MULTIETNIČKA DRUŠTVA
Nik
Gašaj, politikolog
Saznanja
iz političkih nauka ukazuju da za heterogena, višenacionalna, multietnička,
multikulturalna i multikonfesionalna društva, kao što je Crna Gora, nije
prihvatljiv koncept čiste nacionalne države ili koncept čiste građanske države.
Opšti problem s kojim se suočava region Jugoistočne Evrope jeste pojam
„nacionalna država“tj. država u multietničkim društvima koja isključivo pripada
jednoj etničkoj grupi. U mnogm slučajevima ovo vodi negiranju, odnosno ukidanju
pluralizma i tretiranju pripadnika manjinskih naroda kao građana drugog reda. A
to je u određenim okolnostma preraslo u međuetničke konflikte i sukobe sa
dalekosežnim posledicama(Hju Poylton).
Model
nacionalne države u višeetničkom društvu zaoštrava odnos između većinske nacije
i nacionalnih manjina. Šta više, takva država preko široke nacionalne
mobilizacije sužava prostor djelovanja ne samo za određene etnonacionalne
manjine već i za civilno društvo u širem smislu i za miran suživot različitih
etnonacionalnih grupa. Na taj način ona može biti osnov ili razlog konflikta i
aktivna prepreka u razvoju ukupnog društva. Zbog toga, nacionalna država u
ekskluzivnom vidu ne može biti adekvatan zaštitnik i promotor ni većinskog ili
većeg etničkog naroda. Svakako, nacionalne države su institucionalni oblik
nacionalizma većine.
Na
drugoj strani, oni koji se zalažu za princip građanske države u ekskluzivnom
vidu, tj. za neobraćanje pažnje na etničko porijeklo, nacionalnu i vjersku
pripadnost građana, već svima daju jednaka prava i slobode, u stvari
naglašavaju koncept uniformnosti u svim situacijama. A vladavina uniformnosti
pravila i statusa, što ovaj princip pretpostavlja, rizikuje da dovede do
nepriznavanja specifičnosti koje zaslužuje priznanje i zaštitu, odnosno to
dovodi do diskriminacije posebnosti. Zato savremena shvatanja ukazuju da država
mora da prihvati aktivnu ulogu i putem različitih mjera stvara uslove za
promociju manjine kao kolektiviteta u onim situacijama u kojima individualna
prava manjina mogu biti ostvarena samo kroz kolektivnu emancipaciju manjina.
Naprotiv,
ako se kolektivna prava ignorišu ili negiraju u političkoj, ekonomskoj i
kulturnoj praksi, onda će uvijek trijumfovati većinsko načelo, koje automatski
osigurava i monopol i privilegije etničke većine. Ako se većinski princip
primjenjuje bez korektiva u odnosu na manjiske narode, onda je posrijedi čisto
funkcionisanje načela nacionalne države. S tim u vezi treba ukazati da se
princip vladavine većine koji je temelj ideje tzv. građanske države jednostavno
ne može primjeniti u višenacionalnim zemljama, a da ne izazove napetosti i,
vrlo lako, ozbiljne konflikte.
Inače,
krupni problem koji prati demokratiju, jeste onaj koji je više puta raspravljan
od Aristotela do Džona Stjuarta Mila, a odnosi se na tzv.
tiraniju većine. Većina, samo po sebi, ne čini da se njenom podrškom zlo
pretvara u dobro. Franc Nojman je primjetio da glas većine ne može zlo
učiniti dobrim, već da zlo uz podršku većine postaje samo veliko zlo.
Nameće
se pitanje: koji tip odnosa među različitim nacionalnim i kulturnim zajednicama
pretpostavlja u jednoj demokratskoj državi, u smislu stvarne jednakopravnosti i
poštovanja razlika, odnosno o realnim mogućnostima za afirmaciju različitih
kultura. S tim u vezi ključno pitanje savremene demokratske države je kako
spojiti liberalno pravo na individualnu jednakost svih građana sa pravima
različitih etnonacionalnih manjina.
