, od kojih dvije u Crnoj Gori.

Kriza iz 2008 godine koja je pogodila svijet bila je vaša prekretnica u životu kako?

Kriza 2008. godine bila je moja najvažnija životna prekretnica. Neposredno prije krize sam odlučila da ne radim za druge kompanije, već da posvetim sopstvenoj djelatnosti i tržišnim analizama. U početku se sve, u duhu vremena, odvijalo vrlo jednostavno, činilo se da novca ima i više nego dovoljno, čak i van sektora nekretnina koji je tada bio najunosniji. Već naredna godina pokazala je svu surovost prenaduvanih tržišnih balona. Taj trenutak bio je povod za moju još veću posvećenost istraživanju. Od 2009. do 2012. objavila sam 120 analiza, u formi autorskih članaka ili širih publikacija, da bih od 2012. dobila angažman u Pobjedi, prvo kao autor kolumne Perperzona, a zatim kao urednik spoljnopolitičke redakcije i autor dodatka „Kapital”. Od tada do danas pisanje za medije nikada nije prestalo, iako sam u međuvremenu bila urednik sedmičnog dodatka „Novac”, a zatim i online magazina „Ekonomist”, dok sada povremeno pišem za Pobjedin magazin „Objektiv”, u rubrici „Neta i igara” koja se bavi tehnologijom i gejmingom.

Koja je najvažnija faza u vašem autorkom radu na putu do doktorata i finsnsijskog tržišta šta je to ključno što ste vi sami osmislili?

Jedna od najvažnijih faza u autorskom radu bila je obrada tema vezanih za digitalni novac. Nastojala sam da javnosti otklonim sve nedoumice vezane za tu oblast, kojih je tada bilo mnogo, budući da nije bio zanemariv broj onih koji su plasirali ponude potpuno nevezane za suštinu ove oblasti. To je bio opredjeljujući faktor da nove magistarske, a zatim i doktorske studije posvetim blockchainu, ali i da kreiram program 2M2T (marketing, mediji, turizam, tehnologija) koji u šest zasebnih cjelina ukazuje na povezanost navedenih oblasti. Kada su zahtjevi da se dodatno posvetim finansijskoj tehnologiji rasli, osnovala sam FinTech Online Center koji je posebno opravdao postojanje tokom pandemije corona virusa, jer je riječ o online platformi namijenjenoj edukaciji. Kako se broj obrađenih lekcija i pojmova povećavao javila se i potreba da sve to bude obuhvaćeno priručnikom, tako da će „Fintechlopedija” biti predstavljena 10.10.2020. i to na crnogorskom, engleskom i francuskom jeziku.

Strani jezici su prozor u svijet vi govorite više jezika koliko vam je to pomoglo u vašoj dosadašnjoj karijeri?

Francuski jezik mi je od prvih radnih dana bio nezamjenjiva poslovna alatka. Kada sam u osnovnoj školi dobila taj predmet kao drugi strani jezik poželjela sam da se prepišem u školu u kojoj se uči italijanski, koji sam mnogo ranije, uglavnom zbog blizine Italije, RAI kanala i italijanskih časopisa već dobro poznavala. Kako moja želja nije bila ispunjena pomirila sam se s tim da ću nevoljno učiti jezik koji sam nekim čudom već nakon prvih lekcija zavoljela. Kasnije mi je, budući da je u pitanju službeni jezik bliskoistočnih zemalja, otvorio toliko poslovnih šansi da sam tek tada shvatila koliki bi promašaj bio udovoljiti 11- godišnjoj meni i uskratiti me za ovo dragocjeno znanje. Igrom slučaja, radeći za špansku kompaniju, kasnije mi nije bilo teško da uz tu osnovu naučim i španski jezik, te kasnije i češki... Učenju turskog i grčkog nikako da se ozbiljnije posvetim, uprkos velikoj želji i nekim davno savladanim osnovama.

Bili ste američki studen sloboda izbora razmišljanja, demokratija, politički stavovi i Crna Gora u fokusu kako to sve izgleda u vašim očima?

Politika me nikada nije interesovala u smislu ličnog uključivanja u određena dešavanja, a najčešće ne bih ni bila prisutna tokom predizbornih kampanja i izbora. Na prethodnim parlamentarnim i lokalnim izborima, kao i na brojnim prije njih, nisam glasala, niti sam znala bilo šta o većini partija. Sa druge strane, sve američke izbore od 2004. sam, što kao američki student, a što, kasnije, za potrebe posla, pratila do detalja, naravno, kao i one u Njemačkoj, Francuskoj, škotski referendum, brexit, izbore za Evropski parlament... Crnogorske partije su uvijek mi djelovale vrlo slično, često zbog zbunjujućih naziva previše apstraktnih programa. Čak sam i priliku da budem među osnivačima jedne partije propustila, jer su mi predloženi odgovori na najveće izazove crnogorske ekonomije djelovali neuvjerljivo. Kroz nekoliko prijateljskih razgovora sa pojedinim članovima Socijaldemokrata došla sam do saznanja da se njihov program za Kotor bazira na digitalizaciji, pametnoj tehnologiji i inovativnim rješenjima. Sve izvan toga je predaleko od mojih sfera interesovanja. Politiku posmatram kao šansu da damo stručan doprinos konkretnim oblastima, a ne kao sredstvo za revanšizam. Smatram da je osvetoljubivost najlošija ljudska osobina i da ne možete mijenjati sistem tako što ćete uporno u prvi plan isticati tuđe nedostatke, umjesto konkretnih rješenja koja ste spremni da ponudite. Moj cilj je da gradu omogućim savremene, održive izvore finansiranja.


1 Komentara

Naivko Postavljeno 16-08-2020 14:10:29

i ovaj tekst potvrdjuje da je svako govorenje o sebi _ u svoju korist.Nijesam Kotorani ali mi se čini da je ova politički čas ovamo a a čas tamo . .

Odgovori ⇾

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.