PKCG
Mogućnosti za rast u vrijeme pandemije virusa Covid-19
Na Webinaru „Mogućnosti za
rast u Crnoj Gori u vrijeme pandemije virusa Covid-19“, koji su organizovali
Privredna komora Crne Gore i OECD-a, akcenat je stavljen na neiskorišćeni
potencijal za rast izvoza i mogućnosti ulaganja u strateškim sektorima. Diskusija
koja je okupila strane investitore, domaće kompanije, predstavnike izvršne
vlasti i stručnjake iz OECD-a, bila je usmjerena ka pronalaženju načina da se
pruži podrška preduzećima u jačanju proizvodnje i pristupu inostranim
tržištima, što je jedan od načina za prevazilaženje trenutne krize.
Uvodna izlaganja imali su potpredsjednik Privredne komore DANILO GVOZDENOVIć i
MARZENA KISIELEWSKA, šefica Odjeljenja OECD za Jugoistočnu Evropu. Moderator je
bio direktor Sektora za analize i istraživanja Privredne komore MILJAN
ŠESTOVIć.
Potpredsjednik Komore DANILO GVOZDENOVIć je kazao da tema skupa, pored
neposrednog odgovora na ekonomske posljedice pandemije, apostrofira
sagledavanje razvojnih politika koje će doprinijeti boljem pozicioniranju
crnogorske ekonomije.
Prema njegovim riječima, aktuelna pandemija je uzrokovala šok bez presedana u
pogledu javnog zdravlja i prerasla u krizu koja je značajno umanjila privredne
aktivnosti i izazvala poremećaje na globalnom tržištu. Prekid privredne
aktivnosti na određeni period i njeno ponovno pokretanje u ambijentu
neizvjesnosti i straha od narednih talasa pandemije, uticali su na značajan pad
prihoda i primorali brojna preduzeća na redukciju radnih mjesta i proizvodnih
kapaciteta, naročito u sektorima turizma, ugostiteljstva i saobraćaja.
- Crna Gora je prije pandemije bilježila pozitivne ekonomske rezultate i prema
podacima Eurostata svrstana je među evropske ekonomije koje su posljednjih
godina najbrže rasle. Postignuti ekonomski rezultati i fiskalna konsolidacija
dali su prostor Vladi Crne Gore da, i u ovim teškim uslovima, pravovremenim
mjerama očuva stabilnost privrednog sistema – naveo je Gvozdenović.
On je izrazio uvjerenje da će mjere, među kojima su i one donijete na
inicijativu Komore, dati značajan, dodatni impuls razvoju nakon suzbijanja
pandemije, u svim sektorima privrede.
- Pandemija i njene posljedice potenciraju potrebu za dodatnim jačanjem domaće
proizvodnje, prije svega hrane, da bi se u svim okolnostima obezbijedilo
sigurno snabdijevanje tržišta, a ova kriza je pokazala koliko je važno imati
optimalnu moguću ekonomsku nezavisnost – naglasio je Gvozdenović.
Vlada je Programom ekonomskih reformi i drugim strateškim dokumentima utvrdila
ciljeve koji ukazuju na potrebu dodatnog restrukturiranja privrede, kako bi se
ublažila njena zavisnost od pojedinačnih sektora i osigurao dugoročni razvoj. U
kontinuitetu se obezbjeđuju povoljne kreditne linije i usvajaju podsticajne
mjere, što je rezultiralo značajnim ulaganjima u sektore energetike,
poljoprivrede, prehrambene industrije, a posebno u turizmu, u posljednjih
desetak godina, kroz izgradnju velikog broja hotela .
Znatno je povećan agrobudžet, kazao je potpredsjednik, što uz sve uspješnije
korišćenje raspoloživih međunarodnih fondova stvara povoljan ambijent za
investiranje u poljoprivredu. Konstantno se radi na promociji i zaštiti
kvalitetnih tradicionalnih prozvoda. Koncept geografske oznake proizvoda nosi
potencijal daleko većih prihoda i pozitivnih učinaka na razvoj lokalnih
sredina, ukoliko se na adekvatan način komercijalizuje.
Za jačanje izvoznog potencijala ekonomije posebno je važan sektor energetike,
dodaje on. Izgradnja elektrana, korišćenje hidro, solarnog i potencijala vjetra
daju za pravo očekivanjima da ćemo postati izvoznik električne energije, čemu
dodatni podsticaj daje podmorski kabl prema Italiji.
