Škrinja

Dr Goran Sekulović

Istorija crnogorske filozofije (III)

(15 riječi)

II tom          

 

Od početka XX-og vijeka

 

Uvodne napomene (III)

 

Od polovine pa do kraja XIX vijeka može se reći da traje prvi period ''institucionalne'' afirmacije crnogorske filozofije. On je, dakle, vezan za pionirske korake koji su (u)činjeni na planu izgradnje moderne crnogorske države. Logično je da je obrađen u I tomu Istorije crnogorske filozofije jer taj tom obuhvata njen razvoj sve do početka XX-og vijeka. Tu su ne samo Njegoševe knjige i ideje, već na kraju ovog perioda i djela i etičke poruke Marka Miljanova Popovića, ali i ne mali broj priloga i članaka filozofske tematike u ondašnjim crnogorskim listovima i časopisima. Crnogorska javnost i crnogorski čitaoci su se mogli upoznavati u tom vremenu i sa najbitnijim autorima i djelima evropske i svjetske filozofije, makar u njihovim popularnim novinskim prikazima. Tu su i prvi Crnogorci školovani u inostranstvu, kako na Zapadu tako i na Istoku, a takođe i ne mali broj obrazovanih i već po svojim duhovnim i stručnim referencama dokazanih tzv. izvanjaca i tuđinaca koji u kraćem ili dužem vremenskom periodu počinju da borave i rade u Crnoj Gori i doprinose njenom ukupnom razvoju, posebno na planu prosvjete i kulture.    

Vrlo je važno za otvorenost i kosmopolitizam, univerzalnost i humanizam, komunikativnost i širenje, kako originalne i autentične same crnogorske filozofske misli, tako i za u Crnoj Gori opšteg pogleda i shvatanja bića same filozofije kao takve, da je u tom vremenu Crna Gora i zvanično međunarodno priznata kao suverena i samostalna zemlja i da je postala multivjerska, multijezička, multikulturalna i multietnička država. Iako su se Crnogorci kao narod i Crna Gora kao zemlja i ranije na obodima svoje državne teritorije srećali sa pripadnicima drugih etnosa i vjera, jezika i kultura, sada su se u samoj crnogorskoj državi našli njeni građani različitih religijskih i nacionalnih supstrata, čineći od nje modernu multikulturalnu zajednicu. Upravo će se ovaj segment multikulturalnosti kao neophodni i izuzetno relevantni i ozbiljni društveni preduslov za daljnji moderno-civilizacijski razvoj  crnogorske filozofije prikazati u ovom II tomu Istorije crnogorske filozofije, i to u prvom periodu njenog, viđeli smo uslovno rečeno, institucionalnog prisustva u crnogorskom društvu – od polovine pa do kraja XIX vijeka.

Ova nova životna realnost je još više učvrstila i razvila osobeni humanistički i etičko-kosmopolitski crnogorski filozofski i opšti pogled na svijet usmjeravajući ga i dalje sadržinski i kvalitetno ka još modernijem i očitijem vjerskom i etničkom tolerantnom i harmoničnom suživotu, koji će u narednom vremenu sve do savremenosti oploditi i nove vrijedne sadržaje društvenog i duhovnog bogatstva crnogorskog naroda, dakako i u njegovoj filozofiji.

Drugi, tzv. ‘’oficijelni’’ period Istorije crnogorske filozofije počinje na prelazu iz XIX-og u XX-ti vijek. Tada imamo i prvi školski udžbenik iz filozofije pisan od strane crnogorskog autora, prve prevode filozofskih tekstova, integrisanje filozofske literature i tematike u odgovarajuće nastavne planove škola različitog nivoa i smjera obrazovanja, dalji razvoj moderne multikulturalne zajednice i vjersko-etničkog tolerantnog i harmoničnog suživota.

Treći period počinje nakon 1918.g., tj. nakon nestanka i ukinuća Crne Gore kao suverene i međunarodno priznate samostalne države. On traje do 1945.g., odnosno do kraja Drugog svjetskog rata. U ovom periodu javljaju se pojedinci, djela i teorije koje su za ili protiv marksističke i komunističke idelogije i filozofije koja je veoma prisutna u životu novostvorene države Kraljevine SHS/Jugoslavije. Osim zagovorača, zastupnika-pristalica, i negatora, kritičara-protivnika, marksizma, u crnogorskoj filozofiji imamo i autore koji se bave i drugim pitanjima i temama. Od 1945.g., tj. od kraja Drugog svjetskog rata, nastaje novi period u razvoju crnogorske filozofije koji je trajao sve dok je postojala SFRJ. Od devedesetih godina XX vijeka teče najnoviji, aktuelni period njenog razvoja.

                                                 (Nastavlja se )



Povezani članci...

4 Komentara

vIUscpC Postavljeno 18-08-2023 09:51:15

cialis on line In cases arising from loss of function caused by an expanding silent mass lesion, the onset of symptoms is insidious, typically occurring with mild headaches, lethargy, fatigue, disinterest, weight gain, low mood, and declining libido symptoms mimicking depression

Odgovori ⇾

tRUeXGM Postavljeno 15-07-2023 21:09:48

buying priligy online Normally, the tissue fibroblast inhibitors called tissue inhibitor of metalloproteinase TIMP 1, 2, 3, and 4 exist in the human body tissues 7

Odgovori ⇾

emitySiny Postavljeno 04-05-2023 13:13:26

online cialis pharmacy The level of coverage for pharmaceuticals varies from country to country

Odgovori ⇾

Fanito Postavljeno 17-05-2021 06:28:15

Istorija crnogorske filozofije akademika Gorana Seuloviča je dragocjeno djelo za crnogorsku kulturu. Kroz razmatranje njenog nastajanja i razvoja, autor dokazuje postojanje kontinuiteta crnogorske filozofske misli. Ona prosto u osnovi mora biti "ratnička filozofija" jer je nastajala i razvijala se u vrijeme neprestane borbe Crnogoraca za slobodu. Ova okolnost i ukazuje na njenu određenu specifičnost u sasdržajnom smislu. I ono što je najvažnije, njene vrijednosti imaju duboko univerzalni karakter, Bez sumnje se radi o djelu koje predstavlja izuzetno važan doprinos u prilog postojanja crnogorskog kulturnog identiteta i u ovoj, posebno važnoj, oblasti stvaralaštva.

Odgovori ⇾

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.