Ekonomija

Crna Gora se i u uslovima krize izgrađuje i razvija

Avg 26, 2020 0 Komentara

(15 riječi)

Crna Gora se, i u uslovima krize, izgrađuje i razvija, pa danas na gradilištima imamo preko 3.000 radnika širom države, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković u intervjuu za TV Pljevlja.

“Vlada ne želi da zaustavi ni jednu investiciju. Investicija i ulaganje u razvoj je najbolji lijek za ekonomsku krizu. Može biti štednje na drugim pitanjima, već smo za šest mjeseci u budžetu uštedjeli 6 miliona eura po različitim osnovama, ali za razvojne projekte nijesmo uskratili ni jedan euro. Svaki se realizuje, sa dinamikom koja je u ovim uslovima moguća”, kazao je predsjednik Marković.

On je podsjetio na ozbiljne uspjehe Vlade u prethodne tri i po godine na planu podizanja ekonomije, pokretanja razvoja, povećanja broja zaposlenih za preko 25.000, smanjenja stope nezaposlenosti za više od 10 odsto, povećanja zarada u različitim sektorima, obezbjeđenja sigurnosti svih davanja iz budžeta – penzija, zarada u javnom sektoru, socijalnih davanja.

“To su bile tri i po godine pune stabilnosti, finansijske konsolidacije zemlje, ubrzanog ekonomskog razvoja u svim sektorima – turizmu, energetici, poljoprivredi, saobraćaju, pa čak i u IT sektoru”, rekao je premijer i dodao da je Crna Gora bilježila najveće stope rasta u Evropi od, prosječno, 4,5 odsto.

Crna Gora se, dodao je on, intenzivno razvijala od juga do sjevera, a Vlada je trošila stotine miliona eura u različite projekte kapitalne infrastrukture. U 2020. godinu je krenuto sa ambicijom da se uberu plodovi takvog strateškog promišljanja, ali je u martu pandemija koronavirusa zaključala u jednom danu cijelu svjetsku ekonomiju.

Predsjednik Marković je kazao da je Vlada djelovala dobro i efikasno, u prvim mjesecima dala fantastičan odgovor na pandemiju koronavirusa. On je istakao da je, stvarajući pretpostavke za očuvanje zdravlja, Vlada radila i na očuvanju ekonomske supstance naše privrede.

Kroz tri paketa mjera, Vlada je dala različite vrste podsticaja kako za zaposlene tako i za poslodavce, a nije izostala podrška socijalno ugroženima. Prvi paket mjera bio je težak 280 miliona eura, drugi paket, kroz kojije obuhvaćeno preko 63.000 zaposlenih, bio je vrijedan preko 42 miliona eura. Tako su sačuvana radna mjesta, a kreiranjem podsticaja za nova zapošljavanja dobijeno je 1.000 novih radnih mjesta. Treći paket mjera, težak je 1,2 milijarde eura za četiri godine, a on je socijalni i sanacioni, ali i razvojni, kreiran sa vizijom diversifikacije ekonomije, podsticanja proizvodnje i smanjenja uvozne zavisnosti države.

Ulaganja u Pljevlja preko 100 miliona eura

Govoreći o projektima u Pljevljima, predsjednik Marković je istakao da se realizuju značajni projekti poboljšanja putne infrastrukture. Podsjetio je da je 2018. godine rekonstruisan put od Slijepač mosta do Pljevalja, koji uključuje završetak dionice Crkvice Vrulja od 12km, vrijednosti 5 miliona eura. Radovi na modernizaciji puta od Vrulje prema Mijakovićima će biti završeni sredinom iduće godine.

“Ugovorili smo modernizaciju puta od Pljevalja do Metaljke. Radovi odlično napreduju”, rekao je premijer i dodao da je u pripremi izrada projekta II faze, do granice. Započeti su i radovi na rekonstrukciji putra od Pljevalja Ranče.

“U ovom trenutku imamo zaključenih ugovora preko 30 miliona eura koji se troše u Pljevljima. Dakle, izvođači su na terenu, mašine rade i zapošljava se lokalna radna snaga i lokalni podizvođači”, rekao je predsjednik Marković i istakao da je Uprava javnim radova zaključila ugovore vrijedne preko 18 miliona eura za unapređenje komunalne i društvene infrastrukture.

Predsjednik je istakao da je odluka o kupovini Rudnika uglja od strane EPCG odlična te da je Rudnik postalo jedno od najprofitabilnih preduzeća, koje je za tri godine ostvarilo preko 22 miliona eura profita i u kojem, na dobro plaćenim mjestima, radi preko 830 Pljevljaka.

“Rudnik uglja, zajedno sa Vladom i EPCG, sprovodi najznačajnije projekte na ekološkoj sanaciji prostora koji su zbog industrijalizacije i nekontrolisanog odnosa nanijeli štetu Pljevljacima”, rekao je premijer Marković i precizirao da se sanira jalovište bivšeg rudnika Šuplja stijena, rekultivacija odlagališta Maljevac.

Iskazao je uvjerenje da će se brzo ući u ekološku rekonstrukciju Termoeletrane Pljevlja, kojom će se riješiti problem zagađenja životne sredine ali i obezbijediti resursi za toplifikaciju grada.

“Istovremeno, stvoriće pretpostavke za brži razvoj poljoprivrede i turizma. Sa ekološkom rekonstrukcijom termoelektrane, mi u Pljevljima danas trošimo preko 100 miliona eura”, rekao je premijer.

On je pohvalio i odnos aktuelnog lokalnog rukovodstva, ocjenjujući ga konstruktivnim.