Prema njegovim riječima, metalska industrija i u okolnostima pandemije pokazuje
vitalnost, dok je sektor informaciono-komunikacionih tehnologija jedan od
rijetkih koji je u ovoj situaciji pretrpio minimalne gubitke. I ovaj privredni
sektor će imati značajne olakšice za početak poslovanja start up preduzeća,
umanjenje poreza i doprinosa za zapošljavanje, ali i oslobađanje od njih za
inovativne projekte. Planira se i uspostavljanje Fonda za inovacije.
Razvoj drvne industrije treba zasnivati na racionalnom korišćenju sirovine,
jačanju konkurentnosti i prepoznatljivosti proizvođača iz Crne Gore u izvozu
proizvoda više faze prerade.
- Apsolutni prioritet Komore u narednom periodu treba da bude kontinuitet
poslovanja privrednih subjekata i očuvanje radnih mjesta zaposlenih, te
dominantan uticaj nauke i inovacija na svim poljima privrede – zaključio je
potpredsjednik Gvozdenović.
MARZENA KISIELEWSKA, šefica Odjeljenja OECD za Jugoistočnu Evropu, kazala je da
je ovaj seminar organizovan i u drugim državama okruženja kako bi se
doprinijelo detaljnoj analizi posljedica Covid-19.
- Crna Gora i zemlje Zapadnog Balkana su jako uspješne u privlačenju stranih
direktnih investicija i mi smo kao organizacija otvoreni da pružimo pomoć u
zadržavanju postojećih i privlačenju novih ulaganja u novonastalim uslovima –
rekla je Kisielewska.
Prema njenim riječima, mijenja se tržište investicija jer pandemija povećava
distancu među državama.
- Naš je cilj da pomognemo Crnoj Gori da izdrži izazovna vremena i da se izbori
sa teškoćama – kazala je ona.
Predstavnica OECD je pozvala crnogorske privrednike i predstavnike institucija
da i dalje učestvuju u okruglim stolovima i drugim događajima koji doprinose
donošenju razvojnih politika i prevazilaženju kriznih perioda.
- U trenutku kada sve vlade implementiraju mjere kojima će zaštiti ekonomiju od
posljedica pandemijske krize, ovakva diskusija može da pokaže ko su
potencijalni partneri i na koji način možemo da proširimo kapacitete za
nastavak razvojnih procesa – kazala je Kisielewska.
Naglasila je da OECD dugo sarađuje sa Vladom Crne Gore te da raduje što mjere
podrške koje ona donosi nijesu samo usmjerene na ublažavanje posljedica, već i
na budući razvoj ekonomije.
- Zapadni Balkan može biti svjetski centar razvoja, pa međusobna i povezanost
njegovih zemalja sa EU imaju izuzetnu važnost. Moramo raditi na poboljšanju
održivosti privrede i rada svih preduzeća kako bismo iz ove situacije izašli sa
što manjim gubicima – zaključila je Kisielewska.
ANITA RICHTER, viša analitičarka politika u Odjeljenju OECD-a za Jugoistočnu
Evropu i njen kolega PRZEMEK KOWALSKI, prezentovali su izvještaj ove
međunarodne organizacije „Globalna Jugoistočna Evropa: Oslobađanje
transformacijskog potencijala za rast na Zapadnom Balkanu“.
Zapadni Balkan nastojao je da se integriše u globalna tržišta i razvija
ekonomiju privlačenjem direktnih stranih investicija. U tu svrhu zemlje su
postupno liberalizovale tržišta i reformisale poslovno okruženje. Međutim, puno
ostaje da se uradi kako bi se smanjila nezaposlenost i zatvorio prosječni jaz u
primanjima s Evropskom unijom. Ovaj izvještaj primjenjuje posebnu metodologiju
za utvrđivanje proizvoda i sektora na koje se Zapadni Balkan može osloniti kako
bi prešao na viši nivo razvoja koji odlikuje napredne ekonomije. Analiza
pokazuje kakav je potencijal za unapređenje proizvodnje i konkurentnosti u
sektorima prehrambene industrije, metaloprerade, mašinskoj i auto industriji.