Koncept
multikulturalizma predstavlja ozbiljnu savremenu dopunu i korekciju, ako ne i
alternativu klasičnoj liberalnoj koncepciji države i politike. Ideja
multikulturalizma je da jača demokrstsku politiku uključivanja, a da umanji
realnu situaciju isključivanja, različitih nacionalnih, etničkih i kulturnih
kolektiviteta unutar jedne političke zajednice, odnosno države.
Multikulturalizam izvodi pitanje nacionalnih manjina i etničkih grupa iz
privatne i uvodi ih u javnu sferu. Jer, nije dovoljno da se različitost
toleriše, nego je potrebno da se to afirmiše u pravom smislu kao kreativni
činilac u ukupnom kulturnom razvoju.
U
pravno-politički sistem treba da budu utemeljene osnove integrativnog
multikulturalizma. Naime, državu treba organizovati na principu jednakosti
građana u pogledu životnih šansi i uslova za ostvarivanje njihovih
individualnih planova. Takođe, treba ustanovti i kakve su percepcije društva i
države u odnosu na multikulturalnost kao stvarnost koju treba urediti. Riječ je
o integraciji etnonacionalnih manjina u društveni okvir koji je dovoljno širok
i fleksibilan, ne samo da prihvati njihove identitete ravnopravnim, već i
dovoljno stabilan, atraktivan i otvoren u smislu stvaranja društvenih uslova za
prevazilaženje etnocentričnosti. U tom kontekstu smatram da je kombinovana
demokratija, odnosno liberalno-komunitarni tip političkog sistema najprimjereniji
našem pluralnom, multietničkom i multikulturalnom društvu.
I na
kraju, može se konstatovati, da u nas, teško može doći do stvaralačkog
dijaloga, društvenog i političkog pomirenja i prevazilaženja podjela, odnosno
izlaska iz političke i institucionalne krize, dok god se od svih političkih
struktura ne priznaje samostalnost i
suverenitost države Crne Gore; ukoliko se negira neka nacija ili crkva; dok se
ispoljava neprimjerena retorika o manjinskim narodima i državama njihovih
matičnih naroda; dok su prisutne pojave ekstremnog nacionalizma i
klerikalizma; dok je prisutna
konzervativna politička svijest i nerazvijena politička kultura; dok se crkva
zloupotrebljava i instrumentalizuje u političke svrhe; dok se dovodi u pitanje
vladavina prava i pravna država; dok se zloupotrebljavaju zakonska i ustavna ovlašćenja
od strane nosilaca državne i lokalne vlasti;
dok se glorifikuju pojedini istorijski događaji; dok se govore o
istorijskim i neistorijskim narodima, odnosno o zaslužnim i manje zaslužnim;
dok se falcifijuju istorijske činjenice; do se o stručnim pitanjima bave nestručni ljudi; dok se politikom bave
politički neobrazovani kadrovi. Riječju, društvenom razvoju i progresu, kao i
izgrađivanju skladnih međunacionalnih odnosa, nisu potrebni „intelektualna i
politička blebetala“ kako je to govorio Žan Pol Sartr, odnosno
mediokriteti, već novi stručni i moralni ljudi, koji imaju čiste ruke. Zatim,
potrebne su i nove i stvaralačke ideje i novi rezultati, kao i izgrađivanje
nove savremene političke kulture na osnovama evropskih vrijednosti.
1 Komentara
IOUYTR Postavljeno 25-04-2023 09:17:34
comprar camisetas de futbol baratas futbol new
Odgovori ⇾comprar camisetas de futbol baratas spain futbol
comprar camisetas de futbol baratas camisetas new
comprar camisetas de futbol baratas camisetas video
comprar camisetas de futbol baratas cashxtend
comprar camisetas de futbol baratas corpdiplomacy
comprar camisetas de futbol baratas nvfocus
comprar camisetas de futbol baratas gavapps
comprar camisetas de futbol baratas
comprar camisetas de futbol baratas cutsbykelvin