Ekonomija

Obraćanje crnogorskim građanima - KOMPANIJA UNIPROM

Uniprom dobio kredite po istoj metodologiji kao i EPCG

(15 riječi)

Uniprom je dobio novac za nešto što je prodao - što je bilo u njegovom vlasništvu, a Elektroprivreda kupila na osnovu identifikovanih potreba koje nije mogla zadovoljiti na drugačiji način, a pod ovim uslovima

Tokom javnog nastupa na televiziji A1, Milutin Đukanović je okarakterisao poslovanje prethodnog saziva Vlade Crne Gore, EPCG i kompaniju Uniprom kao kriminalno i takvog intenziteta da predstavlja ,,bezočnu, drsku i krvničku pljačku EPCG, države i u krajnjem njenih građana”.

Zaključke koje je naveo Milutin Đukanović može iznijeti samo osoba koja je neupućena, koja nije razumjela ono o čemu govori a zadesila nas je kao zajednička nesreća, kako države, građana, EPCG i naše kompanije.

Odmahnuti rukom i sa gađenjem ,,ostaviti” mišljenje jednog nestručnog, prizemnog i nesretnog Đukanovića bez komentara, bilo bi ravno saučesništvu u kontaminaciji crnogorskog privrednog i političkog prostora.

Dragi građani, dodjela emisionih kredita, način evidencije dodijeljenih kredita, njihovog prenosa i korišćenja, vrši se po metodologiji iz međunarodnih sporazuma i propisa Evropske unije u oblasti klimatskih promjena.

Crna Gora je 2007. postala punopravna članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama i Kjoto protokola.

Dodatno, usvajanjem Zakona o potvrđivanju Pariškog sporazuma 2017. Crna Gora se obavezala da doprinese globalnom smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte, tako što će smanjiti emisije tih gasova u Crnoj Gori za najmanje 30% do 2030. godine u odnosu na baznu 1990. godinu.

U skladu sa navedenim međunarodnim sporazumima, ali i u cilju usklađivanja s propisima Evropske unije, Skupština Crne Gore je 2019. donijela Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena.

Na osnovu člana 11. Zakona, Vlada Crne Gore je u februaru 2020. godine donijela Uredbu o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove s efektom staklene bašte za koje se izdaje dozvola za emisiju gasova s efektom staklene bašte. Na taj način Crna Gora je, u skladu sa propisima Evropske unije, uspostavila pravni okvir za nacionalni sistem trgovine emisijama CO2, što je prepoznato i u izvještaju Evropske komisije za 2020. godinu jer je usvajanje ovih propisa predstavljalo jedan od preduslova za pregovore o pristupanju Evropske unije u poglavlju 27 – Životna sredina i klimatske promjene.

Obračun o vrijednostima ukupnih emisija gasova s efektom staklene bašte radi se po metodologiji koja je utvrđena UN konvencijom i koju primjenjuju sve stranke Konvencije. Uredbom je propisano da Vlada za dodjelu kredita kao referentne polazne podatke o vrijednostima ukupnih emisija gasova s efektom staklene bašte uzima podatke iz Nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama, koji je radio UNDP, koristeći metodologiju usvojenu od Sekretarijata Konvencije. Kao i sve druge stranke Konvencije, uključujući i zemlje članice Evropske unije, Crna Gora ima obavezu da, između ostalog, razvija, ažurira i objavljuje izvještaj o nacionalnom inventaru gasova sa efektom staklene bašte, u skladu s dogovorenom metodologijom.

Dodjela emisionih kredita od strane države vrši se u Crnoj Gori isto kao i u Evropskoj uniji, na dva načina, a to je putem aukcije ili besplatnom dodjelom. Besplatne kredite postrojenja dobijaju jer im pripadaju proporcionalno količini emisije CO2 u periodu 2005-2008. Ti krediti se dijele besplatno do 2025. godine da bi postrojenja mogla da održavaju nivo proizvodnje do prelaska na savremenije tehnologije. Ukoliko postrojenje smanji emisiju CO2 u odnosu na referentni period ostaje mu višak emisionih kredita. Tako su KAP-u obračunati i opredijeljeni emisioni krediti koji mu pripadaju proporcionalno emisiji CO2 iz 2005-2008 godine, ali je uvođenjem nove, moderne i ekološki prihvatljive tehnologije smanjio emisiju CO2 pa nije iskoristio sve svoje kredite.

