Društvo

Dr. sc. Goran Sekulović: ,,GLOBALIZACIJA" DRŽAVA–MEDIJI (V)

Džon Ralston Sol ili globalizacijski put do globalizacije (V)

(15 riječi)

Reforme koje su dovele do napretka bile su rezultat ne koristoljubivog već nesebičnog delanja – građana koji su se izdigli iznad svog ličnog interesa da bi proširili javno dobro

Džon Ralston Sol svojim analizama na neki način premošćava i objašnjava razliku, prostor i prelaz od nacionalne države, pionirske liberalne demokratrije, vlasti, moći, tržišta, početaka kapitalizma, društvenih promjena i napretka ma šta i koliko i za koga taj pojam nešto značio u određenom dobu, reformi te ljudskih prava i sloboda, s jedne strane, i burnog (burnog kao i istovjetnog čitavog takvog prethodnog istorijskog razvoja naravno) procesa savremene globalizacije u najrazličitijim aspektima, s druge strane.

Evo kako on vidi industrijsku revoluciju kao jedan od predstupnjeva, pretpostavki i uvoda savremene globalizacije.‘’Da li nam je industrijska revolucija donela blagostanje?’’, pita se on i odgovara: ‘’Pa, naravno da jeste. Blagostanje i udobnost koju je Zapad iskusio u proteklih 70 godina ne bi bili mogući bez industrijske revolucije…Bez tehnologije ranog, modernog i poznog kapitalizma mi sigurno ne bismo mogli da stvorimo i održimo ovu kulturu. To nije ni u kom slučaju bilo samo pitanje tehnologije. To je omogućio sam kapitalizam. Kao i slobodno tržište. I rastuće tržište kapitala koje finansira ulaganja. I trgovina, jer je galopirajuća trgovina bila glavni faktor, na jednoj rastućoj globalnoj lestvici. Bez tehnologije, kapitalizma, slobodnog tržišta, tržišta novca, slobodne trgovine i globalizacije – koncepata koji se još uvek nalaze u centru naših života – mi sigurno ne bismo mogli da finansiramo i održimo naš životni standard.

Sve je to u redu, ali hajde da se vratimo na pitanje – da li je baš industrijska revolucija, sastavljena od ovih faktora, podigla naš životni standard i donela nam nivo široko rasprostranjenog napretka koji pre toga nije bio poznat u istoriji?

Sigurno je da je donela napredak novoj klasi vlasnika i menadžera, ali su oni sve do pre pola veka činili veoma mali procenat stanovništva. U Britaniji, u kasnom 18. i ranom 19. veku većina stanovništva je napustila jednostavnu ili zanatsku egzistenciju da bi se preselila u uzburkani svet fabrika. U najranijim danima industrijske revolucije, deca najsiromašnijih su počinjala da rade u uzrastu od 14 godina. Oni i odrasli su radili po 12 sati dnevno, uključujući i vreme za obroke i odmor. Tradicionalni praznici su pripadali vremenu pre revolucije. Nekoliko decenija kasnije, međutim, u ranom 19. veku, bilo je uobičajeno da deca počinju da rade u uzrastu od 7 ili 8 godina i da rade 14 sati dnevno u nezdravim i opasnim fabrikama. Kompanije su jednostavno ignorisale mnoge tradicionalne praznike. To je bilo pitanje raditi ili biti otpušten. Uprkos sve težem i dužem radu, radnik je bio siromašniji nego što je bio četvrt veka ranije.

 Ovo iskustvo se u mnogo čemu poklapa sa iskustvom mnogih zemalja u razvoju danas. Iskustvo, primera radi, miliona ljudi koji su napustili jednostavne ali sigurne živote na selu da bi živeli u sirotinjskim četvrtima Lagosa, jeste u stvari identično sa onim iskustvom kada je u 19. veku britanski farmer postao radnik.’’

Sol nastavlja: ‘’Nije bilo nikakvog ozbiljnog širenja napretka među stanovništvom sve do 20. veka. Stvari su se na mnogo načina pogoršale na duže vreme. Na primer, razvoj mehaničkih predionica pamuka stvorio je veliki deo tržišta robova koji bi brali američki pamuk. Ropstvo je postojalo oduvek, i to u skoro svakoj civilizaciji na svetu. Bili su to, ipak, pojedinačni slučajevi, obično rezultat zarobljavanja pojedinaca, Evropljana ili drugih u toku rata ili osudom na sudu. Robovi sa polja trske i pamuka su predstavljali glavnu revoluciju – porobljavanje jedne rase samo iz ekonomskih razloga. Grubo rečeno, životni standard pojedinca je, sveden na ropstvo, opao.

Dugoročni obrazac industrijske revolucije bio je da uspostavi niži finansijski standard življenja i pogoršanje životnih uslova. Rezultat toga bio je čitav vek neometanog društvenog pogoršanja i nereda. … Pa, ako je industrijska revolucija – sa svim svojim svojstvima tehnologije, kapitalizma, slobodnog tržišta, tržištima novca, slobodnom trgovinom i globalizacijom – donela nestabilnu ali dugoročnu bedu, šta je donelo napredak? Sasvim jednostavno, kako je 19. vek prelazio u 20. sve veći broj građana se javno suprotstavljao uslovima koje je stvorila industrijska revolucija. Oni su sprovodili pravo svog legitimiteta – što je uključivalo zahteve za proširenjem tog kruga moći sve dok u njega nisu bili uključeni svi odrasli, kroz univerzalno pravo glasa, što je postignuto tek nakon Prvog svetskog rata.

Javni zahtevi za promenom pojavljivali su se u mnogo oblika. Ponekad se potreba za reformom izražavala sa vrha, ponekad kao slepi bes na ulici. Taj proces je izrodio sve od marksizma i fašizma do liberalizma, socijalizma i reformskog konzervatizma. Većina reformi koje su dovele do napretka bile su rezultat ne koristoljubovog već nesebičnog delanja – građana koji su se izdigli iznad svog ličnog interesa da bi proširili javno dobro.’’ (Džon Ralston Sol, Nesvesna civilizacija, Peščanik.net, 20.12.2010.   (nastavlja se)



Povezani članci...

0 Komentara

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.