AZERBEJDŽAN SLAVI 103. GODINŠNJICU NEZAVISNOSTI
Piše: Božidar
Proročić, književnik i publicista
Crna Gora i Azerbejdžan slave
svoj dan nezavisnosti obje države u maju mjesecu. U čast tog velikog jubileja
ovaj put vam predstavljam neke manje poznate činjenice o državi svete vatre
slobode i pjesnika. 28. maja 1918.
godine usvajanjem Deklaracije o nezavisnosti osnovana je Azerbejdžanska
Demokratska Republika kao prva parlamentarna demokratija u muslimanskom
svijetu.Površina suverene teritorije Azerbejdžanske Demokratske Republike
iznosila je 114.000 kvadratnih kilometara.Uprkos ozbiljnim unutrašnjim i spoljnim
izazovima, koji su proizašli nakon raspada carstva, Azerbejdžanska Demokratska
Republika je uspjela uspostaviti djelotvorne državne institucije, podržavajući
prava svojih građana i stičući povjerenje međunarodne zajednice. Bilo je
zagarantovano opšte pravo glasa, uključujući pravo glasa žena.
Vlada je formirana na osnovu
odgovornosti i podjele vlasti, a azerbejdžanski parlament bio je demokratski
izabrano, višestranačko i zaista predstavničko zakonodavno tijelo, prvo takve
vrste na cijelom muslimanskom Istoku. U dvogodišnjem mandatu, Republikom je
upravljalo pet izvršnih kabineta, a Parlament je održao 155 sastanaka i
raspravljao o više od 240 nacrta zakona. Još jedan vitalni stub u procesu
izgradnje države uspostavljen je osnivanjem Žalbenog vijeća, čime je stvoren
istinski moderan pravosudni sistem koji je mogao provjeravati ovlašćenja
Parlamenta i Kabineta ministara.
Novoformirana Republika posebno
je bila zainteresovana za razvoj obrazovanja, zbog čega je i osnovan Državni univerzitet Baku. Uprkos ekonomskim i
političkim poteškoćama s kojima se Republika suočavala, težilo se dugoročnim
ulaganjima u ljudske resurse obezbjeđivanjem stipendija stotinama mladih
studenata na vodećim evropskim univerzitetima. Azerbejdžanski je proglašen
službenim jezikom, usvojena je nacionalna trobojna zastava i himna,
uspostavljeno je moderno pozorište i opera, štampane su azerbejdžanske
poštanske marke i izdata je nacionalna azerbejdžanska valuta manat. Kao što je
navedeno u Deklaraciji o nezavisnosti, uspostavljanje prijateljskih odnosa sa
svim narodima, posebno susjednim narodima i državama, određeno je kao jedan od spoljnopolitičkih
prioriteta Azerbejdžanske Demokratske Republike.
Prvi veliki proboj u diplomatskim
odnosima nastupio je kada je parlamentarna delegacija Azerbejdžana, koju je
predvodio Alimardan Topchubashov, otputovala u Pariz s glavnim ciljem da stekne
međunarodno priznanje za Azerbejdžansku Demokratsku Republiku. Članovi
delegacije na Pariškoj mirovnoj konferenciji impresionirali su strane zvaničnike
svojim idejama o slobodi, pravima i pravdi. Postignuto je jednoglasno de facto
priznanje nezavisnosti Azerbejdžana, a azerbejdžanska misija dobila je poziv u
Vrhovno vijeće Pariške mirovne konferencije.Nakon što je priznanje postignuto,
fokus vlade se prebacio na izgradnju kompetentnog diplomatskog korpusa. Godine
1919, kada je azerbejdžanska diplomatija preuzela prve korake, u Bakuu su
djelovale diplomatske misije 16 država, uključujući SAD, Veliku Britaniju,
Francusku, Italiju, Švedsku, Švajcarsku, Belgiju, Iran, Poljsku i Ukrajinu.
Diplomatske misije i generalni konzulati Azerbejdžanske Demokratske Republike
osnovani su u Turskoj, Iranu, Gruziji, Ukrajini, Jermeniji i drugim zemljama.
Invazija boljševika u aprilu
1920. okončala je nezavisnost ADR-a. Kao nasljednica Azerbejdžanske Demokratske
Republike, Republika Azerbejdžan obnovila je nezavisnost 1991. Teškoće s kojima
se suočila Azerbejdžanska Demokratska Republika, uključujući teritorijalne
pretenzije Jermenije i rat protiv Azerbejdžana, geopolitičke spletke,
socijalno-ekonomske probleme, opterećivale su i Republiku Azerbejdžan u periodu
nakon povratka nezavisnosti 1991. godine.
Politika koju je vodio
opštenacionalni lider azerbejdžanskog naroda Hejdar Alijev razvila je osjećaj
nacionalnog identiteta oživljavanjem dubokog istorijskog i kulturnog pamćenja,
kao i ulivanjem čvrstog uvjerenja u nužnost
očuvanja i jačanja azerbejdžanske nezavisnosti i državnosti.
Azerbejdžanski narod koji njeguje politiku državnosti nacionalnog lidera
Hejdara Alijeva proslavlja ove godine 103. godišnjicu svoje nezavisnosti u
prazničnom duhu i s povišenim osjećajem ponosa jer se Azerbejdžan priprema za
veliki povratak u Karabah. Pod vođstvom predsjednika Ilhama Alijeva, koji je
ostao vjeran političkom kursu nacionalnog lidera Hejdara Alijeva, Azerbejdžan
postaje država s dinamičnim razvojem. Zahvaljujući političkim i ekonomskim
reformama, koje je šef države uspješno nastavio, kao i aktivnoj vanjskoj
politici, Republika Azerbejdžan se razvija u vodeću državu u regiji. Prijateljstvo
koje veže Crnu Goru sa Azerbejdžanom predstavlja jednu od najdragocjenih i
nasjvijetlih tačaka u diplomatskim odnosima između dvije stare države. Zato
ovaj mali podsjetnik o razvoju Azerbejdžana kroz istoriju nek bude samo mali
korak u doprinosu prijateljskim odnosima između naša dva naroda. Da su vječni
Crna Gora i Azerbejdžan. Ove godine su povodom dana nezavisnosti izašle i dvije
knjige autora Seyrana Mirzazade i moje malenkosti kao doprinos našim državama
,,Istaknute ličnosti Azerbejdžana” kao i ,,Savremena književnost Azerbejdžana”
dok su istaknuti crnogorski pisci prevedeni na Azerbejdžanski jezik.
0 Komentara