Drugi način dodjele od strane države je aukcija. Ako je broj emisionih kredita zahtijevanih od strane operatera veći od broja kredita raspoloživih za dodjelu, operateri postrojenja se nadmeću za emisione kredite putem aukcije, koju sprovodi Komisija koju obrazuje Vlada. Dakle, ukoliko neko od postrojenja želi da poveća obim proizvodnje u odnosu na nivo iz perioda 2005-2008 i nijesu mu dovoljni besplatno dodijeljeni krediti, a postoji još emisionih kredita za dodjelu, Vlada može da organizuje aukciju za dodjelu emisionih kredita. Kako Crna Gora još uvijek nije članica Evropske unije i nije dio evropskog sistema trgovine emisionim kreditima, EPCG emisione kredite nije mogla kupiti putem aukcije nigdje van Crne Gore.

Cijena emisionih kredita je takođe definisana Uredbom (član 5) tako da minimalna cijena kredita iznosi 24€ po toni CO2.

Dodatno, Uredbom je predviđeno da se emisioni krediti mogu prenositi iz jednog vremenskog perioda u drugi i sa jednog postrojenja na drugo (član 3 stav 3). U skladu sa članom 3 i članom 9 Uredbe operater postrojenja može da vrši prenos emisionih kredita koji su u njegovom vlasništvu na drugog operatera. Pritom, dužan je da taj prenos prijavi Eko fondu u roku od 7 dana od dana prenosa, kao i da plati naknadu od 0,1% cijene Eko fondu, što je KAP i uradio prilikom prenosa emisionih kredita EPCG.

Pošto u okviru nacionalnog sistema za trgovinu emisionim kreditima, postoje samo tri subjekta koja imaju pravo na besplatnu dodjelu emisionih kredita, nakon što dobiju besplatne kredite od države, ova tri subjekta mogu da prenose kredite jedan sa drugog u zavisnosti od potreba odnosno povećanja ili smanjenja proizvodnje. Važno je samo da u skladu sa međunardonim ugovorima i propisima Evropske unije, ne bude prekoračena ukupna dozvoljena emisija stacioniranih postrojenja, kako bi država mogla da ispuni svoje međunarodne obaveze.

U cilju obezbjeđivanja eventualnog povratka nivoa aktivnosti postojećih postrojenja na nivo iz perioda 2005-2008. godine, broj emisionih kredita se odredio kao aritmetička sredina prosječnih ostvarenih emisija u tom periodu i iznosio je za KAP 1,020,840 t CO2, za Željezaru Toščelik doo 5,800 t CO2. Dok su u cilju održivog prilagođavanja poslovanja proizvođača električne energije uslovima koji važe na jedinstvenom tržištu električne energije u Evropskoj uniji besplatni emisioni krediti za Elektro privredu tj. Termoelektranu Pljevlja iznosili 1,020,840 t CO2. Kao što je već navedeno referentni podaci o vrijednostima ukupnih emisija gasova s efektom staklene bašte uzeti su iz Nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama koji je radio UNDP.

U 2020. godini KAP i EPCG su dobili isti broj emisionih kredita. Međutim, u cilju povećanja obima proizvodnje i ostvarivanja dodatnog profita EPCG je od KAP-a kupila još 307,018 emisionih kredita i na taj način stvorila mogućnost da poveća proizvodnju električne energije. Za koliko je uvećan profit Elektro privrede povećanjem obima proizvodnje?

U 2021. godini KAP je dobio 867,714 emisionih kredita a EPCG 969,798 i u februaru 2021. godine izvršen je prenos emisionih kredita od 307,018 sa KAP-a na EPCG. Na taj način EPCG je omogućila povećanje proizvodnje električne energije iz Termoelektrane Pljevlja i u ovoj godini.