- Međutim, da bi Zapadni Balkan mogao osloboditi transformacijski potencijal,
izvještaj otkriva izazove koje treba riješiti u svakom od sektora. Uklanjanjem
takvih prepreka i povećanjem složenosti svojih izvoznih korpi, ekonomije
Zapadnog Balkana moći će se približiti globalnim lancima vrijednosti podsticati
stvaranje radnih mjesta – navodi se između ostalog u Izvještaju.
O uticaju Covid-19 na poslovanje u Crnoj Gori govorila je dr NINA DRAKIć,
savjetnica predsjednika Komore.
Ona je istakla da Komora, od pojave koronavirusa, u kontinuitetu prati
dešavanja u privredi i izazove koje uzrokuje ova krizna situacija. Već 13.
marta kreirala je online upitnik, na osnovu kojeg su rađene analize, rješavane
poteškoće u poslovanju, te pripremani predlozi mjera donosiocima odluka u cilju
ublažavanja posljedica i podrške privredi. Kroz online upitnik je više od 300
privrednika iskazalo probleme sa kojima su se suočili, dok je još 400 sličnih
zahtjeva pristiglo drugim kanalima komunikacije.
Većina anketiranih kompanija, odnosno 88,1%, saopštilo je da pojava
koronavirusa ima negativan uticaj na njihovo poslovanje. Svi privredni subjekti
ukazali su na pad prihoda, a time i likvidnosti, te otežano izmirivanje tekućih
obaveza iz poslovanja. Preduzeća koja pružaju usluge smještaja i ishrane, kao i
putničke agencije, suočila su se sa otkazivanjem svih ugovorenih aranžmana, a
sektor trgovine sa otežanom nabavkom robe i smanjenjem prometa. Zatvaranjem
graničnih prelaza, prevoznici putnika bili su prinuđena da u jednom periodu
potpuno obustave poslovanje, dok je prevoz roba i logističkih usluga bio na
značajno manjem nivou. Najveći izazov u poslovanju privrednih subjekata iz
sektora građevinarstva, pored otežane nabavke materijala i opreme, predstavljao
je nedostatak radne snage, uslovljen zatvaranjem granica, jer veliki broj
građevinskih radnika dolazi iz zemalja Regiona. Ukoliko se izuzme prerađivačka
industrija, u kojoj je bila otežana nabavka sirovina i izvoz gotovih proizvoda,
pandemija je najmanji uticaj imala na sektor industrije.
U Komori je 30. aprila 2020. godine uspostavljen Call centar čiji je zadatak da
se privrednicima daju informacije i pojašnjenja u vezi primjene mjera i
uputstava NKT-a.
Privredna komora Crne Gore od prvog dana zajedno sa NKT-om i Ministarstvom
ekonomije bila uključena u praćenje snabdijevanja tržišta, prije svega
neophodnim osnovnim životnim namirnicama i sredstvima za higijenu.
Komora je kao članica Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana,
participirala u uspostavljanju sistema "zelenih koridora" koji
omogućavaju nesmetani dvadesetčetvoročasovni protok roba preko određenih
graničnih prelaza.
Komora je konsultovana je prilikom donošenja prvog paketa ekonomskih mjera koje
su usmjerene na očuvanje likvidnosti privrede i radnih mjesta, dok je njen
predsjednik bio član Ekonomskog tima za pripremu drugog paketa mjera.
Ova asocijacija je partner Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj
Gori, u realizaciji istraživanja o procjeni uticaja COVID-19 na mikro, mala i
srednja preduzeća i preduzetnike, koje analizirala perspektive rasta u Crnoj
Gori. Rezultati istraživanja, koje je rađeno u maju tekuće godine na
reprezentativnom uzorku od 319 kompanije, između ostalog, pokazuju da se uticaj
krize ogleda u padu prodaje i rastućim gubicima. Među kompanijama koje su imale
manju prodaju u odnosu na isti period 2019. godine, više od polovine ima preko
75% nižu prodaju, dok četiri od 10 kompanija imaju 100% smanjenje prodaje.
Gubici od preko 75% su uglavnom prisutni u uslužnim kompanijama. Veliki broj,
86% preduzeća je prijavilo smanjenje poslovnih prihoda u ovom periodu. Njih 59%
prijavilo pad prihoda od 75%, odnosno njih 40% i cijelih 100%.
