Društvo

Dalje ruke od Lovćena!

(15 riječi)

Za Antenu M piše: Prof. dr Milorad Nikčević


Još novi pobjednici i oslobodioci nijesu preuzeli ključeve vlasti, a njihov duhovni mentor užurbano grabi da dovrši svoj projekat trodecenijskoga uništavanja Crne Gore. Pošto je prethodno pripremio teren među zbunjenim građanima i ubijedio ih da je pravoslavlje u Crnoj Gori ugroženo, da će se crkve pretvarati u objekte profane djelatnosti i sl., nakalemio je svetosavlje kao oblik srpskoga naci-fašizma, poturio im Nikolaja Velimirovića kao duhovnoga učitelja a popa Macu kao sveca, izdaju mitropolita Joanikija kao svetačko podvižništvo, sad konačno čeka na podršku buduće zvanične vlasti koja će mu ozakoniti nacionalnu izdaju za patriotizam.

Oči će međunarodne javnosti zamazati činjenicom da to ovoga puta ne sprovodi pod stražom Arkana i njegovih ratnih zlikovaca, četničkoga vojvode Šešelja, balkanskoga kasapina Miloševića no uz podršku izdajnika crnogorskoga suverenizma Miodraga Perovića i njegovih medijskih i inih lažova i uz podršku jednoga Albanca kojemu je mržnja prema Milu Đukanoviću zaslijepila i vid i razum. Za izdajnika Miodraga Perovića povratka nema. Što god posad uradio, njegovo je mjesto na sramotnim stranicama istorije, rame uz rame s Andrijom Radovićem, Markom Dakovićem, a ako podura u svome naumu i odriješi svoju tajkunsku ćesu – posthumno ga zasigurno čeka jedno mjesto među Amfilohijevim novomučenicima okupljenim na skarednoj ikoni u čijem je centru Joanikije Lipovac.

Za mladoga Dritana Abazovića još ima nade. Ima je – još svega nekoliko neđelja. Kao doktor politikologije mora znati da Crna Gora nije Milo Đukanović, kao što Crna Gora nije bila ni Slavko Perović. Crna je Gora mjesto koje je bilo pribježište svakoga slobode željnoga, mjesto rezervisano za onoga što bježi a ne za onoga što ćera. Dritan Abazović mora zatvoriti vrata ratnim profiterima, kriminalcima, negatorima crnogorskih građanskih vrijednosti, crnim kapama što pokrivaju najcrnju svijest koju je Evropa proćerala u Drugome svjetskom ratu.

Dritan želi ekspertsku Vladu. Ima šansu i da je formira, ali ne s četnicima i kriptočetnicima. Može je formirati s ekspertima kojima je Crna Gora vazda bila glavna svetinja – a takve će naći i među manjinama i među većinom, naći će takve i u DPS-u, ali ih neće naći među onima što za savjet i blagoslov idu kod Amfilohija.

Kao čovjek na pragu devete decenije, kao čovjek koji je – iako iz inostranstva – svu svoju radnu energiju i znanje utrošio na promociju Crne Gore, ne mogu skriti očaj prateći dešavanja u Crnoj Gori, čitajući ogavne tekstove o crnogorskoj mladosti koja se bila okupila na Trgu nezavisnosti u Podgorici, ogavne komentare na tekstove onih mladih crnogorskih građana čijom bi se stručnošću i patriotizmom dičila koja drago razvijena evropska zemlja.

Dok oslobodioci slave, njihov duhovni mentor iz Cetinjskoga manastira, sramotno okupiranoga više no jedan vijek, sprovodi posljednje radove svoga zločinačkog nauma. Ne sprema on samo odgovor na nedavnu cetinjsku poruku da na Cetinju nema šetnje. On oštri davno spremljen nož da ga zabije u srce Crne Gore najavljenom izgradnjom svetosavske crkve na najvažnijem crnogorskom vrhu – na Lovćenu.

Crkva na Rumiji, za koju odlazeća vlast nije pokazala smjelost ni snagu da je ukloni i time tvrdo stane iza proklamovane građanske Crne Gore, bila je Amfilohijeva generalna proba za definitivnu srbizaciju crnogorske države. Zato on hita da ugrabi i dosanja svoj ovozemaljski san. No vara se grdno morački monstrum, kako ga nazva akademik Vukić Pulević, ako misli da će mu Cetinjani i Crnogorci dozvoliti da rani i ubije Lovćen.

Probao je to i jedan oslobodilac prije njega, ali mu nije bilo duga vijeka. Vara se grdno ako misli da će Crna Gora puštiti nikad neokaljano Cetinje i Lovćen da ukalja izgradnjom fašističkih pseudoreligijskih bastiona četništva i velikosrpstva. Svaki samosvjesni Crnogorac i svaki samosvjesni građanin Crne Gore zna kako se mora braniti Lovćen. I braniće ga, Amfilohije Radoviću, ne samo ona mladost okupljena na podgoričkome Trgu nezavisnosti no i moja generacija, branićemo ga i mi što nam je u ovim godinama još jedino to ostalo – da branimo Crnu Goru. A onda ćemo spokojno leći u slobodnu podlovćensku zemlju koja ne prima izdajnike.

Dalje ruke od Lovćena, izdajniče!


Povezani članci...

0 Komentara

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.