Obraćanje crnogorskim građanima - KOMPANIJA UNIPROM
Uniprom dobio kredite po istoj metodologiji kao i EPCG
Uniprom je dobio novac za nešto što je prodao - što je bilo u njegovom vlasništvu, a Elektroprivreda kupila na osnovu identifikovanih potreba koje nije mogla zadovoljiti na drugačiji način, a pod ovim uslovima
Tokom javnog nastupa na televiziji A1, Milutin
Đukanović je okarakterisao poslovanje prethodnog saziva Vlade Crne Gore, EPCG i
kompaniju Uniprom kao kriminalno i takvog intenziteta da predstavlja ,,bezočnu,
drsku i krvničku pljačku EPCG, države i u krajnjem njenih građana”.
Zaključke koje je naveo Milutin Đukanović može
iznijeti samo osoba koja je neupućena, koja nije razumjela ono o čemu govori a
zadesila nas je kao zajednička nesreća, kako države, građana, EPCG i naše
kompanije.
Odmahnuti rukom i sa gađenjem ,,ostaviti”
mišljenje jednog nestručnog, prizemnog i nesretnog Đukanovića bez komentara,
bilo bi ravno saučesništvu u kontaminaciji crnogorskog privrednog i političkog
prostora.
Dragi građani, dodjela emisionih kredita, način
evidencije dodijeljenih kredita, njihovog prenosa i korišćenja, vrši se po
metodologiji iz međunarodnih sporazuma i propisa Evropske unije u oblasti
klimatskih promjena.
Crna Gora je 2007. postala punopravna članica
Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama i Kjoto
protokola.
Dodatno, usvajanjem Zakona o potvrđivanju
Pariškog sporazuma 2017. Crna Gora se obavezala da doprinese globalnom
smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte, tako što će smanjiti emisije
tih gasova u Crnoj Gori za najmanje 30% do 2030. godine u odnosu na baznu 1990.
godinu.
U skladu sa navedenim međunarodnim sporazumima,
ali i u cilju usklađivanja s propisima Evropske unije, Skupština Crne Gore je
2019. donijela Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena.
Na osnovu člana 11. Zakona, Vlada Crne Gore je u
februaru 2020. godine donijela Uredbu o aktivnostima odnosno djelatnostima koje
emituju gasove s efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola za emisiju
gasova s efektom staklene bašte. Na taj način Crna Gora je, u skladu sa
propisima Evropske unije, uspostavila pravni okvir za nacionalni sistem
trgovine emisijama CO2, što je prepoznato i u izvještaju Evropske komisije za
2020. godinu jer je usvajanje ovih propisa predstavljalo jedan od preduslova za
pregovore o pristupanju Evropske unije u poglavlju 27 – Životna sredina i
klimatske promjene.
Obračun o vrijednostima ukupnih emisija gasova s
efektom staklene bašte radi se po metodologiji koja je utvrđena UN konvencijom
i koju primjenjuju sve stranke Konvencije. Uredbom je propisano da Vlada za
dodjelu kredita kao referentne polazne podatke o vrijednostima ukupnih emisija
gasova s efektom staklene bašte uzima podatke iz Nacionalnog izvještaja o
klimatskim promjenama, koji je radio UNDP, koristeći metodologiju usvojenu od
Sekretarijata Konvencije. Kao i sve druge stranke Konvencije, uključujući i
zemlje članice Evropske unije, Crna Gora ima obavezu da, između ostalog,
razvija, ažurira i objavljuje izvještaj o nacionalnom inventaru gasova sa
efektom staklene bašte, u skladu s dogovorenom metodologijom.
Dodjela emisionih kredita od strane države vrši
se u Crnoj Gori isto kao i u Evropskoj uniji, na dva načina, a to je putem
aukcije ili besplatnom dodjelom. Besplatne kredite postrojenja dobijaju jer im
pripadaju proporcionalno količini emisije CO2 u periodu 2005-2008. Ti krediti
se dijele besplatno do 2025. godine da bi postrojenja mogla da održavaju nivo
proizvodnje do prelaska na savremenije tehnologije. Ukoliko postrojenje smanji
emisiju CO2 u odnosu na referentni period ostaje mu višak emisionih kredita.
