Škrinja

U NEKIM GLAVAMA SE JOŠ VIJE 1918. GODINA

Ne može se i nema smisla više negirati crnogorski narod kao nacija i Crna Gora kao država. Nedosljednost u upotrebi crnogorskog jezika. Zašto je Veljko Vlahović rekao: "Sad mogu mirno da umrem". Naša država ima svoj jezik, svoj iskaz, svoju leksiku već od Crnojevića. „Gorski vijenac" Srbi su 1923. godine prevodili na ekavicu. Srednja škola je osnova daljeg obrazovanja

Škrinja

OBRAZOVNI SISTEM NIJE ADEKVATAN KULTURNOJ VERTIKALI VJEKOVA CRNE GORE

U „Istoriji crnogorske književnosti" data je prvi put istorija usmene književnosti današnje multietničke Crne Gore. Naše školstvo po čitankama, udžbenicima, istoriografiji i svemu drugom nije onoga profila koji pretpostavlja crnogorska duhovno-istorijska složenost. Nećemo moći ravnopravno da koračamo s evropskim narodima dok ne budemo pobijedili mistiku i legendu kritičkijem pogledima na događanja. Crna Gora treba da zahtijeva od Srbije da otvori katedru za crnogorski jezik ako hoće da Srbi ovđe imaju svoju katedru. Ne znam treću ustanovu u Crnoj Gori koja svim silama nastoji da podlokava svaku crnogorsku prepoznatljivost: jedna je Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, a druga Srpska pravoslavna crkva

Škrinja

NARODNE PRIČE IV

Sakupio i priredio: književnik i književni kritičar, publicista i sakupljač narodnih umotvorina Zoran Raonić

Škrinja

NARODNE PRIČE II

Sakupio i priredio: književnik i književni kritičar, publicista i sakupljač narodnih umotvorina Zoran Raonić

Škrinja

NARODNE PRIČE I

Sakupio i priredio: književnik i književni kritičar, publicista i sakupljač narodnih umotvorina Zoran Raonić