Sagledavajući deset najvećih izazova pandemije, pored smanjene tražnje u
istraživanju se izdvajaju troškovi radne snage sa 26%. Tu se nalazi opasnost
daljeg rasta nezaposlenosti i eventualno transfera nezaposlenosti u neformalnu
ekonomiju. Poremećen lanac snabdijevanja, kao i prekid dostave ili nabavke
poluproizvoda ili usluga potrebnih za proizvodnju ili proizvoda za preprodaju,
češće su isticani kao najznačajniji izazovi tokom pandemije za preduzeća koja
se bave trgovinom.
Uslijedila je panel diskusija na temu „Pristupi za uspješno privlačenje
investicija, promociju izvoza i ekonomsku integraciju u vrijeme Covid-19, u
kojoj su učestvovali predsjednici odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene
industrije te metalurgije i metaloprerađivačke industrije MILUTIN ĐURANOVIć i
RANKO NIKOLIć, finansijski direktor kompanije Euromix Beton Bar ENES BANDA,
zatim savjetnica u Direktoratu za investicije, razvoj malih i srednjih
preduzeća i upravljanje EU fondovima Ministarstva ekonomije SANJA VARAJIć,
generalni direktor Direktorata za nauku i tehnološki razvoj u Ministarstvu
nauke DARKO PETRUšIć i viši savjetnik za trgovinu i industriju pri OECD ANTONIO
FANELLI.
Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne
komore MILUTIN ĐURANOVIć ocijenio je da će zdravstvena kriza proći, ali da će
se dugoročno osjećati ekonomske posljedice. Prema njegovim riječima, u ovom
izazovnom vremenu jako je važno sačuvati sirovinsku osnovu i raditi na
supstituisanju uvoza potrošnjom domaćih proizvoda.
- Uvoz poljoprivrednih proizvoda iznosi 588 miliona eura, što je više od
vrijednosti ukupnog izvoza naše zemlje – naveo je Đuranović.
On je pozvao na poljoprivredni patriotizam, odnosno da bude veća zastupljenost
domaćih proizvoda u crnogorskim marketima.
Prema njegovim riječima, država treba da još snažnije podstiče proizvodnju i
otkup, odnosno plasman poljoprivrednih proizvoda, uzimajući u obzir to da agrar
ima značajne multiplikativne efekte i snažno doprinosi ruralnom razvoju.
Predstavnici crnogorskog metalskog sektora su tokom webinara istakli spremnost
da se nose sa konkurencijom kada je u pitanju know how i kvalitet proizvoda, te
istakli da im je potrebna adekvatna podrška komercijalnih banaka i Investiciono
razvojnog fonda.
RANKO NIKOLIć, predsjednik Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke
industrije Privredne komore, ocjenjuje da prostor za supstituciju uvoza domaćom
proizvodnjom postoji i u ovom sektoru.
- Crnogorska preduzeća iz metalskog sektora mogu da izrade proizvode jednakog
kvaliteta kao kompanije u razvijenim zemljama, s tim što bi njihove cijene bile
niže, kao i troškovi transporta – naveo je Nikolić.
On je apelovao da se ubrzaju procedure dobijanja sredstava od IRF-a i poslovnih
banaka za nabavku repromaterijala, kako bi kompanije koje imaju garantovan
plasman nesmetano mogle da realizuju ugovorene poslove.
ENES BANDA, Euromix Beton Bar, smatra da je neophodno formirati razvojnu banku
koja bi podržavala izvozne projekte crnogorskih kompanija.
- Ublažavanje negativnih posljedica krize moguće je ostvariti kroz investiranje
u nove pogone. Samo se sinergijskim djelovanjem države, privrede i finansijskog
sektora može odgovoriti velikim izazovima pandemije – naveo je predstavnik
kompanije koja u posljednje tri godine izvozi u više od 30 zemalja svijeta.
Prema riječima savjetnice u Direktoratu za investicije, razvoj malih i srednjih
preduzeća i upravljanje EU fondovima Ministarstva ekonomije SANJE VARAJIć,
Vlada je prvim mjerama podrške ekonomiji nastojala da sačuva radna mjesta i
likvidnost preduzeća.
Tokom implementacije drugog paketa mjera pomoći privredi koje realizuje
Ministarstvo ekonomije, za oko 33.000 podnešenih zahtjeva za april i maj,
privrednicima je isplaćeno 130 hiljada subvencija ličnih dohodaka u vrijednosti
od oko 33 miliona eura.