Tako su KAP-u obračunati i opredijeljeni emisioni krediti koji mu pripadaju
proporcionalno emisiji CO2 iz 2005-2008 godine, ali je uvođenjem nove, moderne
i ekološki prihvatljive tehnologije smanjio emisiju CO2 pa nije iskoristio sve
svoje kredite.
Drugi način dodjele od strane države je aukcija.
Ako je broj emisionih kredita zahtijevanih od strane operatera veći od broja
kredita raspoloživih za dodjelu, operateri postrojenja se nadmeću za emisione
kredite putem aukcije, koju sprovodi Komisija koju obrazuje Vlada. Dakle,
ukoliko neko od postrojenja želi da poveća obim proizvodnje u odnosu na nivo iz
perioda 2005-2008 i nijesu mu dovoljni besplatno dodijeljeni krediti, a postoji
još emisionih kredita za dodjelu, Vlada može da organizuje aukciju za dodjelu
emisionih kredita. Kako Crna Gora još uvijek nije članica Evropske unije i nije
dio evropskog sistema trgovine emisionim kreditima, EPCG emisione kredite nije
mogla kupiti putem aukcije nigdje van Crne Gore.
Cijena emisionih kredita je takođe definisana
Uredbom (član 5) tako da minimalna cijena kredita iznosi 24€ po toni CO2.
Dodatno, Uredbom je predviđeno da se emisioni
krediti mogu prenositi iz jednog vremenskog perioda u drugi i sa jednog
postrojenja na drugo (član 3 stav 3). U skladu sa članom 3 i članom 9 Uredbe
operater postrojenja može da vrši prenos emisionih kredita koji su u njegovom
vlasništvu na drugog operatera. Pritom, dužan je da taj prenos prijavi Eko
fondu u roku od 7 dana od dana prenosa, kao i da plati naknadu od 0,1% cijene
Eko fondu, što je KAP i uradio prilikom prenosa emisionih kredita EPCG.
Pošto u okviru nacionalnog sistema za trgovinu
emisionim kreditima, postoje samo tri subjekta koja imaju pravo na besplatnu
dodjelu emisionih kredita, nakon što dobiju besplatne kredite od države, ova
tri subjekta mogu da prenose kredite jedan sa drugog u zavisnosti od potreba
odnosno povećanja ili smanjenja proizvodnje. Važno je samo da u skladu sa
međunardonim ugovorima i propisima Evropske unije, ne bude prekoračena ukupna
dozvoljena emisija stacioniranih postrojenja, kako bi država mogla da ispuni
svoje međunarodne obaveze.
U cilju obezbjeđivanja eventualnog povratka
nivoa aktivnosti postojećih postrojenja na nivo iz perioda 2005-2008. godine,
broj emisionih kredita se odredio kao aritmetička sredina prosječnih ostvarenih
emisija u tom periodu i iznosio je za KAP 1,020,840 t CO2, za Željezaru
Toščelik doo 5,800 t CO2. Dok su u cilju održivog prilagođavanja poslovanja
proizvođača električne energije uslovima koji važe na jedinstvenom tržištu
električne energije u Evropskoj uniji besplatni emisioni krediti za Elektro
privredu tj. Termoelektranu Pljevlja iznosili 1,020,840 t CO2. Kao što je već
navedeno referentni podaci o vrijednostima ukupnih emisija gasova s efektom
staklene bašte uzeti su iz Nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama koji
je radio UNDP.
U 2020. godini KAP i EPCG su dobili isti broj
emisionih kredita. Međutim, u cilju povećanja obima proizvodnje i ostvarivanja
dodatnog profita EPCG je od KAP-a kupila još 307,018 emisionih kredita i na taj
način stvorila mogućnost da poveća proizvodnju električne energije. Za koliko
je uvećan profit Elektro privrede povećanjem obima proizvodnje?
U 2021. godini KAP je dobio 867,714 emisionih
kredita a EPCG 969,798 i u februaru 2021. godine izvršen je prenos emisionih
kredita od 307,018 sa KAP-a na EPCG. Na taj način EPCG je omogućila povećanje
proizvodnje električne energije iz Termoelektrane Pljevlja i u ovoj godini.