EPCG i KAP su dobili identičan iznos od po 1.020.840 tCO2 “tako je, zbog snižene proizvodnje Kombinata aluminijuma, broj dodijeljenih emisionih kredita, značajno prevazilazi njegove potrebe, dok je broj dodijeljenih emisionih kredita za EPCG bio značajno niži od bilansirane potrošnje uglja”. Dakle, po istoj metodologiji im je obračunat besplatan broj emisionih kredita koji im pripadaju zbog nivoa proizvodnje ostvarane u godinama presjeka.

Uniprom je dobio kredite koji mu pripadaju po osnovu zakona i Uredbe, kao i međunarodne metodologije na osnovu koje su isti obračunati kako za Uniprom tako i za EPCG.

Uzimajući u obzir sve gore navedeno, ne stoje tvrdnje Milutina Đukanovića da su Marković i Sekulić “poklonili” Pejoviću besplatne akcije “koje je on kasnije prodao državnoj energetskoj kompaniji za 17 miliona eura”. Kao ni tvrdnja da su Marković i Sekulić kroz Vladinu uredbu dodijelili Unipromu “nesrazmjerno veliku količinu takozvanih besplatnih emisionih CO2 kredita”.

“Prilikom dodjele tih istih kredita državnoj kompaniji Elektroprivredi, bivši premijer i Ministarka su značajno potcijenili planove i bilanse Elektroprivrede i dodijelili joj značajno manji iznos od realnog”.

Đukanović takođe tvrdi da je takva podjela besplatnih kredita predstavljala samo uvertiru za “bezočnu, drsku i krvničku pljačku Elektroprivrede, države i, u krajnjem, njenih građana”.

“Kombinat aluminijuma Podgorica, odnosno firma Pejovića ima viška, a Elektroprivreda manjka CO2 kredita. Elektroprivredi nedostaju u 2020. i 2021. po 307.000 tona emisionih kredita CO2. Umjesto da Elektroprivreda na aukciji kupi nedostajuće kredite, na način što bi uplatila u stoprocentnom državnom Fondu za zaštitu životne sredine iznos za dvije godine od nepunih 18 miliona eura, Elektroprivreda pristaje da joj Pejović na nešto što je platio nula eura da popust od pet odsto i proda za gotovo 17 miliona”. Pored aukcijske dodjele, koju može da vrši država Uredbom je dozvoljen i prenos emisionih kredita.

“Za čitavu godinu, iako se može desiti da dođe do nekih problema u radu Termoelektrane, mi ne možemo to sve predvidjeti. Ali, uglavnom, Veselin Pejović je dobio novac unaprijed. To je teško predvidjeti i treba biti oprezan, ali kad treba pljačkati, tu opreza nema”, kazao je Đukanović “Ko je i koliko ovdje zaradio, to je posao za policiju i neko novo Tužilaštvo. Ovo je početak samo raskrinkavanja šta se radilo u EPCG”, poručio je on.

Da zaključimo, Uniprom je dobio novac za nešto što je prodao, a što je bilo u njegovom vlasništvu a Elektroprivreda kupila na osnovu identifikovanih potreba koje nije mogla zadovoljiti na drugačiji način a pod ovim uslovima.

Želimo poručiti čitavoj crnogorskoj javnosti da Đukanović nije bitan ni kao funkcioner ni kao stručnjak ni kao čovjek da bi se zbog njega uopšte obraćali njoj, bitan je samo zbog toga što će njegov doprinos “izgradnji društva” značajno odložiti trenutak političke, privredne i moralne stabilizacije crnogorskog društva. 

Ovaj crnogorski baron Minhauzen, koristi jedino što mu uspješno ide, fabrikovanje laži kako bi nanosio štetu Unipromu. Sigurni smo da su ove neistine prije proizvod njegove nekompetentnosti, nestručnosti i neznanja, pa je utoliko i društvena opasnost od njega veća jer će posljedice snositi naši građani. 

Na kraju moramo se pomiriti sa tim da takvi nikad neće položiti račune za štetu koju prave. Dno kao društvena mjera gdje stanuje nula je opasna visina za profesionalni i ljudski kapacitet Milutina Đukanovića pa nema resurse iz kojih bi mogao pružiti bilo kakvu satisfakciju za učinjeno.



Povezani članci...

0 Komentara

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.