- Kao odgovor na krizu, a u cilju oporavka ekonomije i pospješivanja daljeg
rasta malih i srednjih preduzeća, Vlada Crne Gore i Ministarstvo ekonomije će u
okviru III paketa ekonomskih mjera implementirati Program za unapređenje
konkurentnosti privrede. Program se sastoji od 17 programskih linija, od čega
je sedam novih, dok su postojeće dodatno unaprijeđene – rekla je Varajić.
Program za unapređenje konkurentnosti privrede ima za cilj podsticanje
investicija, jačanje inovativnosti, povezivanje u klastere, usvajanje
međunarodnih standarda, jačanje podrške za osnivanje preduzeća, podršku
internacionalizaciji i širenju na nova tržišta, kao i podršku za digitalnu
transformaciju biznisa.
Kroz realizaciju različitih komponenti ovog Programa obezbijediće se podrška
odabranim malim i srednjim preduzećima na osnovu njihove spremnosti i
potencijala za izvoz, aktivnih u sektoru poljoprivredne proizvodnje, zanatstva
i lake industrije, kako bi započeli ili razvili postojeće izvozne aktivnosti.
- U skladu sa predstavljenim izvještajem i istraživanjem koje je uradio tim
OECD-a, gdje su prepoznati prioriteti i sektori od strateškog značaja za dalji razvoj,
mogu primjetiti da smo na dobrom putu i nadamo se da će preduzimanje već
navedenih mjera obezbijediti sigurnost i održivost crnogorske privrede –
zaključila je Varajić.
Generalni direktor Direktorata za nauku i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke
DARKO PETRUšIć kazao je da se prioritetni pravci razvoja navedeni u Strategiji
pametne specijalizacije uveliko preklapaju sa preporukama OECD-a koje se odnose
na mogućnosti rasta ekonomije.
Prema njegovim riječima, zabrinjava što Crna Gora uvozi hranu u vrijednosti
cjelokupnog izvoza koji ostvaruje. Za zabrinutost je, kaže on, i činjenica da
raste izvoz proizvoda nižeg stepena prerade.
- Potrebno je raditi na jačanju izvoza srednje i visokotehnoloških proizvoda,
gdje je neophodna jača veza privrede i naučnog sektora – navodi Petrušić.
Govoreći o strateškim razvojnim pravcima Crne Gore ukazao je na značaj
energetike i agrara, ali je ukazao i na komprativne prednosti u farmaceutskoj
industriji.
- U našoj zemlji raste 15 endemskih vrsta koje bi se mogle koristiti za izradu
medikamenata – riječi su Petrušića.
Viši savjetnik za trgovinu i industriju pri OECD ANTONIO FANELLI ocjenjuje da
je 2020. izgubljena godina za turizam.
- Crna Gora može da intenzivira aktivnosti u nadogradnji turističke ponude na
Primorju. Ovaj period može se iskoristiti i da se završe investicioni projekti
koji su u toku – navodi Fanelli.
U sektoru proizvodnje hrane naša zemlja može, prema njegovoj ocjeni, da radi na
unapređenju kvaliteta proizvoda kroz implementaciju evropskih standarda, kao i
na jačanju prodajne mreže i elektronske trgovine.
Što se tiče metalskog sektora, Fanelli smatra da veliki proizvođači u saradnji
sa MSP treba mnogo više da budu okrenuti izvozu na regionalno tržište.
Zaključio je da predstoji veoma izazovan period tokom kojeg je neophodno
sagledati šanse za ekonomski oporavak i iskoristiti finansijsku podršku koju,
između ostalog, nudi Evropska unija.
NENAD RADOVIć iz Agencije za investicije smatra da je potrebno razvijati i
promovisati sektore koji su pokazali rezistentnost na eksterne šokove uz dalje
unapređenje uslužnih, prije svega turističkog. On je apostrofirao sektor drvne
industrije koji ima potencijal da značajnije doprinese ekonomiji Crne Gore
ukoliko se fokus stavi na veću finalizaciju proizvoda.
1 Komentara
ensusty Postavljeno 13-03-2023 08:57:49
A431 cells did not express ER О± or ОІ, suggesting that tamoxifen may exert antiproliferative effects on skin SCC cells via a non ER mediated pathway clomid usa shippments online
Odgovori ⇾