EPCG i KAP su dobili identičan iznos od po
1.020.840 tCO2 “tako je, zbog snižene proizvodnje Kombinata aluminijuma, broj
dodijeljenih emisionih kredita, značajno prevazilazi njegove potrebe, dok je
broj dodijeljenih emisionih kredita za EPCG bio značajno niži od bilansirane
potrošnje uglja”. Dakle, po istoj metodologiji im je obračunat besplatan broj emisionih
kredita koji im pripadaju zbog nivoa proizvodnje ostvarane u godinama presjeka.
Uniprom je dobio kredite koji mu pripadaju po
osnovu zakona i Uredbe, kao i međunarodne metodologije na osnovu koje su isti
obračunati kako za Uniprom tako i za EPCG.
Uzimajući u obzir sve gore navedeno, ne stoje
tvrdnje Milutina Đukanovića da su Marković i Sekulić “poklonili” Pejoviću
besplatne akcije “koje je on kasnije prodao državnoj energetskoj kompaniji za
17 miliona eura”. Kao ni tvrdnja da su Marković i Sekulić kroz Vladinu uredbu
dodijelili Unipromu “nesrazmjerno veliku količinu takozvanih besplatnih
emisionih CO2 kredita”.
“Prilikom dodjele tih istih kredita državnoj
kompaniji Elektroprivredi, bivši premijer i Ministarka su značajno potcijenili
planove i bilanse Elektroprivrede i dodijelili joj značajno manji iznos od
realnog”.
Đukanović takođe tvrdi da je takva podjela
besplatnih kredita predstavljala samo uvertiru za “bezočnu, drsku i krvničku
pljačku Elektroprivrede, države i, u krajnjem, njenih građana”.
“Kombinat aluminijuma Podgorica, odnosno firma
Pejovića ima viška, a Elektroprivreda manjka CO2 kredita. Elektroprivredi
nedostaju u 2020. i 2021. po 307.000 tona emisionih kredita CO2. Umjesto da
Elektroprivreda na aukciji kupi nedostajuće kredite, na način što bi uplatila u
stoprocentnom državnom Fondu za zaštitu životne sredine iznos za dvije godine
od nepunih 18 miliona eura, Elektroprivreda pristaje da joj Pejović na nešto
što je platio nula eura da popust od pet odsto i proda za gotovo 17 miliona”.
Pored aukcijske dodjele, koju može da vrši država Uredbom je dozvoljen i prenos
emisionih kredita.
“Za čitavu godinu, iako se može desiti da dođe
do nekih problema u radu Termoelektrane, mi ne možemo to sve predvidjeti. Ali,
uglavnom, Veselin Pejović je dobio novac unaprijed. To je teško predvidjeti i
treba biti oprezan, ali kad treba pljačkati, tu opreza nema”, kazao je
Đukanović “Ko je i koliko ovdje zaradio, to je posao za policiju i neko novo
Tužilaštvo. Ovo je početak samo raskrinkavanja šta se radilo u EPCG”, poručio
je on.
Da zaključimo, Uniprom je dobio novac za nešto
što je prodao, a što je bilo u njegovom vlasništvu a Elektroprivreda kupila na
osnovu identifikovanih potreba koje nije mogla zadovoljiti na drugačiji način a
pod ovim uslovima.
Želimo poručiti čitavoj crnogorskoj javnosti da
Đukanović nije bitan ni kao funkcioner ni kao stručnjak ni kao čovjek da bi se
zbog njega uopšte obraćali njoj, bitan je samo zbog toga što će njegov doprinos
“izgradnji društva” značajno odložiti trenutak političke, privredne i moralne
stabilizacije crnogorskog društva.
Ovaj crnogorski baron Minhauzen, koristi jedino
što mu uspješno ide, fabrikovanje laži kako bi nanosio štetu Unipromu. Sigurni
smo da su ove neistine prije proizvod njegove nekompetentnosti, nestručnosti i
neznanja, pa je utoliko i društvena opasnost od njega veća jer će posljedice
snositi naši građani.
Na kraju moramo se pomiriti sa tim da takvi
nikad neće položiti račune za štetu koju prave. Dno kao društvena mjera gdje
stanuje nula je opasna visina za profesionalni i ljudski kapacitet Milutina
Đukanovića pa nema resurse iz kojih bi mogao pružiti bilo kakvu satisfakciju za
učinjeno.
0 Komentara